img
Loader
Beograd, -7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Špansko leto

„Finansiranje“ Franka

28. avgust 2003, 00:10 Vladimir Stanković
Copied

Odluka Ministarstva kulture da sa 26.690 evra pomogne privatnu Fondaciju "Fransisko Franko" izazvala je polemiku i najoštrije zamerke opozicije

SPORNA REHABILITACIJA: Španski premijer Asnar…

(Pre)vruće špansko leto, u najklasičnijem smislu reči, dobija ovih dana i dodatno političko zagrevanje uoči vruće jeseni i još toplijeg proleća koje će u martu iduće godine kulminirati parlamentarnim izborima na kojima će birači odlučiti ko nasleđuje Hosea Mariju Asnara. Ako optužbe opozicije o „instruiranju 19 oficira od strane vlade o tome šta treba da kažu o Iraku“ ili frontalni napad Asnara na PSOE na mitingu na Menorki u ponedeljak kojim je otvorio „političku jesen“ spadaju u uobičajene političke čarke između vlasti i opozicije, slučaj javnog finansiranja od strane vlade privatne fondacije koja nosi ime bivšeg diktatora Fransiska Franka izazvao je popriličan skandal koji prevazilazi odnose PP–PSOE.

Španska javnost, ili bar njen veći deo, ostao je, blago rečeno, zbunjen pred činjenicom da je Ministarstvo kulture izdvojilo 26.690 evra za Fondaciju „Fransisko Franko“, kojom predsedava njegova ćerka Karmen. Uprkos protivljenju svih parlamentarnih grupa osim, naravno, vladajućeg PP-a, vlada je odobrila subvenciju privatnoj organizaciji koja u svom Statutu kaže da ima za cilj „očuvanje ljudskih, političkih i vojnih dimenzija Fransiska Franka“. Ministarka kulture Pilar de Kastiljo obrazložila je državnu pomoć činjenicom da „Fondacija ne deluje protivustavno“.

…i Generalisimus dok je bio na vrhuncu moći

IZGOVOR: Odluka je objavljena prošle nedelje u državnom biltenu. U obrazloženju stoji da je 4500 evra dato za obnavljanje informativne strukture kako bi se bolje sačuvali brojni dokumenti, dok je 22.190 evra predviđeno za plate personala i razne spoljne servise u funkciji Fondacije. Zanimljivo je da Fondacija prima državnu pomoć još od 2000, a prošle godine je čak bila prva na listi institucija koje se bave očuvanjem arhivske građe dok je ove godine na istoj listi druga, sa samo 200 evra manje od Fondacije „Largo Kabaljero“. Nadležna ministarka tvrdi da Fondacija „nema nikakve veze s politikom“ i da je reč isključivo o očuvanju „arhivske i istorijske građe iz privatne dokumentacije familije Franko“. Između Ministarstva kulture i Fondacije „Fransisko Franko“ postoji ugovor o saradnji potpisan 4. oktobra 2001, ali ono što mnogima bode oči jeste činjenica da je suma od 41.080 evra bila uplaćena na račun Fondacije 13 meseci pre nego što je sporazum formalizovan potpisom. Sporazum predviđa slobodan pristup dokumentima, ali neki istoričari već su se žalili tvrdeći da imaju mnogo problema da dođu do željenih arhiva.

SLUČAJ U PARLAMENTU: Fondacija ima oko 27.000 dokumenata, koje mnogi istoričari smatraju „javnom svojinom“, odnosno državnim vlasništvom jer (logično) misle da Franko, iako je 40 godina bio šeg države, kao takav nije je mogao prisvojiti i pretvoriti u privatnu, državnu dokumentaciju. Slučaj je stigao u parlament 15. oktobra 2002, ali se većina iz PP-a (Narodna partija) oglušila o jedinstven zahtev svih opozicionih grupa da se subvencija ukine jer predstavlja „veličanje diktature“. Čak je i Đozep Pike, ministar nauke i tehnologije, priznao da bi bilo bolje da arhiv pređe u državno vlasništvo, ali sve je ostalo po starom.

Špancima ne smeta postojanje Fondacije „Fransisko Franko“. Naprotiv, vrlo su zainteresovani da što više dokumenata izađe na svetlost dana, ali im smeta da ona bude privatna, u rukama njegovih naslednika. U nastaloj polemici navode se primeri iz Nemačke, Italije i Portugala, zemalja u kojima postoje slične institucije koje se bave očuvanjem arhiva Hitlera, Musolinija i Salazara, ali tamo je reč o javnim, državnim, a ne privatnim institucijama.

Istoričar Manel Riskes oglasio se ovih dana u „El Periodiku“ veoma oštrim komentarom u kome kaže da je „demokratija PP-a podržala Fondaciju koja veliča diktatora i državni udar iz 1936“. Uz konstataciju da je to učinjeno „noću i u tišini, usred avgusta“, Riskes nastavlja: „Baš kao Frankova policija koja je obično hapsila u zoru i potom terorisala hiljade istinskih demokrata.“ Na kraju zaključuje: „Nema nijedne fondacije na svetu koja se sa državnim parama posvećuje glorifikovanju Hitlera, Videle, Staljina ili bilo kog drugog počinioca genocida. Španska Narodna partija je drugačija.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
automobil u kome je upucana žena i agenti koji su u nju pucali

Sjedinjene Američke Države

12.januar 2026. Metju Vard Agius / DW

Ubistvo u Mineapolisu: Sukob FBI-ja i vlasti Minesote

Administracija Donalda Trampa želi da isključi državu Minesotu iz istrage nakon što je jedan agent ICE u Mineapolisu ubio ženu na ulici. Snimci sugerišu da nije bila u pitanju samoodbrana

Grenland

11.januar 2026. S. Ć.

Politico: Mogući datumi Trampovog preuzimanja Grenlanda

„Politiko“ najavljuje da bi SAD mogle da preuzmu kontrolu nad Grenlandom pre novembarskih izbora u Americi ili do 4. jula

Privođenje Nikolasa Madura

Spoljna politika

10.januar 2026. Ejmi Stokdejl / DW

DW: Američke invazije od Gvatemale do Paname

Napad na Venecuelu deo je duge istorije vojnih intervencija i mešanja Sjedinjenih Država u Latinskoj Americi. Zasnivaju se na takozvanoj Monroovoj doktirni

Ruke s lisicama iza leđa

Hronika

10.januar 2026. Nemanja Rujević

Nemačka još čeka da Srbija izruči ubicu Kenana M.

Kenan M. je osumnjičen da je u Mendenu ubio jednog i teško ranio drugog građevinskog radnika posle svađe oko novca. Uhapšen je posle tri meseca bega, u Srbiji čiji je državljanin. Proces izručenja traje.

Reza Pahlavi, sin svrgnutog iranskog šaha Mohameda Reze Pahlavija

Iran

09.januar 2026. B. B.

Reza Pahlavi zamolio Trampa da bude spreman da interveniše u Iranu

„Gospodine predsedniče, ovo je hitan i neposredni poziv za vašu pažnju, podršku i akciju“, napisao je iranski prestolonaslednik i opozicionar u egzilu  Reza Pahlavi

Komentar
Kolažna fotografija svrgnutog predsednika Venecuele Nikolasa Madura i predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Hola Maduro, adios amigo

Šta je pravi bezbednosni izazov za Srbiju? Većina građana u podne i u ponoć zna odgovor – to je Vučićev naprednjački režim

Filip Švarm
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Predsednik Venecule Nikolas Maduro sa povezom na očima i vezanim rukama

Komentar

Otmica Madura: Da se pripremi Petro

Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1827
Poslednje izdanje

Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.

Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati se
Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

Na licu mesta – lično viđenje

Moj verski turizam

Tramp i Južna Amerika

Venecuela se tiče svih nas

Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (1)

Sloboda je uvek i mišljenje o slobodi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure