img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Špansko leto

„Finansiranje“ Franka

28. avgust 2003, 00:10 Vladimir Stanković
Copied

Odluka Ministarstva kulture da sa 26.690 evra pomogne privatnu Fondaciju "Fransisko Franko" izazvala je polemiku i najoštrije zamerke opozicije

SPORNA REHABILITACIJA: Španski premijer Asnar…

(Pre)vruće špansko leto, u najklasičnijem smislu reči, dobija ovih dana i dodatno političko zagrevanje uoči vruće jeseni i još toplijeg proleća koje će u martu iduće godine kulminirati parlamentarnim izborima na kojima će birači odlučiti ko nasleđuje Hosea Mariju Asnara. Ako optužbe opozicije o „instruiranju 19 oficira od strane vlade o tome šta treba da kažu o Iraku“ ili frontalni napad Asnara na PSOE na mitingu na Menorki u ponedeljak kojim je otvorio „političku jesen“ spadaju u uobičajene političke čarke između vlasti i opozicije, slučaj javnog finansiranja od strane vlade privatne fondacije koja nosi ime bivšeg diktatora Fransiska Franka izazvao je popriličan skandal koji prevazilazi odnose PP–PSOE.

Španska javnost, ili bar njen veći deo, ostao je, blago rečeno, zbunjen pred činjenicom da je Ministarstvo kulture izdvojilo 26.690 evra za Fondaciju „Fransisko Franko“, kojom predsedava njegova ćerka Karmen. Uprkos protivljenju svih parlamentarnih grupa osim, naravno, vladajućeg PP-a, vlada je odobrila subvenciju privatnoj organizaciji koja u svom Statutu kaže da ima za cilj „očuvanje ljudskih, političkih i vojnih dimenzija Fransiska Franka“. Ministarka kulture Pilar de Kastiljo obrazložila je državnu pomoć činjenicom da „Fondacija ne deluje protivustavno“.

…i Generalisimus dok je bio na vrhuncu moći

IZGOVOR: Odluka je objavljena prošle nedelje u državnom biltenu. U obrazloženju stoji da je 4500 evra dato za obnavljanje informativne strukture kako bi se bolje sačuvali brojni dokumenti, dok je 22.190 evra predviđeno za plate personala i razne spoljne servise u funkciji Fondacije. Zanimljivo je da Fondacija prima državnu pomoć još od 2000, a prošle godine je čak bila prva na listi institucija koje se bave očuvanjem arhivske građe dok je ove godine na istoj listi druga, sa samo 200 evra manje od Fondacije „Largo Kabaljero“. Nadležna ministarka tvrdi da Fondacija „nema nikakve veze s politikom“ i da je reč isključivo o očuvanju „arhivske i istorijske građe iz privatne dokumentacije familije Franko“. Između Ministarstva kulture i Fondacije „Fransisko Franko“ postoji ugovor o saradnji potpisan 4. oktobra 2001, ali ono što mnogima bode oči jeste činjenica da je suma od 41.080 evra bila uplaćena na račun Fondacije 13 meseci pre nego što je sporazum formalizovan potpisom. Sporazum predviđa slobodan pristup dokumentima, ali neki istoričari već su se žalili tvrdeći da imaju mnogo problema da dođu do željenih arhiva.

SLUČAJ U PARLAMENTU: Fondacija ima oko 27.000 dokumenata, koje mnogi istoričari smatraju „javnom svojinom“, odnosno državnim vlasništvom jer (logično) misle da Franko, iako je 40 godina bio šeg države, kao takav nije je mogao prisvojiti i pretvoriti u privatnu, državnu dokumentaciju. Slučaj je stigao u parlament 15. oktobra 2002, ali se većina iz PP-a (Narodna partija) oglušila o jedinstven zahtev svih opozicionih grupa da se subvencija ukine jer predstavlja „veličanje diktature“. Čak je i Đozep Pike, ministar nauke i tehnologije, priznao da bi bilo bolje da arhiv pređe u državno vlasništvo, ali sve je ostalo po starom.

Špancima ne smeta postojanje Fondacije „Fransisko Franko“. Naprotiv, vrlo su zainteresovani da što više dokumenata izađe na svetlost dana, ali im smeta da ona bude privatna, u rukama njegovih naslednika. U nastaloj polemici navode se primeri iz Nemačke, Italije i Portugala, zemalja u kojima postoje slične institucije koje se bave očuvanjem arhiva Hitlera, Musolinija i Salazara, ali tamo je reč o javnim, državnim, a ne privatnim institucijama.

Istoričar Manel Riskes oglasio se ovih dana u „El Periodiku“ veoma oštrim komentarom u kome kaže da je „demokratija PP-a podržala Fondaciju koja veliča diktatora i državni udar iz 1936“. Uz konstataciju da je to učinjeno „noću i u tišini, usred avgusta“, Riskes nastavlja: „Baš kao Frankova policija koja je obično hapsila u zoru i potom terorisala hiljade istinskih demokrata.“ Na kraju zaključuje: „Nema nijedne fondacije na svetu koja se sa državnim parama posvećuje glorifikovanju Hitlera, Videle, Staljina ili bilo kog drugog počinioca genocida. Španska Narodna partija je drugačija.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ratna avijacija

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. I.M.

Iran pogodio američki F‑35, avion prinudno sleteo – pilot bezbedan

Američki F‑35 prinudno je sleteo na Bliskom istoku nakon oštećenja tokom misije iznad Irana. Pilot je bezbedan, a istraga je u toku

Evropski lideri

Evropsko ne Trampu

19.mart 2026. I.M.

Evropski lideri odbili da se pridruže američko-izraelskim napadima na Iran

Na samitu u Briselu, lideri EU su jasno stavili do znanja da neće slati vojne snage SAD i Izraelu u sukobima na Bliskom istoku, ističući energetske i humanitarne posledice rata

Tankeri u magli u Ormuskom moreuzu

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. A.I.

Američki general u penziji: Znalo se da je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran

Semjuel Klinton Hajnot bio je pre dve decenije glavni strateg američkog ratnog vazduhoplovtsva. On objašnjava zašto je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran, zašto u ratnim uslovima ne može da se obezbedi stopostotno siguran prolaz tankera sa naftom

Naftna kriza

19.mart 2026. B. B.

Slovenija: MOL i Šel ograničili kupovinu goriva

Uz objašnjnje da bi to trebalo da obezbedi jednak tretman za sve kupce i spreči nestašice, MOL i Šel su u Sloveniji ograničili prodaju goriva

Teheran

Ekskluziva Rojtersa

19.mart 2026. I.M.

Tramp razmatra slanje dodatnih trupa: Rat sa Iranom ulazi u novu fazu

Sjedinjene Američke Države razmatraju slanje dodatnih vojnih snaga na Bliski istok dok sukob sa Iranom ulazi u potencijalno novu i opasniju fazu

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure