

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Stiven Spilberg je zbog događaja na Tibetu otkazao ugovorenu režiju svečanog otvaranja Olimpijskih igara u Pekingu, zakazanog za petak, 8. avgust. Ali, po utisku izveštača „Vremena“, to nije uticalo na savršenost spektakla čiju je realizaciju preuzeo jedan od najpoznatijih kineskih reditelja, Imo Žong. Čak i uz zabranu snimanja, na generalnoj probi nije otkriveno na koji način će biti upaljen olimpijski plamen, čiji je svetski put proteklih meseci izazvao mnoštvo protesta. Povlašćeni gledaoci videli su dublere poslednjih sedam nosilaca olimpijske baklje, ali ne i poslednjeg. Sve pre toga deluje kao neverovatno maštovit, povremeno magičan spektakl. Nekoliko stotina kineskih bubnjara udarcima je prozvodilo svetlosne efekte za ogroman broj savršeno uvežbanih „sletskih vežbača“. Ispod terena „Ptičjeg gnezda“ otvara se prostor iz kog, posle serije podijuma s izvođačima, na kraju izranja i velika zemaljska kugla – s ljudima na njoj, uključujući i „antipode“, one koji ispod ekvatora žive „s glavom nadole“.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve