

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Stiven Spilberg je zbog događaja na Tibetu otkazao ugovorenu režiju svečanog otvaranja Olimpijskih igara u Pekingu, zakazanog za petak, 8. avgust. Ali, po utisku izveštača „Vremena“, to nije uticalo na savršenost spektakla čiju je realizaciju preuzeo jedan od najpoznatijih kineskih reditelja, Imo Žong. Čak i uz zabranu snimanja, na generalnoj probi nije otkriveno na koji način će biti upaljen olimpijski plamen, čiji je svetski put proteklih meseci izazvao mnoštvo protesta. Povlašćeni gledaoci videli su dublere poslednjih sedam nosilaca olimpijske baklje, ali ne i poslednjeg. Sve pre toga deluje kao neverovatno maštovit, povremeno magičan spektakl. Nekoliko stotina kineskih bubnjara udarcima je prozvodilo svetlosne efekte za ogroman broj savršeno uvežbanih „sletskih vežbača“. Ispod terena „Ptičjeg gnezda“ otvara se prostor iz kog, posle serije podijuma s izvođačima, na kraju izranja i velika zemaljska kugla – s ljudima na njoj, uključujući i „antipode“, one koji ispod ekvatora žive „s glavom nadole“.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve