
Hronika
Ponovni zemljotres u Avganistanu: Stradalo najmanje 2200 ljudi
U četvrtak (4. septembar) zemljotres jačine 6,2 stepena Rihterove skale ponovo je pogodio Avganistan. Stradalo je najmanje 2200 ljudi, a povređeno je oko 3640
Predsednik Nemačke asocijacije novinara Mika Bojster kaže za „Vreme“ da su Evropi kvalitetne informacije potrebne koliko i vojna odbrana ili hrana, i da je dovoljno da Mark Zakerberg ili Ilon Mask pritisnu crveno dugme pa da Evropa ostane informativnom u mraku
„Evropi su potrebne nova evropska društvena mreža i novi evropski veb-pretraživač koji bi bili nezavisni od postojećih društvenih mreža kao što su Fejsbuk ili Iks, ili Gugl, jer su društvene mreže i veb-pretraživači osnova informisanja“, rekao je za „Vreme“ predsednik Nemačke asocijacije novinara Mika Bojster.
On ističe da bismo „svi morali da se zapitamo odakle dobijamo informacije“.
„Nama su potrebni evropski veb-pretraživač i evropska društvena mreža. Zato, ako želimo dobro informisano društvo, neophodno je da se postaramo da imamo svoju informacionu infrastrukturu“, rekao je Bojster.
Upitan da li bi to moglo da se uporedi sa trenutnom narastajućom potrebom da Evropa sama mora da gradi odbrambeni sistem koji bi bio operativan nezavinsno od podrške Vašingtona, Bojster ističe da je uspostavljanje evropskog veb-pretraživača i evropske društvene mreže „još važnije“.
„Ne želim da umanjujem potrebu za jačanjem odbrane, ali su nam kvalitetne informacije potrebne koliko i hrana. Kada pogledate brojke, Evropa ima više stanovnika od Sjedinjenih Američkih Država, Evropa je ekonomska supersila, ali o tome niko ne govori. Nemamo nikakvu strukturu koja bi to mogla da podrži“, istakao je Bojster.
Napominjući da se zbog pretnji iz Rusije troše ulažu u tenkove i artiljeriju, on je istakao da niko ne govori o slobodi govora.
„Šta mi to branimo, ako ne slobodu govora? Moramo da zaštitimo novinarstvo kao instituciju“, istakao je Bojster.
Na opasku da je Amerikancima kudikamo lakše da se organizuju – jer su svi oni Amerikanci, dok u Evropi nema Evropljana, već samo Nemaca, Francuza i ostalih, i da je potrebno da se oni otarase nacionalizma i ponosa koji iz toga proističe, Bojster naglašava da mi „moramo da progutamo taj ponos“.
„I pored toga moramo da se usredsredimo na taj zadatak, nama je potrebno evropsko rešenje. Ne vidim drugi način“, kaže Bojster.
On naglašava da bi inicijativu za osnivanje evropske društvene mreže i evropskog veb-pretraživača trebalo da pokrenu evropski novinari podržani ljudima koji žive u Evropi.
„Na nama, profesionalnim novinarima je da zahvaljujući tim alatima odredimo šta su činjenice, a šta je fikcija. Mi sami moramo da učinimo to, jer pomoć ne dolazi sa strane, političari jednostavno ne vide problem“, kaže Bojster.
On ističe da je u medijima i javnosti potrebno što više zagovarati ideju stvaranja evropske društvene mreže i evropskog veb-pretraživača.
„To bi trebalo da bude dobra, atraktivna društvena mreža, jer ono što imamo sada kao alternativu, uopšte ne funkioniše dobro. Postojeće društvene mreže uopšte nisu prilagođene potrebama korisnika, i hitno nam je potrebno rešenje za taj problem. U Evropi ima toliko brilijantnih umova, ovde nije reč o nedostatku talenta, nego o nedostatku volje. Pitajte bilo kog tinejdžera na ulici i videćete da o oni o društvenim mrežama znaju više od onih koji tim mrežama rukovode iz visokih poslovnih zgrada“, zaključio je Bojster.
U četvrtak (4. septembar) zemljotres jačine 6,2 stepena Rihterove skale ponovo je pogodio Avganistan. Stradalo je najmanje 2200 ljudi, a povređeno je oko 3640
Najmanje 16 osoba je izgubilo život, a 21 je povređeno kada je popularna lisabonska uspinjača Glorija iskliznula iz šina i udarila u zgradu. Tužilaštvo je pokrenulo istragu o uzroku nesreće, a portugalske vlasti privremeno su obustavile rad i preostale tri uspinjače radi bezbednosnih provera
Guverner Ron DeSantis i državni sanitarni inspektor Džozef Ladapo najavili su ukidanje svih obaveznih vakcina na Floridi. Lekari upozoravaju da bi to moglo dovesti do povratka bolesti poput malih boginja i dečje paralize
U ulici Jevfremova 46 u centru Lavova, u subotu 30. avgusta, linija života Andrija Parubija (na slici) mučno se ukrstila sa tokom veoma tragičnih zbivanja drame čiji je akter bio kao: galicijski ukrajinski nacionalista, čuvar sećanja na Ukrajinsku ustaničku armiju 1941-45. i na Ukrajinsku galicijsku vojsku 1918/9; kao komandant sotnije tokom Narandžaste revolucije 2004. i na Majdanu 2014; sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost koji je podsticao formiranje dobrovoljačkih bataljona i odobrio Antiterorističku akciju u Donbasu 2014/5; predsednik Vrhovne Rade, koji je zagovarao raskid sa “moskaljima”, a promovisao ukrajinski jezik i crkvenu autokefalnost i zagovarao ulazak Ukrajine u EU i NATO
Kakvo sećanje prenosi Muzej okupacije i borbe za slobodu u Viljnusu? O čemu svedoče sačuvani dnevnički zapisi progonjenih u udaljene regione Sibira? Koliko je užasa i patnji pretrpljeno u sovjetskim gulazima i kako to utiče na današnji odnos Litvanaca prema Rusima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve