img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Napad SAD na Venecuelu

DW: Zašto je ruska protivvazdušna odbrana zakazala u Venecueli?

09. januar 2026, 12:51 Sergej Nikitin
Putin i Maduro Foto: AP Photo/Alexander Zemlianichenko
Vladimir Putin i Nikolas Maduro
Copied

Predsednik Venecuele Nikolas Maduro hvalio se ruskim PVO sistemom pre samo nekoliko meseci. A onda su ga Amerikanci kidnapovali koristeći upravo vazdušnu silu

Glavni deo venecuelanske protivvazdušne odbrane (PVO) čine ruski sistemi kojima se vlastodržac Nikolas Maduro hvalio nekoliko meseci pre američke vojne operacije. Međutim, to mu ništa nije pomoglo.

General Den Kejn, načelnik Združenog generalštaba SAD, saopštio je da je u operaciji u Venecueli učestvovalo više od 150 borbenih i izviđačkih letelica, među njima borbeni avioni F-35, strateški bombarderi B-1 i borbeni helikopteri, piše DW.

Zahvaljujući brzom onesposobljavanju protivvazdušne odbrane venecuelanske prestonice Karakasa izbegnuti su gubici, tvrdio je Kejn.

„Očigledno ruski protivvazdušni sistemi nisu funkcionisali baš tako dobro“, izjavio je američki ministar odbrane Pit Hegset u govoru pred američkim vojnicima.

Koji sistemi treba da štite Venecuelu?

Tehnički gledano, ruski sistemi mogli su da funkcionišu daleko bolje, smatra austrijski vojni istoričar Markus Rajsner.

„Radilo se o savršenoj kombinaciji više faktora iz eliminacije neprijateljske protivvazdušne odbrane i sajber napada na sistem komandovanja i upravljanja protivvazdušnom odbranom“, objašnjava Rajsner za DW.

Dodaje i da je veliku ulogu odigralo prikupljanje obaveštajnih podataka koje su sprovele američke tajne službe CIA i DIA.

Prema Stokholmskom institutu za mirovna istraživanja (SIPRI), Rusija je samo između 2008. i 2014. Venecueli isporučila tri sistema tipa Buk-M2 i S-300VM Antey-2500, kao i jedanaest modernizovanih sistema tipa S-125 Pečora-2M.

Za to je 2015. tadašnjem ruskom ministru odbrane Sergeju Šojguu u Venecueli dodeljen orden za nacionalnu bezbednost.

Podaci SIPRI, međutim, nisu potpuni zbog netransparentnog izveštavanja o izvozu oružja. Stručnjaci procenjuju da je Venecuela raspolagala sa još više ruskih sistema protivvazdušne odbrane različitog dometa.

U poslednjih 20 godina Venecuela je nabavila najmanje 17 velikih raketnih sistema protivvazdušne odbrane i brojne prenosive sisteme iz Rusije, čime je izgradila jednu od najgušćih višeslojnih protivvazdušnih odbrana u Latinskoj Americi.

U oktobru 2024. Rusija je, prema izveštajima, isporučila dodatne protivvazdušne sisteme tipa Pancir i Buk-M2, kao i prenosive protivvazdušne sisteme tipa Igla-S, kojima se Maduro hvalio.

„Svaka vojska na svetu poznaje razornu moć rakete Igla-S, a Venecuela raspolaže sa najmanje 5.000 takvih raketa“, izjavio je u oktobru 2025.

„Venecuelanska protivvazdušna odbrana, koja se zasniva na ruskim sistemima i kombinuje se sa kineskim radarskim sistemom za otkrivanje vazdušnih napada bila je najjača u Latinskoj Americi, što i nije iznenađenje jer većina zemalja na tom kontinentu ne strahuje od vazdušnih napada“, kaže vojni stručnjak Jurij Fjodorov za DW.

Šta se dogodilo tokom napada?

Američka vojna operacija započela je sajber napadom koji je onesposobio veliki deo snabdevanja električnom energijom Karakasa i omogućio da se 150 američkih aviona, dronova i helikoptera neopaženo približi glavnom gradu.

Kako bi se obezbedio koridor, prema pisanju lista Vašington post, napadnuto je šest protivvazdušnih postrojenja koja je trebalo da štite Karakas. Među pogođenima su, između ostalog jedna luka, vazduhoplovna i vojna baza, jedan aerodrom i komunikacioni centar smešten na planini. Prema objavljenim snimcima, najmanje dva lansera raketa Buk bila su uništena.

Pored toga, zapadni vojni stručnjaci utvrdili su da je znatan deo protivvazdušne odbrane bio neoperativan zbog lošeg održavanja i nedostatka rezervnih delova – ali i zato što Rusija nije ispunila obaveze u vezi sa popravkama i modernizacijom.

Kao posledica toga, u trenutku američkog napada bio je funkcionalan samo mali deo sistema.

Vašington Post je u oktobru izvestio da je Maduro, suočen sa američkim vojnim prisustvom na Karibima, zatražio od Rusije i Kine rakete, dronove, radare i avione. Međutim, Moskva se poslednjih godina sve manje interesovala za Venecuelu, a očigledno ni u aktuelnoj krizi iz Rusije nije stigla značajnija podrška.

Američka operacija, koja je ukupno trajala dva sata na kraju je dovela do zarobljavanja Madura – bez gubitaka za američku vojsku. Samo je jedan helikopter oštećen, ali je uspeo da se vrati u bazu.

Zašto je protivvazdušna odbrana zakazala?

Jurij Fjodorov neuspeh venecuelanske protivvazdušne odbrane pripisuje upotrebi najnovije generacije američkih lovaca-bombardera F-35 i F-22.

„Te letelice pete generacije veoma je teško locirati radarom. Teoretski, mogle su da isključe protivvazdušnu odbranu i unište je iz vazduha, kao što se dogodilo u Iranu tokom dvanaestodnevnog rata. Avioni pete generacije relativno lako mogu savladati protivvazdušnu odbranu, pa i ruske sisteme S-400“, kaže ovaj vojni stručnjak.

Protivvazdušni sistemi na zemlji, naročito ruski, nisu dovoljno snažni protiv modernih bombardera, izjavio je vojni stručnjak Danijel Bahmat za časopis Telegraf.

Prema njegovim rečima, protivvazdušni sistemi ne mogu da se suprotstave kombinaciji izviđanja u realnom vremenu, elektronskog ratovanja i preciznog naoružanja. Stručnjaci ukazuju i na brdovit teren Karakasa kao problem. Ruski protivvazdušni sistemi projektovani su za ravničarski teren, navodi Telegraf.

Pored tehničkih nedostataka venecuelanske protivvazdušne odbrane, odlučujuću ulogu odigralo je i to što vojska nije bila sposobna da reaguje na napad.

Prema američkom Difens blogu, SAD su napale ključne komandne i komunikacione centre, što je dovelo do dezorganizacije jedinica. Nekoliko sati nakon napada nisu se mogle uočiti koordinisane akcije.

Ipak, Jurij Fjodorov smatra da je glavni razlog neuspeha venecuelanske protivvazdušne odbrane ljudska greška. „Nije reč toliko o tehničkim sposobnostima jedne ili druge strane, već pre o tome da su venecuelanske oružane snage jednostavno prespavale i nisu očekivale napad“, navodi Fjodorov.

Sa tim se slaže i Markus Rajsner. Iako izvozne verzije ruskih protivvazdušnih sistema imaju ograničene sposobnosti, odlučujući faktor nisu sami oružani sistemi, već njihovi operateri.

Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.

Tagovi:

SAD Rusija DW Venecuela PVO
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Donald Tramp

SAD

17.avgust 2026. Isidora Cerić

Donald Tramp prodaje svoje objave na društvenoj mreži Truth Social za 100 hiljada dolara

Kompanije sa Volstrita mogu da plate 100 hiljada dolara mesečno kako bi Trampove objave na mreži Truth Social dobile pre drugih i tako stekle prednost na finansijskom tržištu

Rusija i Ukrajina

17.avgust 2026. M. L. J.

Eksplozije oko Moskve: Najžešći napad dronovima na Rusiju od početka godine

Ukrajina je u noći na ponedeljak ispalila više od 800 dronova na Rusiju, njih oko 600 je ciljalo Moskvu. „Ovo je jedan od najmasovnijih napada dronovima u novijoj istoriji”, izjavio je moskovski guverner

Kim Džong Un Severna Koreja

Severna Koreja

16.avgust 2026. Martin Fric/DW

Ratna pomoć Rusiji donosi novac i privredni procvat malom broju građana Severne Koreje

Zahvaljujući Rusiji Severna Koreja danas ima više novca, ali novi sjaj Pjongjanga ne znači i bolji život za većinu stanovništva

Iran, SAD

Bliski istok

16.avgust 2026. Amir Soltanzadeh/DW

Može li se zaobići Ormuski moreuz?

Nafta koja jedva prolazi kroz Ormuski moreuz primorava zemlje Persijskog zaliva da preusmeravaju izvoz ka Crvenom moru, dok se razmatraju i novi naftovodi koji su i skupi i rizični

Ruski napad na Kijev

Rat u Ukrajini

16.avgust 2026. I.C.

Kijev na meti žestokih raketnih udara: Putinova odmazda nakon što je Zelenski napao rusku satelistsku mrežu

Ruske snage jutros su raketama napale Kijev, nakon što je Ukrajina prethodnog dana izvela udare na ruski vojni aerodrom i raketni centar duboko na teritoriji Rusije

Komentar
Studneti pobeđuju prskanje farbom ipreko matrice

Komentar

Studentski pokret između paranoje i nade

Ako se studentski pokret bude više bavio  „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna

Slobodan Georgijev

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1858
Poslednje izdanje

Klimatske promene: Biblijsko leto i njegove pošasti

Srbija u plamenu Pretplati se
Intervju: Vujo Ilić, politikolog

Nije režim toliko oslabio koliko su studenti ojačali

Političko nasilje, sezona leto 2026.

Počinilac nepoznat, nalogodavac svima znan

Javna rasprava o nacrtu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Strogo kontrolisano obrazovanje

Intervju: Svetozar Cvetković, glumac

Rekvijem za umetnike koji menjaju svet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure