

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Ukrajinske oružane snage sve više ulažu u elektronsko ratovanje i obuku stručnjaka za dronove i automatizovane sisteme upravljanja
Glavnokomandujući ukrajinskih oružanih snaga 18. marta ponovo je hvalio upotrebu dronova na bojnom polju, rekavši da oni postaju sve važniji u borbi protiv ruskih snaga, piše RSE.
Govoreći istog dana kada je vlada odobrila velike izdatke za kupovinu oružja, general-pukovnik Oleksandr Sirski je na Telegramu rekao da ukrajinske trupe treba da budu opremljene najefikasnijim i najnovijim oružjem. Takođe je naglasio obuku stručnjaka za elektronsko ratovanje, dronove i automatizovane sisteme upravljanja.
„Bespilotni sistemi ovde zauzimaju istaknuto mesto. Stoga je razvoj korišćenja bespilotnih sistema moj prioritet“, rekao je.
Ukrajina radi na ubrzavanju implementacije inovativnih tehnologija i osiguravanju „prilagodljivosti određenih tela vojnog upravljanja“ kada je u pitanju ova odbrana, dodao je.
Prošle sedmice, nakon posete ukrajinskim položajima u regiji Zaporožje, Sirskii je rekao da je borbe karakterisala široka upotreba bespilotnih letelica svih vrsta uz topničku i minobacačku vatru.
„U takvim okolnostima bespilotni napadački sistemi postupno postaju glavno udarno oružje kopnenih jedinica u kombiniranoj vojnoj borbi“, rekao je 14. marta.
“Asimetrična rešenja”
Sirskii je 18. marta jasno dao do znanja da je u toku potraga za onim što je nazvao „asimetričnim rešenjima“ za postizanje prednosti na bojnom polju.
„Imamo sveobuhvatan pristup planiranju naših potreba, pre svega uzimajući u obzir stvarno iskustvo s bojnog polja“, rekao je Sirski. „Ali najvažniji zadatak koji tehnologije i inovacije moraju obaviti je očuvanje života naših vojnika.“
Dok je Sirski hvalio korićtenje bespilotnih letelica u ratovanju, kabinet ministara ukrajinske vlade odlučio je izdvojiti dodatnih pet milijardi hrivnji (129 miliona dolara) za kupnju više njih za oružane snage, objavio je premijer Denis Šmigal.
„Sredstva će biti usmerena na kupovinu bespilotnih letilica potrebnih našim braniteljima na prvim linijama“, rekao je Šmigal.
Ukrajina pokušava da poveća proizvodnju oružja kako bi smanjila zavisnost od zaliha zapadnih partnera. Kijevske trupe bore se sa ozbiljnim nedostatkom artiljerijskih granata preko linije fronta koja se proteže na više od 900 kilometara u istočnoj i južnoj Ukrajini.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve