img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vojni puč u Nigeru

Dole Francuska, živeo Putin!

09. avgust 2023, 21:35 U. M.
foto: ap
ZBACIVANJE KURTE, PRIZIVANJE MURTE: Pristalice pučista na ulicama Niameja
Copied

Uoči samita Rusija–Afrika, svetom je odjeknula vest da je u vojnom puču u zapadnoafričkoj državi Nigeru svrgnut s vlasti prozapadni predsednik Mohamed Bazum, a komandant predsedničke garde, general Abdurahman “Omar” Čijani proglasio se novim liderom te zemlje

RUSKE ZASTAVE

Vođa pobunjenika general Čijani optužio je međunarodnu zajednicu da se meša u unutrašnje stvari Nigera i pozvao je građane da budu spremni za odbranu svoje države. Na ulicama glavnog grada Nijameja masa ljudi dala je podršku vojsci, a okupljeni su mahali ruskim zastavama i uzvikivali ime predsednika Rusije Vladimira Putina. Stanovnici prestonice palili su francuske zastave i uzvikivali slogane protiv Francuske, čija je kolonija Niger bio sve do 1960. godine. Inače, Francuzi u toj zemlji i dalje imaju stalnu vojnu bazu sa oko 1500 vojnika.

Trupe u toj afričkoj državi ima i Vašington, njih oko hiljadu, “angažovanih u operacijama protiv islamističkih grupa koje su nastale nakon intervencije NATO-a u promeni režima u Libiji 2011. godine”, kako navodi portal RT. Pobunjenici u Nigeru već su opozvali više sporazuma o bezbednosnoj i vojnoj saradnji sa Francuskom, a zbog bezbednosnih rizika, Evropska unija je odlučila da evakuiše svoje građane iz te afričke zemlje.

Niger sa populacijom od nekih 25 miliona stanovnika, teritorijalno je najveća zemlja u Zapadnoj Africi i ima površinu kao Nemačka, Francuska i Velika Britanija zajedno. Ipak, radi se o jednoj od najsiromašnijih država sveta, uprkos tome što joj ne manjka prirodnih i mineralnih resursa, koje decenijama eksploatišu druge zemlje. Niger je sedmi najveći proizvođač uranijuma na svetu, koji se koristi kao gorivo za nuklearne elektrane, što povlači i brojne druge implikacije i zainteresovanost nuklearnih sila. Ova afrička zemlja je najveći snabdevač uranijuma u EU, a analitičari ocenjuju kako bi tenzije u Nigeru mogle dodatno da obeshrabre Uniju da usvoji nove sankcije Rusiji u nuklearnom sektoru.

REAKCIJE U SVETU

Puč u Nigeru naišao je na osudu značajnog dela međunarodne zajednice, uključujući pre svega Francusku, zatim EU, SAD, Ujedinjene nacije i druge. Lideri Ekonomske zajednice zapadnoafričkih zemalja (Ekovas), koju čini 15 zemalja regiona, osudili su državni udar i dali rok od sedam dana vojnoj hunti u Nigeru da oslobodi zbačenog predsednika Bazuma i ponovo uspostavi ustavni poredak.

U danu kada nastaje ovaj tekst (ponedeljak), taj rok je istekao, a uprkos tome što je Ekovas već napravio plan za vojnu intervenciju u toj zemlji, bloku je potrebno “više vremena” da se pripremi za invaziju, navodi američki list “Volstrit džurnal”. Evropska unija je u svom saopštenju navela da je spremna da razmotri podršku vojnoj operaciji protiv Nigera ako to zatraži Ekonomska zajednica zapadnoafričkih zemalja. Ukoliko bi se tako nešto i dogodilo, moguće je da bi bio prouzrokovan i širi panafrički ratni sukob, sa dramatičnim posledicama po regionalnu bezbednost.

Inače, poslednji put Ekovas je vojno intervenisao u regionu 2017. godine kada je ovaj blok rasporedio vojne snage u Gambiji da ukloni predsednika Jaija Džamea, koji nije želeo da siđe sa vlasti nakon poraza na izborima. Ekovas je ranije raspoređivao svoje snage i u zone ratnih dejstava u Sijera Leoneu i Liberiji. Pojedini afrički analitičari kritični su prema ovom bloku jer smatraju da Ekovas deluje u ime interesa SAD i NATO, baš kao i (svrgnuti) predsednik Nigera Bazum. On je sa svojom porodicom zatvoren u predsedničkoj rezidenciji, a navodno je uspeo da uputi pismo u kojem traži vojnu intervenciju SAD protiv vojne hunte koja je preuzela vlast.

Zvanični Kremlj saopštio je da se Moskva zalaže za povratak vladavine prava u Nigeru i pozvao sve strane na uzdržanost. U sličnom duhu reagovalo je i kinesko ministarstvo spoljnih poslova, koje je saopštilo kako veruje da Niger i druge zemlje u regionu “imaju mudrosti i sposobnosti da pronađu političko rešenje” za trenutnu situaciju. Kina je posle Francuske drugi najveći strani investitor u Nigeru i u poslednje dve decenije uložila je u tu zapadnoafričku zemlju milijarde dolara, najviše u poslove eksploatacije nafte i uranijuma.

KRIZA ZA KRIZOM

Državni udar u Nigeru samo je deo talasa nestabilnosti koji je u prethodnom periodu zahvatio sahelski deo Afrike, a u protekle tri godine pučevi su organizovani i u Burkini Faso, Gvineji, Maliju, Čadu i Sudanu. U tom delu sveta Peking ima značajne ekonomske interese, te bi svaka nestabilnost mogla negativno da utiče na strateške ciljeve i uticaj Kine u Africi.

Komentatori navode podatak da se od 1990. godine do danas čak 78 odsto od 27 državnih udara u podsaharskoj Africi dogodilo u državama frankofonije, te da jedan od ključnih uzroka krize leži u činjenici da je “francuska kolonijalna uprava uspostavila političke sisteme dizajnirane da izvlače vredne resurse koristeći represivne strategije za zadržavanje kontrole”, piše u analizi Bi-Bi-Sija. Ovakav “modus operandi”, uostalom, važi i za druge kolonijalne sile, ne samo za Francusku.

Država Niger je, takođe, i jedna od najvažnijih tranzitnih zemalja za afričke migrante koji putuju ka Evropskoj uniji, a analitičari ocenjuju da bi “vojni puč mogao da ima ozbiljne posledice po strategiju EU za obuzdavanje migracija preko Mediterana”, navodi Dojče vele. Eskalacija krize mogla bi dodatno da osiromaši milione stanovnika Nigera jer njihova zemlja zavisi od strane pomoći koja čini 40 odsto nacionalnog budžeta. “Njujork tajms” navodi i da je veći deo te zemlje sada u mraku jer je susedna Nigerija, koja obezbeđuje oko 70 odsto električne energije Nigera, kao vid pritiska obustavila snabdevanje električnom energijom.

Sa nedavnim državnim udarima u Maliju i Burkini Faso, a sada i u Nigeru, situacija u srcu Afrike izuzetno se komplikuje. Burkina Faso i Mali – obe države su članice Ekovasa – zajednički su saopštile da bi svaka vojna intervencija u Nigeru bila ravna objavi rata i njima. Vojne vlasti Gvineje takođe su podržale nove vlasti Nigera. Zanimljivo je i da je Jevgenij Prigožin, šef grupe Vagner, pozdravio puč kao dobru vest nazvavši ga “borbom naroda Nigera protiv svojih kolonizatora”. Pojedini mediji navode i da su vođe državnog udara već pozvale rusku plaćeničku grupu da pomogne u slučaju vojne intervencije Ekovasa i susednih država u Nigeru.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Eksplozija ronilačke boce

25.avgust 2025. B. B.

Crna Gora: Dečaku iz Srbije amputirana šaka

U eksploziji boce za ronjenje nadomak plaže u mestu Krimovica fragmenti boce za ronjenje su na većoj udaljenosti pogodili dečaka kome je amputirana šaka

SAD

25.avgust 2025. Angela Gepfert (DW)

Kako se Tramp bogati dok je predsednik: Od nekretnina i kriptovaluta do obveznica i akcija

Američki predsednik Donald Tramp od početka svog drugog mandata uložio je ogroman novac u različite sektore. Kritičari mu zameraju da koristi svoj položaj – i to prilično otvoreno – kako bi uvećao lično bogatstvo

SAD

25.avgust 2025. M. L. J.

Nacionalna garda sa puškama: Zašto Tramp izvodi vojsku na ulice

Američka Nacionalna garda u Vašingtonu počela je u nedelju da nosi oružje. Donald Tramp hoće da je rasporedi i u Čikagu i Baltimoru. Zašto predsednik SAD izvodi vojsku na ulice američkih gradova

Rusija

24.avgust 2025. I.M.

Tragedija u Moskvi: Eksplozija u Centralnoj dečjoj prodavnici

U centru Moskve došlo je do eksplozije u poznatoj zgradi Centralne dečje prodavnice. Poginula je najmanje jedna osoba, a tri su povređene, od kojih su dve hospitalizovane

Region

23.avgust 2025. S.Ć.

Štrajk: U Crnu Goru se ne može vozom

Do daljnjeg, zbog štrajka železničara, stoje vozovi Crne Gore što se odražava i na saobraćaj u Srbiji

Komentar

Komentar

Kamo dalje Vučiću

Šta znači kada Aleksandar Vučić na razgovor poziva teroriste, ustaše, izdajnike i ostale blokadere i obara cene hrane i kamate na kredite

Ivan Milenković

Komentar

Dva tipa ćacija: Zašto ni Vučić ne veruje batinašima

Vučićev režim ima dva tipa batinaša – one sa krimi-biografijama i one kojima je partija jedina biografija. Šta drugo da rade osim onog što im se kaže? Ali, to bi isto radili i za drugog gazdu, bez problema

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Krvava nedelja i posledice

Devojke i momci – žrtve krvave nedelje – konačno su privukli pažnju Evrope. A u zemlji, dobar deo naprednjačkog biračkog tela više se ne pita da li će biti penzija i plata ako Vučić ode s vlasti, već hoće li ih primati ako ostane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1807
Poslednje izdanje

Režim protiv naroda

Tortura u garaži vlade Srbije Pretplati se
Režim protiv naroda: Sve što ste želeli znati o policiji

MUP Srbije u brojkama i slovima

Režim protiv naroda: Ivica Dačić, portret savremenika

Ponoćni ministar za prebijanje građana

Enkoridž 2025.

Samit komšija na liniji datuma – koja razdvaja juče od sutra

“Prefab Sprout” – 40 godina albuma Steve McQueen

Previše pametni da bi bili zvezde

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Povezane vesti

Samit Rusija–Afrika

09.avgust Uroš Mitrović

Nalaženje strateške alternative

U senci rata u Ukrajini, u Sankt Peterburgu je održan drugi po redu samit Rusija–Afrika. Kriza, pa i otvoreno neprijateljstvo koji u prethodnih godinu i po vladaju u odnosima Rusije i Zapada, podstiču Moskvu da unapređuje odnose sa drugim partnerima – Azijom i zemljama afričkog kontinenta. Uoči samita, planetu je obišla i vest o vojnom puču u srcu Afrike, u državi Niger, koji može imati velike posledice po regionalnu bezbednost

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure