img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vojni puč u Nigeru

Dole Francuska, živeo Putin!

09. август 2023, 21:35 U. M.
foto: ap
ZBACIVANJE KURTE, PRIZIVANJE MURTE: Pristalice pučista na ulicama Niameja
Copied

Uoči samita Rusija–Afrika, svetom je odjeknula vest da je u vojnom puču u zapadnoafričkoj državi Nigeru svrgnut s vlasti prozapadni predsednik Mohamed Bazum, a komandant predsedničke garde, general Abdurahman “Omar” Čijani proglasio se novim liderom te zemlje

RUSKE ZASTAVE

Vođa pobunjenika general Čijani optužio je međunarodnu zajednicu da se meša u unutrašnje stvari Nigera i pozvao je građane da budu spremni za odbranu svoje države. Na ulicama glavnog grada Nijameja masa ljudi dala je podršku vojsci, a okupljeni su mahali ruskim zastavama i uzvikivali ime predsednika Rusije Vladimira Putina. Stanovnici prestonice palili su francuske zastave i uzvikivali slogane protiv Francuske, čija je kolonija Niger bio sve do 1960. godine. Inače, Francuzi u toj zemlji i dalje imaju stalnu vojnu bazu sa oko 1500 vojnika.

Trupe u toj afričkoj državi ima i Vašington, njih oko hiljadu, “angažovanih u operacijama protiv islamističkih grupa koje su nastale nakon intervencije NATO-a u promeni režima u Libiji 2011. godine”, kako navodi portal RT. Pobunjenici u Nigeru već su opozvali više sporazuma o bezbednosnoj i vojnoj saradnji sa Francuskom, a zbog bezbednosnih rizika, Evropska unija je odlučila da evakuiše svoje građane iz te afričke zemlje.

Niger sa populacijom od nekih 25 miliona stanovnika, teritorijalno je najveća zemlja u Zapadnoj Africi i ima površinu kao Nemačka, Francuska i Velika Britanija zajedno. Ipak, radi se o jednoj od najsiromašnijih država sveta, uprkos tome što joj ne manjka prirodnih i mineralnih resursa, koje decenijama eksploatišu druge zemlje. Niger je sedmi najveći proizvođač uranijuma na svetu, koji se koristi kao gorivo za nuklearne elektrane, što povlači i brojne druge implikacije i zainteresovanost nuklearnih sila. Ova afrička zemlja je najveći snabdevač uranijuma u EU, a analitičari ocenjuju kako bi tenzije u Nigeru mogle dodatno da obeshrabre Uniju da usvoji nove sankcije Rusiji u nuklearnom sektoru.

REAKCIJE U SVETU

Puč u Nigeru naišao je na osudu značajnog dela međunarodne zajednice, uključujući pre svega Francusku, zatim EU, SAD, Ujedinjene nacije i druge. Lideri Ekonomske zajednice zapadnoafričkih zemalja (Ekovas), koju čini 15 zemalja regiona, osudili su državni udar i dali rok od sedam dana vojnoj hunti u Nigeru da oslobodi zbačenog predsednika Bazuma i ponovo uspostavi ustavni poredak.

U danu kada nastaje ovaj tekst (ponedeljak), taj rok je istekao, a uprkos tome što je Ekovas već napravio plan za vojnu intervenciju u toj zemlji, bloku je potrebno “više vremena” da se pripremi za invaziju, navodi američki list “Volstrit džurnal”. Evropska unija je u svom saopštenju navela da je spremna da razmotri podršku vojnoj operaciji protiv Nigera ako to zatraži Ekonomska zajednica zapadnoafričkih zemalja. Ukoliko bi se tako nešto i dogodilo, moguće je da bi bio prouzrokovan i širi panafrički ratni sukob, sa dramatičnim posledicama po regionalnu bezbednost.

Inače, poslednji put Ekovas je vojno intervenisao u regionu 2017. godine kada je ovaj blok rasporedio vojne snage u Gambiji da ukloni predsednika Jaija Džamea, koji nije želeo da siđe sa vlasti nakon poraza na izborima. Ekovas je ranije raspoređivao svoje snage i u zone ratnih dejstava u Sijera Leoneu i Liberiji. Pojedini afrički analitičari kritični su prema ovom bloku jer smatraju da Ekovas deluje u ime interesa SAD i NATO, baš kao i (svrgnuti) predsednik Nigera Bazum. On je sa svojom porodicom zatvoren u predsedničkoj rezidenciji, a navodno je uspeo da uputi pismo u kojem traži vojnu intervenciju SAD protiv vojne hunte koja je preuzela vlast.

Zvanični Kremlj saopštio je da se Moskva zalaže za povratak vladavine prava u Nigeru i pozvao sve strane na uzdržanost. U sličnom duhu reagovalo je i kinesko ministarstvo spoljnih poslova, koje je saopštilo kako veruje da Niger i druge zemlje u regionu “imaju mudrosti i sposobnosti da pronađu političko rešenje” za trenutnu situaciju. Kina je posle Francuske drugi najveći strani investitor u Nigeru i u poslednje dve decenije uložila je u tu zapadnoafričku zemlju milijarde dolara, najviše u poslove eksploatacije nafte i uranijuma.

KRIZA ZA KRIZOM

Državni udar u Nigeru samo je deo talasa nestabilnosti koji je u prethodnom periodu zahvatio sahelski deo Afrike, a u protekle tri godine pučevi su organizovani i u Burkini Faso, Gvineji, Maliju, Čadu i Sudanu. U tom delu sveta Peking ima značajne ekonomske interese, te bi svaka nestabilnost mogla negativno da utiče na strateške ciljeve i uticaj Kine u Africi.

Komentatori navode podatak da se od 1990. godine do danas čak 78 odsto od 27 državnih udara u podsaharskoj Africi dogodilo u državama frankofonije, te da jedan od ključnih uzroka krize leži u činjenici da je “francuska kolonijalna uprava uspostavila političke sisteme dizajnirane da izvlače vredne resurse koristeći represivne strategije za zadržavanje kontrole”, piše u analizi Bi-Bi-Sija. Ovakav “modus operandi”, uostalom, važi i za druge kolonijalne sile, ne samo za Francusku.

Država Niger je, takođe, i jedna od najvažnijih tranzitnih zemalja za afričke migrante koji putuju ka Evropskoj uniji, a analitičari ocenjuju da bi “vojni puč mogao da ima ozbiljne posledice po strategiju EU za obuzdavanje migracija preko Mediterana”, navodi Dojče vele. Eskalacija krize mogla bi dodatno da osiromaši milione stanovnika Nigera jer njihova zemlja zavisi od strane pomoći koja čini 40 odsto nacionalnog budžeta. “Njujork tajms” navodi i da je veći deo te zemlje sada u mraku jer je susedna Nigerija, koja obezbeđuje oko 70 odsto električne energije Nigera, kao vid pritiska obustavila snabdevanje električnom energijom.

Sa nedavnim državnim udarima u Maliju i Burkini Faso, a sada i u Nigeru, situacija u srcu Afrike izuzetno se komplikuje. Burkina Faso i Mali – obe države su članice Ekovasa – zajednički su saopštile da bi svaka vojna intervencija u Nigeru bila ravna objavi rata i njima. Vojne vlasti Gvineje takođe su podržale nove vlasti Nigera. Zanimljivo je i da je Jevgenij Prigožin, šef grupe Vagner, pozdravio puč kao dobru vest nazvavši ga “borbom naroda Nigera protiv svojih kolonizatora”. Pojedini mediji navode i da su vođe državnog udara već pozvale rusku plaćeničku grupu da pomogne u slučaju vojne intervencije Ekovasa i susednih država u Nigeru.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Denis Šmigalj podneo je ostavku

Ukrajina

15.јул 2025. K. S.

Premijer Ukrajine podneo ostavku

Rekonstrukcija ukrajinske Vlade - Denis Šmigalj više nije premijer.

Nemačka

15.јул 2025. B. B.

Nemački poreznici se nameračili na bogate influensere

Poreznici sumnjaju da su influenseri u Nemačkoj izbegli poreske obaveze u milionskim iznosima

Gaza

15.јул 2025. Bjern Dake (DW)

U Gazu i dalje stiže premalo pomoći

Video-snimak jednog dečaka iz Gaze izazvao je nedavno veliku pažnju: iz centra za distribuciju hrane Mohamed se vratio praznih ruku i iz očaja jeo pesak

Finska

15.јул 2025. Jovana Kentić

Putinov prvi komšija: Aleksander Stub – predsednik čelične discipline

Trčanje, plivanje, bicikl pa na posao. Predsednik Finske Akeksander Stub ličnim primerom  propagira devizu da je u zdravom telu zdrav duh

Pobeda Bele kuće

15.јул 2025. I.M.

Vrhovni sud SAD dozvolio Trampu masovna otpuštanja u Ministarstvu prosvete

Američki Vrhovni sud privremeno je ukinuo zabranu Trampovog plana o otpuštanju hiljada zaposlenih u Ministarstvu prosvete, čime je Bela kuća zabeležila novu pobedu pred pravosuđem. Liberalne sudije upozorile su da odluka narušava ustavnu podelu vlasti

Komentar

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr