img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Životna sredina

Danska: Najveća promena pejzaža u poslednjih sto godina

22. novembar 2024, 14:14 Jelena Kozbašić (Klima 101)
Šuma Foto: Freepik/wirestock
Ilustracija
Copied

Trenutno je oko 15 odsto danske teritorije je pod šumom, tačnije 640.835 hektara. Ali uz najavljene planove, koji čekaju formalno odobrenje parlamenta, ove brojke bi mogle znatno da porastu

„Najveća promena danskih pejzaža u preko sto godina.”

Tako vlada opisuje planove da se u naredne dve decenije u Danskoj posadi milijardu stabala drveća, kao i da se 10 odsto poljoprivrednog zemljišta pretvori u šume i prirodna staništa. Na taj način, Danci će udružiti napore u borbi za očuvanje prirode i u borbi protiv klimatskih promena.

Tropartijska vlada već je početkom ove nedelje postigla dogovor o „ozelenjavanju” Danske. Predstoji glasanje u parlamentu koje se smatra samo formalnošću, prenose mediji.

A onda…

„Danska priroda promeniće se na način koji nismo videli otkako su 1864. godine isušene močvare”, ocenio je Jepe Brus, šef zelenog tripartitnog ministarstva koje je stvoreno zarad sprovođenja zelenog sporazuma, piše na portalu Klima 101 Jelena Kozbašić.

Trenutno, oko 15 odsto danske teritorije je pod šumom, tačnije 640.835 hektara, pokazuju zvanični podaci.

Kako se dalje navodi, po glavi stanovnika, u Danskoj postoji 0,1 hektar šume što odgovara površini velikog vrta u predgrađu. Ovo je znatno ispod evropskog proseka od 1,97 hektara šume po glavi stanovnika, a to je veličina skoro tri fudbalska terena.

Ali novi dogovor iz Danske mogao bi da promeni i tamošnju sliku, baš kao što je promenio i Zakon o šumama iz davne 1805. kada je krčenje drveća zabranjeno… Iako je većina zemlja nekada bila šumovita, nakon vekova i vekova nekontrolisane deforestacije zbog poljoprivrede, oko 1800. godine pokrivenost drvećem pala je na svega 2-3 odsto.

U međuvremenu, zahvaljujući propisima i sadnji stabala, to je naravno poraslo – a sada ovi napori dobijaju dodatni podsticaj: milijardu stabala i pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u šume i prirodna staništa.

Uz ovu transformativnu inicijativu, nove danske šume nići će na 250.000 hektara. Povrh toga, oko 140.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u nizijskim predelima dobiće novu ulogu – postaće to prirodna područja od višestrukog značaja kao što su močvare ili livade.

Prema dogovoru, oko 6,1 milijarde dolara biće izdvojeno za otkup zemlje od poljoprivrednika, saopštila je vlada.

Ovaj dogovor deo je Zelenog tripartitnog plana za obnovu prirode i smanjenje emisija iz poljoprivrede oko kojeg su se u junu ove godine sa predstavnicima vlasti usaglasili poljoprivrednici, industrija, sindikati i udruženja za zaštitu životne sredine.

Planom je takođe obuhvaćeno i osnivanje šest novih nacionalnih parkova. A oko deset miliona dolara je namenjeno za obnovu morskih područja i kreiranje dva nova parka prirode u moru u cilju oživljavanja morskih ekosistema i biodiverziteta.

Nakon nekoliko meseci pregovora, u sklopu Zelenog tripartitnog plana dogovoreno je i kako će biti implementiran poseban porez na emisije metana iz stočarstva: od 2030. godine stočari će za svaku oslobođenu tonu metana od strane krava i svinja plaćati oko 40 dolara, a 2035. cena će skočiti na oko 70 dolara.

Tagovi:

Ekologija Životna sredina Klimatske promene Danska Pošumljavanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rat na Bliskom istoku

27.mart 2026. A. I.

Sa kojim ciljem se američke specijalne jedinice raspoređuju na domet Irana

Zauzimanje ostrva u Persijskom zalivu ili postrojenja za bogaćenje uranijuma? Obezbeđivanje plovnosti Ormuskog moreuza? Kako bi izgledala akcija specijalnih jedinica koje Donald Tramp gomila u dometu Irana

Vremenske nepogode

27.mart 2026. B. B.

Kataklizma u Evropi: Snežna oluja, vetrovi preko sto kilometara na sat

Širom Evrope duvaju orkanski vetrovi koji pričinjavaju veliku štetu. Pada i sneg. Na snazi je crveni meteo-alarm

Iran

27.mart 2026. Metju Pirson (DW)

Da li Iran ima dovoljno raketa za nastavak rata?

S obzirom na to da zalihe raketa Irana nisu bile javno dostupne ni pre ovog sukoba, teško je tačno reći koje rakete Iran ima i ima li ih dovoljno za nastavak rata

Eutanazija, Španija

Evropa

26.mart 2026. K. S.

Eutanazija u Španiji: Noelija Kastiljo Ramos je uspela da umre

Devojka iz Barselone, stara 25 godina, umrla je nakon eutanazije u četvrtak uveče

Silija Flores i Nikolas Maduro

Slučaj Maduro

26.mart 2026. K. S.

Nikolas Maduro: Počinje drugo saslušanje pred sudom u Njujorku

Pred sudom u Njujorku u četvrtak (26. mart) biće saslušani svrgnuti predsednik Venecuele Nikolas Maduro i njegova supruga

Komentar

Komentar

Filozofski fakultet: Devojka i smrt – politička nekrofilija

Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kako među Vučićevom „familijom“ stasava novi Veljko Belivuk

Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici

Filip Švarm

Komentar

Možda Danka Ilić nije ni postojala

Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure