img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Životna sredina

Danska: Najveća promena pejzaža u poslednjih sto godina

22. novembar 2024, 14:14 Jelena Kozbašić (Klima 101)
Šuma Foto: Freepik/wirestock
Ilustracija
Copied

Trenutno je oko 15 odsto danske teritorije je pod šumom, tačnije 640.835 hektara. Ali uz najavljene planove, koji čekaju formalno odobrenje parlamenta, ove brojke bi mogle znatno da porastu

„Najveća promena danskih pejzaža u preko sto godina.”

Tako vlada opisuje planove da se u naredne dve decenije u Danskoj posadi milijardu stabala drveća, kao i da se 10 odsto poljoprivrednog zemljišta pretvori u šume i prirodna staništa. Na taj način, Danci će udružiti napore u borbi za očuvanje prirode i u borbi protiv klimatskih promena.

Tropartijska vlada već je početkom ove nedelje postigla dogovor o „ozelenjavanju” Danske. Predstoji glasanje u parlamentu koje se smatra samo formalnošću, prenose mediji.

A onda…

„Danska priroda promeniće se na način koji nismo videli otkako su 1864. godine isušene močvare”, ocenio je Jepe Brus, šef zelenog tripartitnog ministarstva koje je stvoreno zarad sprovođenja zelenog sporazuma, piše na portalu Klima 101 Jelena Kozbašić.

Trenutno, oko 15 odsto danske teritorije je pod šumom, tačnije 640.835 hektara, pokazuju zvanični podaci.

Kako se dalje navodi, po glavi stanovnika, u Danskoj postoji 0,1 hektar šume što odgovara površini velikog vrta u predgrađu. Ovo je znatno ispod evropskog proseka od 1,97 hektara šume po glavi stanovnika, a to je veličina skoro tri fudbalska terena.

Ali novi dogovor iz Danske mogao bi da promeni i tamošnju sliku, baš kao što je promenio i Zakon o šumama iz davne 1805. kada je krčenje drveća zabranjeno… Iako je većina zemlja nekada bila šumovita, nakon vekova i vekova nekontrolisane deforestacije zbog poljoprivrede, oko 1800. godine pokrivenost drvećem pala je na svega 2-3 odsto.

U međuvremenu, zahvaljujući propisima i sadnji stabala, to je naravno poraslo – a sada ovi napori dobijaju dodatni podsticaj: milijardu stabala i pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u šume i prirodna staništa.

Uz ovu transformativnu inicijativu, nove danske šume nići će na 250.000 hektara. Povrh toga, oko 140.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u nizijskim predelima dobiće novu ulogu – postaće to prirodna područja od višestrukog značaja kao što su močvare ili livade.

Prema dogovoru, oko 6,1 milijarde dolara biće izdvojeno za otkup zemlje od poljoprivrednika, saopštila je vlada.

Ovaj dogovor deo je Zelenog tripartitnog plana za obnovu prirode i smanjenje emisija iz poljoprivrede oko kojeg su se u junu ove godine sa predstavnicima vlasti usaglasili poljoprivrednici, industrija, sindikati i udruženja za zaštitu životne sredine.

Planom je takođe obuhvaćeno i osnivanje šest novih nacionalnih parkova. A oko deset miliona dolara je namenjeno za obnovu morskih područja i kreiranje dva nova parka prirode u moru u cilju oživljavanja morskih ekosistema i biodiverziteta.

Nakon nekoliko meseci pregovora, u sklopu Zelenog tripartitnog plana dogovoreno je i kako će biti implementiran poseban porez na emisije metana iz stočarstva: od 2030. godine stočari će za svaku oslobođenu tonu metana od strane krava i svinja plaćati oko 40 dolara, a 2035. cena će skočiti na oko 70 dolara.

Tagovi:

Ekologija Životna sredina Klimatske promene Danska Pošumljavanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Novi gradonačelnik Pariza

Francuska

23.mart 2026. K. S.

Pariz se ne da desničarima: Levičar nasleđuje levičarku

Pariz ostaje levo, Marsej potvrđuje kontinuitet, a Bordo menja politički pravac. Lokalni izbori u Francuskoj doneli su rezultate koji već sada nagoveštavaju kako bi mogla da izgleda borba za predsednika 2027. godine

Slovenija

22.mart 2026. S. Ć.

Parlamentarni izbori u Sloveniji: Liberali pobedili desničare

Na parlamentarnim izborima u Sloveniji za dlaku je pobedio liberalni Pokret Sloboda premijera Roberta Goloba desničarsku Slovenačku demokratsku stranku Janeza Janše

Bliski istok

22.mart 2026. Kersten Knip/DW

Katar, Saudijska Arabija, Emirati: Da li i dalje veruju Trampu

Da li zemlje Persijskog zaliva i dalje veruju Americi da drži pod kontrolom situaciju na Bliskom istoku?

Janez Janša u kaputu sa kravatom okružen mikrofonima i kamerama

Izbori u Sloveniji

22.mart 2026. Gaj De Loni (DW)

Robert Golob sa harmonikašem iz centra Ljubljane protiv Janeza Janše

Parlamentarni izbori u Sloveniji održavaju se u nedelju, 22. marta. Favoriti su vladajući Pokret Sloboda i opoziciona Slovenačka demokratska stranka, ali će svima biti potrebne i manjinske stranke

Lice Donalda Trampa pred velikom američkom zastavom

Rat na Bliskom istoku

22.mart 2026. A.I.

Trampov ultimatum Iranu: Ako za 48 sati Ormuski moreuz ne bude otvoren, uništiću vam elektrane

Predsednik SAD Donald Tramp postavio je ultimatum Teheranu: ako za 48 sati ne bude otvoren Ormuski moreuz, razoriće iranske elektrane

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure