

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Navodi o sudbini najvišeg vojnog komandanta okupiraju pažnju ukrajinske javnosti koja čeka i na odgovor da li će im zapadni saveznici odobriti više od 100 milijardi dolara pomoći
U jeku ukrajinske borbe protiv žestoke ruske ofanzive, političke i vojne krugove u Kijevu potresaju spekulacije da će predsednik Volodimir Zelenski da smeni vrhovnog vojnog komandanta Valeriјa Zalužnjog.
Navodi o sudbini najvišeg vojnog komandanta okupiraju pažnju ukrajinske javnosti koja čeka i na odgovor da li će im zapadni saveznici odobriti više od 100 milijardi dolara pomoći, pišu svjetski mediji.
Kako je sve počelo?
U novembru 2023. list Ekonomist je objavio intervju s naslovom „General Zalužni priznaje da je rat ušao u pat poziciju“.
Zalužnji je, upoređujući situaciju na frontu sa Prvim svjetskim ratom kazao da su, baš kao i u tom sukobu iz prošlog veka „došli do nivoa tehnologije koja nas stavlja u pat poziciju“. On je tada ocenio da će biti potreban veliki tehnološki skok da se izađe iz mrtve tačke kao i da „najverovatnije neće biti dubokog proboja“.
Svega nekoliko dana nakon tog intervjua, Zelenski je za NBC rekao da nije saglasan da je rat došao do pat pozicije.
„Situacija jeste teška. Ne mislim da smo u pat poziciji. Učinili smo puno, bili smo u teškoj situaciji i Rusi su mislili da će nas matirati, ali to se nije desilo“, rekao je tada Zelenski.
Ko je Zalužnji?
General Zalužnji komanduje ukrajinskim oružanim snagama od jula 2021. godine, a prema pisanju BBC-a, na njegovom imenovanju insistirao je i sam Zelenski.
Glavnokomandujući ukrajinskih oružanih snaga postao je nacionalni heroj, uprkos tome što se retko pojavljuje u javnosti i što još ređe pristaje da daje intervjue.


Odbrana Kijeva i severoistočne Ukrajine na početku rata učinila je generala Zalužnjog kultnom figurom u zemlji. Ankete su stalno pokazivale da je popularniji od predsednika, kako piše Ekonomist, ukazujući da je to stvorilo napetost između dvojice lidera, čiji su odnosi u početku bili dobri.
Šta će biti sa Zalužnjim?
Ukrajinski opozicioni poslanik Oleksij Gončarenko rekao je za Gardijan da bi Zelenski mogao da smeni Zalužnja. Prema njegovoj oceni, najverovatnija zamena bio bi Kirilo Budanov, šef ukrajinske vojne obavještajne službe, odgovoran za tajne operacije protiv Moskve.
Budanov je inače prethodno pominjan i kao potencijalna zamena za Oleksija Reznikova na mestu ministra odbrane, u još jednoj sagi o otpuštanju koja je započela sličnim nagađanjima.


Neimenovani bivši visoki ukrajinski zvaničnik, kako prenosi Njujork tajms, rekao je da je vlada Zelenskog planirala da smeni generala, ali da je odustala u ponedjeljak (29. januara) uveče, kada je vest procurila.
„Sada su usporili proces“, rekao je zvaničnik.
Bez obzira na ishod, mnogi su analitičari saglasni da ovakve glasine štete Ukrajini, koja se ionako bori da privuče što veći broj ljudi u vojnu službu, a koriste Rusiji.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve