
Crna Gora i EU
Omiljeni kandidat EU: Posle Brisela, premijer Crne Gore u Berlinu
Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin
Foto: Ukrainian Presidential Press Office via AP
Navodi o sudbini najvišeg vojnog komandanta okupiraju pažnju ukrajinske javnosti koja čeka i na odgovor da li će im zapadni saveznici odobriti više od 100 milijardi dolara pomoći
U jeku ukrajinske borbe protiv žestoke ruske ofanzive, političke i vojne krugove u Kijevu potresaju spekulacije da će predsednik Volodimir Zelenski da smeni vrhovnog vojnog komandanta Valeriјa Zalužnjog.
Navodi o sudbini najvišeg vojnog komandanta okupiraju pažnju ukrajinske javnosti koja čeka i na odgovor da li će im zapadni saveznici odobriti više od 100 milijardi dolara pomoći, pišu svjetski mediji.
Kako je sve počelo?
U novembru 2023. list Ekonomist je objavio intervju s naslovom „General Zalužni priznaje da je rat ušao u pat poziciju“.
Zalužnji je, upoređujući situaciju na frontu sa Prvim svjetskim ratom kazao da su, baš kao i u tom sukobu iz prošlog veka „došli do nivoa tehnologije koja nas stavlja u pat poziciju“. On je tada ocenio da će biti potreban veliki tehnološki skok da se izađe iz mrtve tačke kao i da „najverovatnije neće biti dubokog proboja“.
Svega nekoliko dana nakon tog intervjua, Zelenski je za NBC rekao da nije saglasan da je rat došao do pat pozicije.
„Situacija jeste teška. Ne mislim da smo u pat poziciji. Učinili smo puno, bili smo u teškoj situaciji i Rusi su mislili da će nas matirati, ali to se nije desilo“, rekao je tada Zelenski.
Ko je Zalužnji?
General Zalužnji komanduje ukrajinskim oružanim snagama od jula 2021. godine, a prema pisanju BBC-a, na njegovom imenovanju insistirao je i sam Zelenski.
Glavnokomandujući ukrajinskih oružanih snaga postao je nacionalni heroj, uprkos tome što se retko pojavljuje u javnosti i što još ređe pristaje da daje intervjue.

Odbrana Kijeva i severoistočne Ukrajine na početku rata učinila je generala Zalužnjog kultnom figurom u zemlji. Ankete su stalno pokazivale da je popularniji od predsednika, kako piše Ekonomist, ukazujući da je to stvorilo napetost između dvojice lidera, čiji su odnosi u početku bili dobri.
Šta će biti sa Zalužnjim?
Ukrajinski opozicioni poslanik Oleksij Gončarenko rekao je za Gardijan da bi Zelenski mogao da smeni Zalužnja. Prema njegovoj oceni, najverovatnija zamena bio bi Kirilo Budanov, šef ukrajinske vojne obavještajne službe, odgovoran za tajne operacije protiv Moskve.
Budanov je inače prethodno pominjan i kao potencijalna zamena za Oleksija Reznikova na mestu ministra odbrane, u još jednoj sagi o otpuštanju koja je započela sličnim nagađanjima.

Neimenovani bivši visoki ukrajinski zvaničnik, kako prenosi Njujork tajms, rekao je da je vlada Zelenskog planirala da smeni generala, ali da je odustala u ponedjeljak (29. januara) uveče, kada je vest procurila.
„Sada su usporili proces“, rekao je zvaničnik.
Bez obzira na ishod, mnogi su analitičari saglasni da ovakve glasine štete Ukrajini, koja se ionako bori da privuče što veći broj ljudi u vojnu službu, a koriste Rusiji.

Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Neko će morati da plati štetu nastalu ratom u Ukrajini. Rusija to sigurno neće učiniti. Zbog toga će se na samitu Evropske unije diskutovati da se za to koristi zamrznuta ruska imovina u EU. To, međutim, povlači sa sobom razne probleme

343 žene, simbolični broj u istoriji francuskog feminizma, podnele su krivičnu prijavu protiv Brižit Makron zbog izjava upućenih feminističkim aktivistkinjama koje su protestovale protiv glumca optuživanog za silovanje

“Bilo je mnogo rasprava u ‘Njujork tajmsu’ kada je Tramp prvi put izabran da li treba da ga nazivamo lažovom. Ja mislim – da, treba. I tu se ne radi o aktivizmu, već o činjenicama. Iskreno, u SAD mene mnogo više brine kapitulacija… Pogledajte šta radi ‘Vašington post’. Dali su novac Trampu za renoviranje balske sale, a zatim objavili uvodnik o tome kako je divno što imamo novu balsku salu ne pominjući da su je zapravo oni platili. Za mene je to pravi problem”

Kina i Rusija više nisu ključne bezbednosne pretnje, Putin i Si nisu autokrate već mogući veliki biznis partneri, a američki predsednik jedine saveznike u Evropi prepoznaje u “patriotskim partijama” krajnje desnice
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve