

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Ukrajina i Južna Koreja tvrde da su vojnici iz Severne Koreje upućeni u Rusiji na obuku, a s ciljem da pomognu agresiju na Ukrajinu. Moskva i Pjongjang odbacuju te optužbe, ali naglašavaju da jačaju „sveobuhvatno strateško partnerstvo“
Sve više obaveštajnih podataka govori da se Severna Koreja spremala za direktniju ulogu u ruskom ratu u Ukrajini, a i Ukrajina i Južna Koreja su tvrdile da su severnokorejske trupe poslate u Rusiju na obuku sa ciljem da budu raspoređene u Ukrajinu.
Rusija i Severna Koreja su demantovale te izveštaje, a proteklih meseci Moskva i Pjongjang su produbili svoje vojno partnerstvo protiv Sjedinjenih Država, pa je taj narastajući savez zabrinuo je zvaničnike u Kijevu i Vašingtonu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je nekoliko puta upozoravao da se severnokorejske trupe pridružuju ratu Rusije, rekavši na samitu NATO-a održanom prošle sedmice da da se priprema „10.000 vojnika i tehničkog osoblja“, piše CNN.
Zelenski: Severnokorejski vojnici na privremeno okupiranim teritorijama
Zelenski je rekao da Ukrajina ima obaveštajne podatke o tome da Rusija „obučava dve vojne jedinice iz Severne Koreje” u kojima su možda „dve brigade od po 6.000 ljudi”.
Naveo je i da je Ukrajina videla „severnokorejske oficire i tehničko osoblje na privremeno okupiranim teritorijama“ i da veruje da Rusija „sprema grupu“ za ulazak u Ukrajinu.
Izvor iz ukrajinskih obaveštajnih službi ranije je rekao za CNN da mali broj Severnokorejaca sarađuje sa ruskom vojskom, uglavnom da bi pomogli u inženjerinskim radovima i razmenili informacije o upotrebi severnokorejske municije.
U međuvremenu, južnokorejska Nacionalna obaveštajna služba saopštila je 18. oktobra da je Severna Koreja poslala 1500 vojnika, uključujući borce specijalnih snaga, u Rusiju na obuku.
Činilo se da su ti izveštaji potkrepljeni kada su severnokorejski vojnici snimljeni kako primaju uniforme i opremu na poligonu na Dalekom istoku Rusije.
Drugi video koji kruži društvenim mrežama i koji je geolocirao CNN prikazuje trupe kako stižu na poligon Sergejevka blizu granice Rusije sa Kinom.
Pjongjang: Pokušaj rušenja imidža Severne Koreje
Ipak, Severna Koreja je odbacila optužbe da je poslala trupe u Rusiju da budu raspoređene u sukobu u Ukrajini, odbacujući te tvrdnje kao pokušaj da se naruši imidž Pjongjanga, piše Russia Today.
Navedeno je da je Južna Koreja alarmirala zbog navodnog premeštanja trupa Pjongjanga u zonu sukoba, pozivajući ruskog ambasadora u Seulu i zahtevajući da Moskva „prekine relevantnu saradnju“ sa Severnom Korejom.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je spekulacije da je severnokorejska vojska učestvovala u sukobu u Ukrajinom, ocenviši ih kao „lažnu priču“, i dodajući da Moskva i Pjongjang „razvijaju odnose u svim oblastima“.
Peskov je podsetio da Pentagon nije mogao da potvrdi raspoređivanje trupa Severne Koreje u Rusiji, pozivajući se na ranije komentare američkog ministra odbrane Lojda Ostina.
I predstavnik Severne Koreje na sednici Generalne skupštine UN o razoružanju i međunarodnoj bezbednosti odbacio je te optužbe.
„Što se tiče takozvane vojne saradnje sa Rusijom, moja delegacija ne oseća potrebu da komentariše neosnovane i stereotipne glasine koje imaju za cilj da smanje imidž Demokratske narodne republike Koreje i potkopaju legitimne prijateljske i saradničke odnose između suverenih država“, rekao je predstavnik Severne Koreje.
Produbljivanje odnosa Moskve i Pjongjanga
Nakon početka sukoba u Ukrajini, Rusija i Severna Koreja su produbile svoje već bliske veze još iz sovjetskog doba.
Moskva i Pjongjang potpisali su u junu sporazum o nadogradnji svojih odnosa na „sveobuhvatno strateško partnerstvo“, koji predviđa da će, ako jedna strana bude napadnuta, druga „pružiti vojnu i drugu pomoć svim sredstvima koje poseduje“.
Ruski predsednik Vladimir Putin je prošle nedelje zvanično zatražio od parlamenta da ratifikuje taj dokument.
Izvor: CNN/Russia Today


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve