

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Vlada Olafa Šolca suočava se s rastućim pritiscima zbog budžetskog deficita i recesije. Lideri „semaforske koalicije“ održaće ove nedelje ključne razgovore u pokušaju da prevaziđu nesuglasice
Već više puta je nemačka vlada zapadala u krizu, ali ono što je od kraja prošle nedelje novo jeste da se sada sve češće postavlja pitanje mogu li koalicioni partneri i dalje da ostanu na zajedničkom kursu ili je vlada pred raspadom. Da bi se to sprečilo, trebalo bi da od pomoći bude jedno: razgovor, piše Dojče vele.
Kancelar Olaf Šolc (SPD) sastao se nedelju uveče s ministrom finansija Kristijanom Lindnerom (FDP). Nije poznato kako je protekao sastanak, ali zna se da bi konsultacije trebalo da se nastave danas, zajedno s ministrom ekonomije Robertom Habekom (Zeleni). Kako prenosi agencija „dpa“, planirana su dva do tri kruga takvih razgovora „u šestoro očiju“.
U sredu bi zatim trebalo da se sastane tzv. Koalicioni odbor, u kojem se nalaze lideri SPD-a, Zelenih i FDP-a, kao i šefovi poslaničkih grupa tih stranaka.
Budžet, inflacija, recesija…
Za razgovor ima dovoljno razloga čak i bez spora koji tinja među partnerima u nemačkoj vladi. Za nedelju i po dana zakazan je sastanak nadležnog odbora Bundestaga na kojem bi trebalo da bude doneta odluka o nacrtu budžeta za sledeću godinu. Rupa teška milijarde u tom budžetu još uvek nije popunjena.
Pa zatim tema ekonomija: inflacija je i dalje visoka, a prema prognozi vlade, 2024. će biti druga godina recesije zaredom. Sve vladajuće stranke žele da u privredu unesu novi zamah – samo na različite načine. I to je takođe pokretač aktuelnog spora u koaliciji. Prošlog utorka, i ministar Lindner i kancelar Šolc razgovarali su s predstavnicima privrede – ali ne zajedno, već odvojeno. Svako na svom malom samitu. Kancelar je tada najavio i „pakt za industriju“ ne precizirajući međutim kako bi to trebalo da izgleda.
FDP je, s druge strane, mnogo konkretnija. U petak je „politički dokument“ predsednika te stranke Lindnera postao javan – i to kako je on sam rekao, zahvaljujući „indiskreciji“. U svakom slučaju, u tom dokumentu nalaze se njegovi zahtevi koji bi ekonomiju trebalo da unaprede – na primer kroz smanjenje poreza za kompanije, ublažavanje klimatskih propisa i smanjenje subvencija i socijalnih davanja. Lindner sada ponovo želi da razgovara s predstavnicima privrede, a očekuje se da će u tim razgovorima učestvovati i lider poslaničke grupe FDP-a Kristijan Dir.
„Nedelja odluka“
Demohrišćanska opozicija (CDU/CSU) Lindnerov dokument vidi kao potvrdu teze da je semaforska koalicija „pred razvodom“. Ali, u vladajućoj koaliciji o tome niko ne želi da priča. Koalicija se suočava s „nedeljom odluka“, kako je to za ARD opisao lider SPD-a Lars Klingbajl. O Lindnerovim predlozima bi se moglo razgovarati, rekao je, a eventualno bi se pregovaralo i o nekim zakonima. Klingbajl, međutim, povlači jasne granice: „Ako na kraju ponovo iskrsne ono što je gospodin Lindner već 500 puta predložio i što smo mi već 500 puta odbili, a to je da bogati ljudi u ovoj zemlji imaju još više novca u džepu, onda mi tim putem nećemo ići.“
Sam Lindner branio je svoje stavove u intervjuu za ZDF. Pritom vladi kojoj je on ministar nije dao lošu ocenu. Ekonomski uslovi su se promenili, kaže, i sada je važno da se na to na odgovarajući način reaguje: „Jer, ekonomija ovakva više može da ostane“, naglašava ministar iz redova FDP-a.
Šef poslaničke grupe te stranke Dir takođe ponovo vrši pritisak uoči razgovora s predstavnicima biznisa. Ove jeseni, Nemačka se „suočava s odlukom u kojem će pravcu“, upozorio je on u intervjuu za agenciju dpa. Nemačka, smatra on, ima sve potencijale da se vrati na staze rasta. „Ali, pitanje koje se i dalje postavlja glasi: imamo li hrabrosti da sprovedeno velike reforme. Potrebni su nam rezultati koji će imati efekta na kompanije tako da ponovo mogu da investiraju“, rekao je Kristijan Dir.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije Artemis 2 dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve