

Svet
Rusi pogodili dva autobusa i ubili 33 osobe
„Rusi namerno gađaju civile”, rekao je Vadim Filaškin, načelnik Donjecke regionalne vojne uprave


Vlada Olafa Šolca suočava se s rastućim pritiscima zbog budžetskog deficita i recesije. Lideri „semaforske koalicije“ održaće ove nedelje ključne razgovore u pokušaju da prevaziđu nesuglasice
Već više puta je nemačka vlada zapadala u krizu, ali ono što je od kraja prošle nedelje novo jeste da se sada sve češće postavlja pitanje mogu li koalicioni partneri i dalje da ostanu na zajedničkom kursu ili je vlada pred raspadom. Da bi se to sprečilo, trebalo bi da od pomoći bude jedno: razgovor, piše Dojče vele.
Kancelar Olaf Šolc (SPD) sastao se nedelju uveče s ministrom finansija Kristijanom Lindnerom (FDP). Nije poznato kako je protekao sastanak, ali zna se da bi konsultacije trebalo da se nastave danas, zajedno s ministrom ekonomije Robertom Habekom (Zeleni). Kako prenosi agencija „dpa“, planirana su dva do tri kruga takvih razgovora „u šestoro očiju“.
U sredu bi zatim trebalo da se sastane tzv. Koalicioni odbor, u kojem se nalaze lideri SPD-a, Zelenih i FDP-a, kao i šefovi poslaničkih grupa tih stranaka.
Budžet, inflacija, recesija…
Za razgovor ima dovoljno razloga čak i bez spora koji tinja među partnerima u nemačkoj vladi. Za nedelju i po dana zakazan je sastanak nadležnog odbora Bundestaga na kojem bi trebalo da bude doneta odluka o nacrtu budžeta za sledeću godinu. Rupa teška milijarde u tom budžetu još uvek nije popunjena.
Pa zatim tema ekonomija: inflacija je i dalje visoka, a prema prognozi vlade, 2024. će biti druga godina recesije zaredom. Sve vladajuće stranke žele da u privredu unesu novi zamah – samo na različite načine. I to je takođe pokretač aktuelnog spora u koaliciji. Prošlog utorka, i ministar Lindner i kancelar Šolc razgovarali su s predstavnicima privrede – ali ne zajedno, već odvojeno. Svako na svom malom samitu. Kancelar je tada najavio i „pakt za industriju“ ne precizirajući međutim kako bi to trebalo da izgleda.
FDP je, s druge strane, mnogo konkretnija. U petak je „politički dokument“ predsednika te stranke Lindnera postao javan – i to kako je on sam rekao, zahvaljujući „indiskreciji“. U svakom slučaju, u tom dokumentu nalaze se njegovi zahtevi koji bi ekonomiju trebalo da unaprede – na primer kroz smanjenje poreza za kompanije, ublažavanje klimatskih propisa i smanjenje subvencija i socijalnih davanja. Lindner sada ponovo želi da razgovara s predstavnicima privrede, a očekuje se da će u tim razgovorima učestvovati i lider poslaničke grupe FDP-a Kristijan Dir.
„Nedelja odluka“
Demohrišćanska opozicija (CDU/CSU) Lindnerov dokument vidi kao potvrdu teze da je semaforska koalicija „pred razvodom“. Ali, u vladajućoj koaliciji o tome niko ne želi da priča. Koalicija se suočava s „nedeljom odluka“, kako je to za ARD opisao lider SPD-a Lars Klingbajl. O Lindnerovim predlozima bi se moglo razgovarati, rekao je, a eventualno bi se pregovaralo i o nekim zakonima. Klingbajl, međutim, povlači jasne granice: „Ako na kraju ponovo iskrsne ono što je gospodin Lindner već 500 puta predložio i što smo mi već 500 puta odbili, a to je da bogati ljudi u ovoj zemlji imaju još više novca u džepu, onda mi tim putem nećemo ići.“
Sam Lindner branio je svoje stavove u intervjuu za ZDF. Pritom vladi kojoj je on ministar nije dao lošu ocenu. Ekonomski uslovi su se promenili, kaže, i sada je važno da se na to na odgovarajući način reaguje: „Jer, ekonomija ovakva više može da ostane“, naglašava ministar iz redova FDP-a.
Šef poslaničke grupe te stranke Dir takođe ponovo vrši pritisak uoči razgovora s predstavnicima biznisa. Ove jeseni, Nemačka se „suočava s odlukom u kojem će pravcu“, upozorio je on u intervjuu za agenciju dpa. Nemačka, smatra on, ima sve potencijale da se vrati na staze rasta. „Ali, pitanje koje se i dalje postavlja glasi: imamo li hrabrosti da sprovedeno velike reforme. Potrebni su nam rezultati koji će imati efekta na kompanije tako da ponovo mogu da investiraju“, rekao je Kristijan Dir.


„Rusi namerno gađaju civile”, rekao je Vadim Filaškin, načelnik Donjecke regionalne vojne uprave


Za Putinov rođendan, 7. oktobra, Rusija je izvela jedan od najžešćih napada na Ukrajinu. Kijev trvrdi da je ispaljeno preko 70 balističkih raketa i na desetine dronova


Od Evropske unije, Rusije i Turske, preko Indonezije, Saudijske Arabije do Brazila, veliki broj zemalja pokušava da izgradi multipolarnost, ali to je zasad samo san jer svet je bipolaran i pravila igre diktiraju Amerika i Kina


Dok Rusija već nedeljama balističkim raketama i dronovima na mlazni pogon pojačava kampanju vazdušnih udara sa distance, Ukrajina se suočava sa najdramatičnijim nedostatkom protivvazduhoplovnih raketa od početka rata. Da bi makar donekle ublažila tu “raketnu krizu”, Nemačka je obećala dodatnu pomoć od 1,3 milijarde evra


Nakon više od dve nedelje protesta zbog loših uslova školovanja, francuski srednjoškolci i dalje blokiraju škole i protestuju na ulicama. Sukobi sa policijom i optužbe za prekomernu upotrebu sile dodatno su zaoštrili situaciju
Predizborna kampanja i političko nasilje
Stvarne žrtve i Vučićevo glumatanje Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve