img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lokalni izbori u BiH – Republika Srpska

Da li je car go

10. oktobar 2012, 16:05 Tanja Topić
foto: tanjug
Copied

Rezultati proteklih lokalnih izbora u Republici Srpskoj srušili su mit o nepobedivosti Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika

Za „Vreme“ iz Banjaluke

Ni uključivanje samog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u izbornu kampanju u većini opština nije znatnije pomoglo njegovom Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD. Izborni rezultati su prema lideru Srpske demokratske stranke Mladenu Bosiću pokazali da se u Republici Srpskoj desio „politički zemljotres“, izražen u zaokretu birača. Prema onima naklonjenijima politici vladajućeg SNSD-a, „SNSD i lider te stranke Milorad Dodik, ipak, ostaju ključni faktor u Republici Srpskoj, iako su protekli lokalni izbori pokazali da više neće biti tako dominantni“. Brojni politički akteri, svaki za sebe, u moru brojki, pronašli su one koje potvrđuju da su upravo oni najveći pobjednici lokalnih izbora, dok pak za neke treće nema izbornog pobjednika.

Od 2008. godine SNSD je vladao u 41 opštini, od kojih je imao i tri načelnika u opštinama u Federaciji BiH, da bi četiri godine kasnije taj broj pao na 18 načelničkih odnosno gradonačelničkih funkcija. Srpska demokratska stranka (SDS) očekivala je da zadrži 17 načelničkih pozicija osvojenih na izborima prije četiri godine. U vreme pisanja ovog teksta na osnovu nepotpunih izbornih rezultata Centralne izborne komisije taj broj je svakako povećala na 25 opština i zapravo je najveći dobitnik lokalnih izbora u Republici Srpskoj.

Prema tvrdnjama samog SDS-a i njihove izborne komisiji pripalo im je „31 načelničko mjesto od ukupno 62 opštine, te još devet načelnika koje je SDS podržao u saradnji s drugim strankama. To znači da je SDS dobio 40 od 62 općine.“ U Foči je pobijedio zajednički kandidat SNSD-a i SDS-a.

Takođe, prema nepotpunim i nezvaničnim izbornim rezultatima, SNSD je osvojio najviše odborničkih mandata u 25 lokalnih zajednica u Republici Srpskoj, dok je Srpskoj demokratskoj stranci pripalo najviše mjesta u 19 opština.

BANJALUKA: U najvećem gradu Republike Srpske, Banjaluci, Dodikov SNSD osvojio je mjesto gradonačelnika, što za ovu stranku nije čudo s obzirom da „su toliko uradili za ovaj grad koji su zatekli kao palanku da narednih 20 godina ne moraju ništa da rade, a da će dalje pobjeđivati na izborima“. Protiv njihovog kandidata moralo se ujedinjavati nekoliko stranaka.

Socijaldemokrate su ipak u ovom gradu izgubile oko 11 odsto glasova u odnosu na prethodne lokalne izbore, tj. dobile su desetak hiljada glasova manje. Međutim, u poređenju sa proteklim opštim izborima prije dvije godine taj gubitak iznosi i oko 20.000 glasova. Zanimljivo je da se SDS u Banjaluku vratio „na velika vrata“. Nekada tek šesta politička snaga u opštinskoj skupštini, na ovim izborima je odmah iza SNSD-a sa rekordnih deset odsto.

Izgubljene su i načelničke fotelje u nekim opštinama, koje su vrijedile za tradicionalna uporišta Dodikove stranke, kao Gradiška, Srbac, Trebinje, iako je u njima ova stranka osvojila najviše odborničkih mandata.

MNOGO HTELI: Da je Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik očekivao mnogo svjedoči i izjava njegovog sekretara Rajka Vasića neposredno uoči izbora: „Očekujemo da poslije ovih lokalnih izbora imamo 45 načelnika. SNSD ne očekuje samo da potvrdi sadašnji rezultat nego očekujemo da dobijemo više i načelnika i odbornika nego što imamo sada. Taj optimizam temeljimo na brojkama o posjećenosti naših predizbornih skupova, našoj organizaciji i broju članova stranke. Samo u Banjaluci je održano petnaest velikih tribina na kojima je bilo tri do tri i po hiljade ljudi. Imamo 160.000 članova u centralnoj bazi članstva SNSD-a. Mi se držimo pravila da je jedno mjesto načelnika jednako poslaniku u Narodnoj skupštini Republike Srpske.“ Držeći se tog pravila, SNSD bi prema trenutno osvojenim načelničkim pozicijama, hipotetički, lako mogao sjediti i u opozicionim klupama u republičkom parlamentu.

Izborni fijasko jedne od najmoćnijih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini u prvi mah pravdan je time što su, prema izjavama nekih stranačkih prvaka, oni inteligentniji i obrazovaniji glasali za njih, dok svi ostali manje inteligentni za ostale. U izbornoj noći i sam Dodik je bio zadovoljan izbornim rezultatom, ne nalazeći razloga za nezadovoljstvo izbornim rezultatima: „Dobili smo neke opštine, neke smo izgubili. Imat ćemo smanjen broj načelnika, a strateški je bilo važno da zadržimo Banjaluku, što je definitivno tačno da je urađeno. SNSD je imao ambiciju da osvoji Bijeljinu i neke druge opštine, ali u tome nije uspio.“

„SNSD je bio izložen negativnoj kampanji od svih partnera koji su sudjelovali i smatramo da je ostvario dobar rezultat i to će se posebno pokazati kroz izbor odbornika“, rekao je Dodik, naglašavajući kako „SNSD nema nijednog razloga da bude nezadovoljan. Nismo ostvarili pobjede gdje smo očekivali, kao na primjer u Srpcu, i iznenađeni smo porazom koji smo tamo ostvarili, ali taj poraz nije dramatičan.“

To početno zadovoljstvo sutradan je preraslo u najave mogućih čistki i „provjetravanja“ unutar stranke. Istovremeno je Milorad Dodik, podvlačeći kako je politika SNSD-a „najispravnija i dugoročno jedino održiva za Republiku Srpsku“, rekao kako je ubijeđen da „SNSD ostaje jedina politička snaga sposobna da očuva Srpsku i njenu poziciju i izgradi Republiku kao samoodrživu i uspješnu zajednicu“, kao i da je svjestan poruke koju su im građani poslali na ovim izborima.

„Neću iznevjeriti ni sebe ni građane Srpske niti ću dopustiti da bilo ko i bilo šta uništi i poništi sve ono dobro što smo zajedno ostvarili. U narednim danima bićete svjedoci krupnih promjena i rezova, vidjet ćete da smo čuli i da ćemo poslušati šta nam je narod poručio“, rekao je Dodik. On je naglasio kako je ova stranka mnogima trebalo još ranije da se zahvali, ali sad je to ionako uradio narod. Za mnoge je ovo nagovještaj čak i određenih personalnih smjena u Vladi Republike Srpske, a prije svega u pojedinim opštinskim odborima najjače stranke u RS.

JELENA KARLEUŠA I CRVENKAPA: Sem ovih jasnih političkih poruka, građani su poslali i neke druge, sasvim drugačije i simboličnije, poput one da „večeras nema Lare (lik iz sapunice) na TV-u, otišla je na izbore“. Na glasačkim listićima su se našli i Ivo Andrić: „Dođu tako vremena, kada pametan zašuti, budala progovori, a fukara se obogati“, kao i citat iz Platonove Države: „Nevolje za čovječanstvo neće prestati sve dok poštovaoci mudrosti ne dođu na vlast ili poštovaoci moći ne postanu mudri.“

Građani BiH na proteklim izborima nisu glasali samo za političke subjekte, već i za trulu kobilu, Tvrtka Kotromanića, Jelenu Karleušu, te likove iz crtanih filmova i bajki. I Crvenkapa je zabilježila jedan glas, uz napomenu, da se „vlast izgubila u šumi baš poput nje“.

Referendumska izlaznost u pojedinim opštinama na istoku Republike Srpske pokazala je da su građani glasali protiv aktuelne vlasti u ovom entitetu, a ne toliko za programe i vizije koje su im ponudile opozicione partije. Na izborima je zabilježen i veliki postotak nevažećih listića, te je Centralna izborna komisija obećala da će se pozabaviti i ovim slučajem. Na nivou cijele države takvih listića je 5,5 odsto, a najveći postotak zabilježen je u Neumu – čak 25 odsto.

U brojnim analizama koje su se pojavile naglašava se kako je glasačima u Republici Srpskoj dosta estrade, nacionalne priče, pjesme, hljeba i igara, iako su masovno učestvovali u opštenarodnom veselju, te da traže konkretna rješenja teškog socijalnog stanja. Jer, dok mnogi uglavnom gladuju, pojedini funkcioneri slijeću helikopterima na kavicu. Taj socijalni jaz najviše je zasmetao mladim ljudima, koji su se na ove izbore odazvali u nešto većem broju nego do sada.

SUČELJAVANJE SA STVARNOŠĆU: Sve glasnije su javne poruke da je „krajnje vrijeme da SNSD stranku očisti od tajkuna i pojedinaca koji su ozbiljno narušili njen ugled“. I ovi izbori su pokazali kako je pojedinim političkim strankama veoma teško priznati poraz, dok njihove pristalice traže bilo koji statistički podatak kojim bi umanjili snagu i značaj pada svojih miljenika.

Zanimljivo je, međutim, da su se odmah u izbornoj noći nakon saopštavanja prvih izbornih rezultata, odjednom mnogi usudili progovoriti o slabostima SNSD-a i njihove politike, o čemu su mudro godinama ćutali, pa i podržavali je. Za one druge car i dalje nije go.

Jedno je ipak sigurno: partije će nakon ovih izbora morati da počnu ozbiljnije da doživljavaju građane, da manje potcjenjuju glasače, bez obzira na „inteligenciju“ istih, unatoč činjenici da su i na ovim lokalnim izborima generalno uzevši pobijedile nacionalne stranke – Srpska demokratska stranka, Stranka demokratske akcije i Hrvatska demokratska zajednica. Baš kao i prije dvadeset godina.

MALA POMOĆ PREDSEDNIKA: Lokalni izbori u BiH foto: reuters
MALA POMOĆ PREDSEDNIKA: Lokalni izbori u BiH foto: reuters
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Mađarska

Mađarska

25.april 2026. B. B.

Peter Mađar: Neprihvatljivo da mađarski mediji u Vojvodini emituju propagandu za Fides

Budući mađarski premijer Peter Mađar istakao je da je neprihvatljivo da mađarski mediji u Vojvodini koji posluju uz podršku matice i pod kontrolom Saveza vojvođanskih Mađara „jedan na jedan emituju propagandu za Fides“

Gaza

25.april 2026. B. B.

Izbori u Gazi prvi put nakon dve decenije

Gaza se, održavanjem izbora prvi put nakon dve decenije, priprema za očekivanu tranziciju Hamasa sa vlasti

Nemačka

25.april 2026. Dijana Roščić (DW)

Nemci traže pradede po spiskovima nacista

U Nemačkoj je objavljena gotovo kompletna administrativna istorija miliona članova Nacionalsocijalističke radničke partije. Ogroman broj Nemaca sada proverava da li im je pradeda bio nacista

Vladimir Putin i Donald Tramp

Rusija

24.april 2026. M. L. J.

Posle sedam godina: Hoće li Putin otići u Majami na samit G20

Kremlj je poručio da postoji mogućnost da predsednik Rusije Vladimir Putin u decembru učestvuje u Majamiju na samitu G20

Iran

Rat na Bliskom istoku

24.april 2026. Šabnam fon Hajn / Nilofar Golami / Sara Madžidi / DW

Pomorska blokada Irana: Američki pritisak na obične ljude

Američka pomorska blokada Irana, uvedena nakon eskalacije sukoba, ima za cilj politički pritisak na vlast u Teheranu, ali njene posledice najviše pogađaju obične građane

Komentar
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure