img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lokalni izbori u BiH – Republika Srpska

Da li je car go

10. октобар 2012, 16:05 Tanja Topić
foto: tanjug
Copied

Rezultati proteklih lokalnih izbora u Republici Srpskoj srušili su mit o nepobedivosti Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika

Za „Vreme“ iz Banjaluke

Ni uključivanje samog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u izbornu kampanju u većini opština nije znatnije pomoglo njegovom Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD. Izborni rezultati su prema lideru Srpske demokratske stranke Mladenu Bosiću pokazali da se u Republici Srpskoj desio „politički zemljotres“, izražen u zaokretu birača. Prema onima naklonjenijima politici vladajućeg SNSD-a, „SNSD i lider te stranke Milorad Dodik, ipak, ostaju ključni faktor u Republici Srpskoj, iako su protekli lokalni izbori pokazali da više neće biti tako dominantni“. Brojni politički akteri, svaki za sebe, u moru brojki, pronašli su one koje potvrđuju da su upravo oni najveći pobjednici lokalnih izbora, dok pak za neke treće nema izbornog pobjednika.

Od 2008. godine SNSD je vladao u 41 opštini, od kojih je imao i tri načelnika u opštinama u Federaciji BiH, da bi četiri godine kasnije taj broj pao na 18 načelničkih odnosno gradonačelničkih funkcija. Srpska demokratska stranka (SDS) očekivala je da zadrži 17 načelničkih pozicija osvojenih na izborima prije četiri godine. U vreme pisanja ovog teksta na osnovu nepotpunih izbornih rezultata Centralne izborne komisije taj broj je svakako povećala na 25 opština i zapravo je najveći dobitnik lokalnih izbora u Republici Srpskoj.

Prema tvrdnjama samog SDS-a i njihove izborne komisiji pripalo im je „31 načelničko mjesto od ukupno 62 opštine, te još devet načelnika koje je SDS podržao u saradnji s drugim strankama. To znači da je SDS dobio 40 od 62 općine.“ U Foči je pobijedio zajednički kandidat SNSD-a i SDS-a.

Takođe, prema nepotpunim i nezvaničnim izbornim rezultatima, SNSD je osvojio najviše odborničkih mandata u 25 lokalnih zajednica u Republici Srpskoj, dok je Srpskoj demokratskoj stranci pripalo najviše mjesta u 19 opština.

BANJALUKA: U najvećem gradu Republike Srpske, Banjaluci, Dodikov SNSD osvojio je mjesto gradonačelnika, što za ovu stranku nije čudo s obzirom da „su toliko uradili za ovaj grad koji su zatekli kao palanku da narednih 20 godina ne moraju ništa da rade, a da će dalje pobjeđivati na izborima“. Protiv njihovog kandidata moralo se ujedinjavati nekoliko stranaka.

Socijaldemokrate su ipak u ovom gradu izgubile oko 11 odsto glasova u odnosu na prethodne lokalne izbore, tj. dobile su desetak hiljada glasova manje. Međutim, u poređenju sa proteklim opštim izborima prije dvije godine taj gubitak iznosi i oko 20.000 glasova. Zanimljivo je da se SDS u Banjaluku vratio „na velika vrata“. Nekada tek šesta politička snaga u opštinskoj skupštini, na ovim izborima je odmah iza SNSD-a sa rekordnih deset odsto.

Izgubljene su i načelničke fotelje u nekim opštinama, koje su vrijedile za tradicionalna uporišta Dodikove stranke, kao Gradiška, Srbac, Trebinje, iako je u njima ova stranka osvojila najviše odborničkih mandata.

MNOGO HTELI: Da je Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik očekivao mnogo svjedoči i izjava njegovog sekretara Rajka Vasića neposredno uoči izbora: „Očekujemo da poslije ovih lokalnih izbora imamo 45 načelnika. SNSD ne očekuje samo da potvrdi sadašnji rezultat nego očekujemo da dobijemo više i načelnika i odbornika nego što imamo sada. Taj optimizam temeljimo na brojkama o posjećenosti naših predizbornih skupova, našoj organizaciji i broju članova stranke. Samo u Banjaluci je održano petnaest velikih tribina na kojima je bilo tri do tri i po hiljade ljudi. Imamo 160.000 članova u centralnoj bazi članstva SNSD-a. Mi se držimo pravila da je jedno mjesto načelnika jednako poslaniku u Narodnoj skupštini Republike Srpske.“ Držeći se tog pravila, SNSD bi prema trenutno osvojenim načelničkim pozicijama, hipotetički, lako mogao sjediti i u opozicionim klupama u republičkom parlamentu.

Izborni fijasko jedne od najmoćnijih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini u prvi mah pravdan je time što su, prema izjavama nekih stranačkih prvaka, oni inteligentniji i obrazovaniji glasali za njih, dok svi ostali manje inteligentni za ostale. U izbornoj noći i sam Dodik je bio zadovoljan izbornim rezultatom, ne nalazeći razloga za nezadovoljstvo izbornim rezultatima: „Dobili smo neke opštine, neke smo izgubili. Imat ćemo smanjen broj načelnika, a strateški je bilo važno da zadržimo Banjaluku, što je definitivno tačno da je urađeno. SNSD je imao ambiciju da osvoji Bijeljinu i neke druge opštine, ali u tome nije uspio.“

„SNSD je bio izložen negativnoj kampanji od svih partnera koji su sudjelovali i smatramo da je ostvario dobar rezultat i to će se posebno pokazati kroz izbor odbornika“, rekao je Dodik, naglašavajući kako „SNSD nema nijednog razloga da bude nezadovoljan. Nismo ostvarili pobjede gdje smo očekivali, kao na primjer u Srpcu, i iznenađeni smo porazom koji smo tamo ostvarili, ali taj poraz nije dramatičan.“

To početno zadovoljstvo sutradan je preraslo u najave mogućih čistki i „provjetravanja“ unutar stranke. Istovremeno je Milorad Dodik, podvlačeći kako je politika SNSD-a „najispravnija i dugoročno jedino održiva za Republiku Srpsku“, rekao kako je ubijeđen da „SNSD ostaje jedina politička snaga sposobna da očuva Srpsku i njenu poziciju i izgradi Republiku kao samoodrživu i uspješnu zajednicu“, kao i da je svjestan poruke koju su im građani poslali na ovim izborima.

„Neću iznevjeriti ni sebe ni građane Srpske niti ću dopustiti da bilo ko i bilo šta uništi i poništi sve ono dobro što smo zajedno ostvarili. U narednim danima bićete svjedoci krupnih promjena i rezova, vidjet ćete da smo čuli i da ćemo poslušati šta nam je narod poručio“, rekao je Dodik. On je naglasio kako je ova stranka mnogima trebalo još ranije da se zahvali, ali sad je to ionako uradio narod. Za mnoge je ovo nagovještaj čak i određenih personalnih smjena u Vladi Republike Srpske, a prije svega u pojedinim opštinskim odborima najjače stranke u RS.

JELENA KARLEUŠA I CRVENKAPA: Sem ovih jasnih političkih poruka, građani su poslali i neke druge, sasvim drugačije i simboličnije, poput one da „večeras nema Lare (lik iz sapunice) na TV-u, otišla je na izbore“. Na glasačkim listićima su se našli i Ivo Andrić: „Dođu tako vremena, kada pametan zašuti, budala progovori, a fukara se obogati“, kao i citat iz Platonove Države: „Nevolje za čovječanstvo neće prestati sve dok poštovaoci mudrosti ne dođu na vlast ili poštovaoci moći ne postanu mudri.“

Građani BiH na proteklim izborima nisu glasali samo za političke subjekte, već i za trulu kobilu, Tvrtka Kotromanića, Jelenu Karleušu, te likove iz crtanih filmova i bajki. I Crvenkapa je zabilježila jedan glas, uz napomenu, da se „vlast izgubila u šumi baš poput nje“.

Referendumska izlaznost u pojedinim opštinama na istoku Republike Srpske pokazala je da su građani glasali protiv aktuelne vlasti u ovom entitetu, a ne toliko za programe i vizije koje su im ponudile opozicione partije. Na izborima je zabilježen i veliki postotak nevažećih listića, te je Centralna izborna komisija obećala da će se pozabaviti i ovim slučajem. Na nivou cijele države takvih listića je 5,5 odsto, a najveći postotak zabilježen je u Neumu – čak 25 odsto.

U brojnim analizama koje su se pojavile naglašava se kako je glasačima u Republici Srpskoj dosta estrade, nacionalne priče, pjesme, hljeba i igara, iako su masovno učestvovali u opštenarodnom veselju, te da traže konkretna rješenja teškog socijalnog stanja. Jer, dok mnogi uglavnom gladuju, pojedini funkcioneri slijeću helikopterima na kavicu. Taj socijalni jaz najviše je zasmetao mladim ljudima, koji su se na ove izbore odazvali u nešto većem broju nego do sada.

SUČELJAVANJE SA STVARNOŠĆU: Sve glasnije su javne poruke da je „krajnje vrijeme da SNSD stranku očisti od tajkuna i pojedinaca koji su ozbiljno narušili njen ugled“. I ovi izbori su pokazali kako je pojedinim političkim strankama veoma teško priznati poraz, dok njihove pristalice traže bilo koji statistički podatak kojim bi umanjili snagu i značaj pada svojih miljenika.

Zanimljivo je, međutim, da su se odmah u izbornoj noći nakon saopštavanja prvih izbornih rezultata, odjednom mnogi usudili progovoriti o slabostima SNSD-a i njihove politike, o čemu su mudro godinama ćutali, pa i podržavali je. Za one druge car i dalje nije go.

Jedno je ipak sigurno: partije će nakon ovih izbora morati da počnu ozbiljnije da doživljavaju građane, da manje potcjenjuju glasače, bez obzira na „inteligenciju“ istih, unatoč činjenici da su i na ovim lokalnim izborima generalno uzevši pobijedile nacionalne stranke – Srpska demokratska stranka, Stranka demokratske akcije i Hrvatska demokratska zajednica. Baš kao i prije dvadeset godina.

MALA POMOĆ PREDSEDNIKA: Lokalni izbori u BiH foto: reuters
MALA POMOĆ PREDSEDNIKA: Lokalni izbori u BiH foto: reuters
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Vrućina

15.јул 2026. M. L. J.

Rekordan broj smrtnih slučajeva: Koliko je života u junu odneo toplotni talas na zapadu Evrope

Junski toplotni talas usmrtio je rekordan broj ljudi širom Zapadne Evrope, što ga čini jednom od najsmrtonosnijih klimatskih katastrofa na kontinentu

Tramp

Iran

15.јул 2026. M. L. J.

Tramp ponovo preti Iranu: „Uništićemo sve njihove elektrane i mostove“

Američki predsednik Donald Tramp zapretio je da će napasti iranske mostove i elektrane ako se Teheran ne vrati pregovorima. U međuvremenu, SAD ponovo blokiraju iranske luke i nastavljaju sa ciljanim vazdušnim udarima

Rat u Ukrajini

15.јул 2026. M. L. J.

Jun je bio najsmrtonosmiji mesec za ukrajinske civile od 2022.

Jun je bio najsmrtonosniji mesec za ukrajinske civile od aprila 2022. godine, saopštile su Ujedinjene nacije. UN je osudio razarajući uticaj intenziviranih ruskih napada na gradove daleko od linija fronta

Marta Kos

Evropska unija

14.јул 2026. B. B.

Marta Kos: Vodeći kandidati za proširenje EU su Ukrajina, Moldavija, Albanija i Crna Gora

„Naša vodeća četiri kandidata - Ukrajina, Moldavija, Albanija i Crna Gora stupaju velikim koracima napred“, kaže evropska komesarka za proširenje Marta Kos

Vojna parada povodom Dana pada Bastilje 2025. godine

Francuska

14.јул 2026. B. B.

Ovogodišnji Dan pada Bastilje u znaku „strateškog buđenja Evrope“

Tradicionalnom vojnom paradom Francuska i ovog 14. jula slavi Dan pada Bastilje i uspostavljanje vrednosti slobode, jednakosti i bratstva. Manifestaciji prisustvuje i predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Predsednik Srbije

Komentar

Zašto je važan častan predsednik Republike?

Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1853
Poslednje izdanje

Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija

Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati se
Mafija i država

Režimski zaštitnici ortaka sa aplikacije Skaj

Rak u Srbiji

Onkološki pacijenti nisu statistički podaci

Srbija i Evropska unija

Predstavljanje Potemkinove Srbije

Intervju: Vladimir Vučković, ekonomista, bivši član Fiskalnog saveta, predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi

Srbija kao platforma za tuđe strategije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure