img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Angela Merkel

Čista prošlost

29. decembar 2005, 14:12 Lidija Klasić
Copied

„Evropa je žensko, Evropska unija živi – gotovo preko noći je dobila nadu čije je ime Angela Merkel“, tako je novu šeficu njemačke vlade hvalio bečki list „Standard“. Ništa manje nakon ipak sklopljenog briselskog financijskog kompromisa, kojim je spriječen duboki jaz u Uniji, nisu likovale ni ovdašnje novine hvaleći „veliku diplomatsku vještinu“ kojom se konzervativna političarka, kao „nova zvijezda na evropskom nebu“ stavila u „sam centar evropske politike“. U međuvremenu su njemački lingvisti pojam „Bundeskanzlerin“ izabrali za riječ godine, čitaoci novina nositeljicu funkcije za ženu godine, a poslednja ovogodišnja sjednica gornjeg parlamentarnog doma, Bundesrata, čija je govornica inače poprište najoštrijih obračuna između pokrajinskih i saveznih političara, završila „dosad neviđenom harmonijom“. Nakon što se u nastupnom govoru nova premijerka „duboko poklonila pred federalnim poretkom i obogaćujućom različitošću regija“, Bundestag je bez pogovora usvojio cijeli niz restriktivnih propisa nove vlade koji bi inače izazvali ogorčenu svađu.

Ukratko – evropski sastanak na vrhu bio je spašen, njemački talac oslobođen iz ruku iračkih otmičara, ekonomski stručnjaci za iduću godinu konačno prognoziraju brži rast, prve vladine reforme je parlament usvojio, unutarstranački protivnici šute, SPD je pitom kao ovca, a prije nepunih pet tjedana izabrana političarka se mogla s najvećim zadovoljstvom uputiti na zasluženi božićno-novogodišnji odmor, naravno u brda jer penjanje je Angeli Merkel očito u krvi.

Andrea Dorotea Kasner rođena je u Hamburgu, godine 1954. Majka učiteljica i otac evangelički svećenik ubrzo su se preselili na područje ondašnje DDR. Otac je bio „pozitivno raspoložen“ prema istočnonjemačkom režimu, ali se u vrijeme pada Zida priključio građanski-kritičnom pokretu, a majka SPD-u. O toj je stranci razmišljala i mlada Angela, kada je 1989. zaključila da „svakako želi u politiku“ – a znala je i kuda. „U SPD-u su pjevali komične pjesme o suncu i slobodi, u CDU-u je bio kaos, idem tamo“, prepričavala je kasnije njezina majka trenutak u kojem je mlada fizičarka donijela svoju životnu odluku. Teorija kaosa je funkcionirala savršeno, 1990. je Angela Merkel postala portparol prelazne istočnonjemačke vlade De Majcira, iste godine ušla je u CDU, kandidirala se kao izravni kandidat na prvim zajedničkim izborima – i kao mlada „istočna snaga“, neopterećena političkom a još manje Štazi-prošlošću, ušla u Bundestag i zapela za oko ondašnjem kancelaru Kolu, koji je očajnički tražio baš takve. U situaciji kada su stalno izbijale afere oko prošlosti ovog ili onog ištočnog političara, koje su proglašavali „velikim nadama“ da bi za najkraće vrijeme bili razotkriveni kao suradnici istočnonjemačke tajne službe, čista prošlost Angele Merkel je bila neprocjenjiv kapital koji je ona sjajno investirala. Uz to još prilagodljiva i željna da uči, kao „Kolova djevojčica“, nije skrivala divljenje za svog „učitelja“, već je 1991. postala savezna ministarka za omladinu i obitelj, nakon čega je ubrzo preuzela važnije ministarstvo, za ekologiju. Zeleni su je na toj funkciji nazivali „pomoćnicom atomske industrije“ – možda jedan od razloga što pregovori o mogučoj koaliciji s CDU-om za ekologiste nakon ovojesenskih izbora nisu bili ozbiljna alternativa. Podređeni iz tih godina rado su govorili o nevjerojatnom instinktu za moć i taktičkoj vještini pomoću kojih je Angela Merkel upravljala svojom karijerom, suradnici njezin stil vođenja nazivaju „telefonskom demokracijom“; stalno je u vezi sa svima koji su na ovaj ili onaj način dio njezine mreže. To je vjerojatno također naučila od bivšeg konzervativnog kancelara, iako je njezin najvažniji nauk od njega bio neka vrsta političke mimikrije: Kol je, naročito protivnicima, rado dopuštao da ga drže ne osobito pametnim, da se podruguju njegovom dijalektu i jednostavnom ukusu… Angela Merkel je uspjela da je, iako stroga protivnica paragrafa o pobačaju, svrstavaju u „liberalno krilo“ CDU-a, ali je i cijeli svoj stranački imperij sagradila na dopuštanju da je drže vječnim „privremenim rješenjem“, spasom za teška vremena i prelazne situacije. Iz svake je dosad, međutim, izašla ne samo učvršćena nego i za stepenicu viša. Od Kola je možda naučila i da bude nemilosrdna u očuvanju vlastitog opstanka. Kada je afera oko njegovih crnih fondova za financiranje stranke prijetila da u ponor povuče i sve oko njega, prva se javno, preko novina, distancirala od stranačkog „nadoca“, ne obavijestivši o tome čak ni svog aktualnog zaštitnika, ondašnjeg šefa stranke Šojblea. Brzo nakon toga i ovaj je morao otići dok su se moćni pokrajinski konzervativni knezovi obratili upravo gospođi Merkel da pomogne u nevolji i stane na čelo CDU-a – gdje je ostala i vratila stranku na vlast, ali i otpuhnula jednog po jednog protivnika.

Onome tko pobijedi bavarskog šefa Štojbera (kako je gospođi Merkel uspjelo kada mu je tobože altruistički prepustila kandidaturu za izbore za koje su svi znali da ih ne može dobiti) treba skinuti kapu, priznaju danas i mnogi konzervativnima bliski analitičari u Berlinu. „Bundeskanzlerin“ ima, međutim, jednu nedostižnu prednost pred muškim političarima, iako joj je nesudjelovanje u takvim kružocima u početku bila slabost. Ne zanima je moć koja se sastoji od laskanja uz najbolje vino, sjajnih večera i zanimljivih putovanja, nju zaista zanima samo imperativ djelovanja, praktična moć. No, u vatrogasnim situacijama, kakva je i sadašnja legislatura, funkcionira savršeno. I stanovita velikodušnost Angelu Merkel čini jačom: nakon velikog kraha, Kol je opet slavljen i čašćen u stranci, Šojble uzdignut na položaj ministra unutrašnjih poslova. To su možda i najženskije osobine političarke koja inače takve svoje atribute, ako ih i ima, ne stavlja u prvi plan. Iako oni koji je zaista poznaju pričaju kako može biti zabavna i nasmijavati cijelo društvo, posebno kad imitira Helmuta Kola. Cijena uspjeha Angele Merkel ipak nije mala, njezini kompromisi uvijek su na donjoj granici prihvatljivog. Od velike koalicije, dok je njezina stranka očekivala mozda čak i vlastitu većinu, preko toliko slavljenog evropskog kompromisa koji se nakon pozornijeg promatranja pokazao slabim poslom za Njemačku (do kraja desetljeća će plaćati za nekoliko milijardi veće doprinose u briselsku blagajnu) do blagosti pokrajinskih šefova koja je također prividna. Najkasnije kada na dnevni red dođu financijske restrikcije pokazat će zube, kao i građani koji, za razliku od ekonomista, na stezanje remena također ne gledaju s oduševljenjem… Uz sve početne pohvale i makar je velika koalicija upravo osuđena na uspjeh, Angeli Merkel ne predstoje laki dani. Po vlastitim riječima, doduše, u svoju najvažniju osobinu ubraja upornost i strpljivost, a snagu crpi iz harmoničnog privatnog života.

I tu se Angela Merkel razlikuje od bivšeg kancelara i privatni život drži u strogoj tajnosti. Njen drugi muž, sveučilišni profesor s vlastitom karijerom, odbija svaki publicitet. Jedna od malobrojnih indiskrecija je da nova šefica neće stanovati u kancelarskom uredu, i da je tamo uz mali broj ostalih stvari iz svog bivšeg ureda prenijela jedan portret Katarine Velike. Po nekim fotografijama iz mladosti moglo bi se pomisliti da joj je Angela Merkel fizički slična, ali teško da je to razlog njenog divljenja prema ruskoj carici.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Slovenija

22.mart 2026. S. Ć.

Parlamentarni izbori u Sloveniji: Liberali pobedili desničare

Na parlamentarnim izborima u Sloveniji za dlaku je pobedio liberalni Pokret Sloboda premijera Roberta Goloba desničarsku Slovenačku demokratsku stranku Janeza Janše

Bliski istok

22.mart 2026. Kersten Knip/DW

Katar, Saudijska Arabija, Emirati: Da li i dalje veruju Trampu

Da li zemlje Persijskog zaliva i dalje veruju Americi da drži pod kontrolom situaciju na Bliskom istoku?

Janez Janša u kaputu sa kravatom okružen mikrofonima i kamerama

Izbori u Sloveniji

22.mart 2026. Gaj De Loni (DW)

Robert Golob sa harmonikašem iz centra Ljubljane protiv Janeza Janše

Parlamentarni izbori u Sloveniji održavaju se u nedelju, 22. marta. Favoriti su vladajući Pokret Sloboda i opoziciona Slovenačka demokratska stranka, ali će svima biti potrebne i manjinske stranke

Lice Donalda Trampa pred velikom američkom zastavom

Rat na Bliskom istoku

22.mart 2026. A.I.

Trampov ultimatum Iranu: Ako za 48 sati Ormuski moreuz ne bude otvoren, uništiću vam elektrane

Predsednik SAD Donald Tramp postavio je ultimatum Teheranu: ako za 48 sati ne bude otvoren Ormuski moreuz, razoriće iranske elektrane

Donald Tramp

Donald Tramp

21.mart 2026. B. B.

CNN: Tramp je izgubio kontrolu nad ratom sa Iranom

Tramp besni što ne može jednostavno da naredi Evropljanima da pošalju brodove da otvore Ormuski moreuz, piše u analizi novinar Si-En-Ena (CNN) Stiven Kolinson

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure