img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpsko-evropska posla

Ćirilično-latinične peripetije

06. oktobar 2010, 18:59 Ivan Hrašovec
fotografije: ivan hrašovec
Copied

Smešno je kada na državnoj zgradi zvanični naziv nekog ministarstva pored ćirilice, umesto latiničnim pismom sopstvenog jezika, uklešemo na engleskom

„Govori srpski da te ceo svet razume“, čuvena je naša izreka. Danas bi ona trebalo da glasi: „Govori srpski da se ne bi izgubio.“

NIJE ISTO: Dablinska i zlatiborska (gore) varijanta dvojezičnosti

Funkcija govorne, a pogotovu pisane reči jeste da širi informacije i ideje, da omogućava i olakšava komunikaciju među ljudima. Ipak, kod nas je, kao i mnoge druge stvari, to sve postavljeno nekako naglavačke.

Počnimo od malih, naizgled nebitnih svari: orijentacije u prostoru. Putokazi, oznake ulica, ili natpisi na ustanovama često ne stoje na mestima na kojima bismo ih očekivali, a tamo gde su postavljeni, postavljeni su potpuno nakaradno i svakome ko ne živi ovde dovoljno dugo da mu takvi natpisi ni ne trebaju, zapravo stvara veliku konfuziju.

U Evropi obično svi gradski i međugradski autobusi imaju jasno napisane oznake linije na kojoj saobraćaju. I kod nas odskora postoje te svetleće oznake odredišta na koje autobus vozi, ali se veoma često desi da „majstor“ zaboravi da na okretnici promeni natpis smera, pa tako često viđate „šesnaesticu“ koja jezdi ka Karaburmi s natpisom „Novi Beograd“ ili „dvadesetčetvorku“ koja ka Neimaru grabi s natpisom „Dorćol“. O antologijskom natpisu „Кнјежевац“ na liniji 37, koji opstaje godinama, ne vredi trošiti reči.

Ako ste se nekad našli u inostranstvu, verovatno ste primetili kako se relativno lako možete snaći u nepoznatoj sredini, kako jednostavno naučite da čitate kartu metroa, da se orijentišete u centru grada, uđete u pravi autobus ili da nađete put do udaljenog turističkog centra. Jednostavno, tamo neko o tome brine.

Ovde, pored standardne nebrige za „sitnice“, imamo još jedan problem: mogućnost da posve ravnopravno možemo da koristimo dva različita pisma. Umesto da iskoristimo ovu blagodet, mi smo je doveli do neshvatljivog apsurda.

U želji da zaštitimo jedno od dva pisma, često sramotimo sopstveni jezik, kako bismo pokazali da nismo bliski sa dojučerašnjom braćom, dodvoravamo se dalekim narodima koji ne mare previše za nas. I čitava stvar ispada, u najmanju ruku, smešna.

Umesto da ravnopravnost ćiriličnog i latiničnog pisma istaknemo kao našu kulturološku prednost u šarolikom evropskom miljeu, mi pokušavamo da se predstavimo kao zemlja duboko ukorenjenog ćiriličnog pisma. Ipak, svesni na momente da stranci ne umeju da čitaju ćirilicu, često bežimo u još gore rešenje: latinične natpise pišemo na engleskom jeziku!

Možemo priznati da je engleski lingua franca, univerzalno sredstvo komunikacije u današnjem svetu, ali jedno je sporazumevati se u radnji, a posve drugo kad na državnoj zgradi zvanični naziv nekog ministarstva pored ćirilice uklešemo i na engleskom jeziku.

Možemo pretpostaviti da velika većina stranaca zna latinicu. U snalaženju kroz ulice prestonice, to bi bilo sasvim dovoljno: latinični nazivi ulica upareni sa latiničnom mapom grada.

Ovako, stranac kod nas i ako dobije mapu grada na latinici, na terenu neće biti u mogućnosti da proveri gde se zaista nalazi jer su nazivi ulica ispisani samo ćirilicom.

Dodatni problem predstavljaće stari i novi nazivi ulica. Mnoge mape imaju upisane stare nazive ulica, pa ako naš posetilac i uspe da nauči ćirilicu, i dalje će mu biti nejasno gde se nalazi ako mu je prijatelj rekao da dođe u Ulicu Đure Đakovića, na mapi piše Vanizelosova, a na tabli Поенкареова. Prosto je neverovatno kako se niko od nadležnih nije setio jednostavnog principa da novi natpis ulice postavi pored starog, da stari prekriži crvenom bojom, pa kada svima postane jasno kako se ulica zove „po novom“, ukloni stari naziv.

Irska je 1921, posle više stotina godina engleske vladavine, najzad izvojevala nezavisnost i postala samostalana država. Na tu činjenicu Irci su veoma ponosni i često je potenciraju. Irci su star narod, bogate tradicije. Imaju svoj specifičan jezik, teško razumljiv običnim turistima. Ipak, Irci su i veoma praktični. Tradiciju neguju, ali u svakodnevnom životu koriste se engleskim jezikom. Da li su se odrekli irskog? Ne. Svi natpisi su dvojezični, tako da se u Irskoj ne osećate konfuzno. Nazivi na irskom ispisani su malim, a na engleskom velikim slovima.

I kod nas na glavnim državnim putevima postoje oznake na oba pisma. Ipak, ispisane su istom vrstom slova, a pošto su ćirilica i latinica relativno slične, strancu koji gleda u natpis prosto nije jasno šta je pisac hteo da kaže. Ne razume u prvom trenu da je reč o istom nazivu provučenom kroz prizmu ravnopravnosti pisama. A u vožnji je bitno da se sve shvati baš u prvom trenutku. Nikome nije palo na pamet da na neki način izdiferencira natpise na ćirilici i latinici, kao što je to urađeno u Irskoj (velika i mala slova) ili Grčkoj (bela i žuta slova).

Naravoučenije: ispisivanje i postavljanje oznaka isuviše je bitno da bi bilo prepušteno putarima i saobraćajnim tehničarima.

Ovaj članak je napravljen uz podršku Evropske unije. Sadržaj ovog dokumenta je isključiva odgovornost nedeljnika „Vreme“ i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenje Evropske Unije. Projekat („Vrline života u porodici evropskih naroda“) finansira Evropska unija kroz program Medijski fond u okviru evropskih integracija, kojim rukovodi Delegacija EU u Srbiji a realizuje BBC World Service Trust.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Šta donosi novi zakon o cenzuri u Rusiji?

Cenzura interneta

29.jul 2025. Olga Tihomirova / Sergej Satanovski / DW

Pazi šta pretražuješ na netu, da te Putin ne strpa u zatvor

Zanima te šta je prebegli oficir Savezne bezbednosne službe (FSB) Aleksandar Litvinjenko napisao u knjizi „Ljubljanka – kriminalna grupa“? Ili šta su Jehovini svedoci? Ukucaš pojam za pretragu i – na vrata ti zakuca policija

Izbori u Mađarskoj

29.jul 2025. Keno Fersek / DW

Vetar promena: Da li je odzvonilo Viktoru Orbanu?

Veliki deo mađarskog stanovništva priželjkuje smenu vlasti i promenu sistema. Viktor Orban, najbolji Vučićev politički prijatelj, i njegova vlada odgovaraju turbo kampanjama koje dodatno parališu društvo

Njujork

29.jul 2025. I.M.

Pucnjava na Menhetnu: Najmanje četvoro mrtvih – napadač izvršio samoubistvo

U pucnjavi koja se dogodila u poslovnoj zgradi u centru Menhetna život su izgubile najmanje četiri osobe, uključujući i pripadnika policije. Napadač, identifikovan kao 27-godišnji Šejn Tamura iz Las Vegasa, pucao je iz automatske puške, a zatim sebi oduzeo život

Pojas Gaze

Rat u Gazi

28.jul 2025. K. S.

Izraelske NVO optužuju državu za genocid u Gazi

Dve izraelske nevladine organizacije optužile su Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

Donald Tramp daje novi rok Rusiji za okončanje rata

Rat u Ukrajini

28.jul 2025. K. S.

Tramp daje novi rok Rusiji za napredak u pregovorima o okončanju rata

Predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp najavio je da će skratiti rok koji je dao Rusiji za napredak u okončanju rata u Ukrajini

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure