img
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Dronovi ugrožavaju Srednji koridor kod bugarske obale

11. oktobar 2026, 13:02 Madlen Pit (DW)
Luka u Varni, Bugarska Foto: Pixabay/Anestiev
Luka u Varni, Bugarska
Copied

Srednji koridor, koji EU naziva i Transkaspijski transportni koridor, povezuje Evropu i Aziju

U jutarnjim satima 6. oktobra dronovi su pogodili dva komercijalna broda u blizini bugarske obale Crnog mora, pri čemu je jedan potonuo. Incident je izazvao zabrinutost i ogorčenje u Bugarskoj i širom Evropske unije.

Napad se dogodio u trenutku kada EU nastoji da Bugarsku pretvori u važnu ulaznu tačku za robu iz Azije putem trgovačke rute poznate kao „Srednji koridor“ (Middle Corridor), piše DW.

Šta je Srednji koridor

Srednji koridor, koji EU naziva i Transkaspijski transportni koridor, povezuje Evropu i Aziju. Ruta počinje u Kini, prolazi kroz Kazahstan, Azerbejdžan, Gruziju i Tursku pre nego što stigne u Evropsku uniju.

Iako se najvećim delom sastoji od železničkih i drumskih veza, pojedine deonice prelaze preko Crnog i Kaspijskog mora.

EU je ove godine jasno pokazala nameru da značajno ulaže u ovu trgovačku rutu, što bi moglo imati posledice za bugarske železnice, puteve i luke. Granični prelaz Kapitan Andrejevo između Bugarske i Turske već je jedan od najprometnijih u Evropi, a kolone kamiona tamo su česta pojava.

Bugarska takođe raspolaže dvema strateški važnim crnomorskim lukama, Varnom i Burgasom, dok bi nova železnička deonica između Istanbula i bugarske granice trebalo da bude otvorena ove jeseni.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos u septembru je Bugarsku, zbog strateškog položaja na ovoj ruti, nazvala „kapijom za povezivanje Evrope“.

Ratovi poremetili globalne trgovačke puteve

Prema rečima Marte Kos, Srednji koridor mogao bi skratiti vreme transporta robe iz Azije u Evropu sa 45 na samo 15 dana te predstavlja bezbedniju alternativu dvema tradicionalnim rutama.

Prva je bila Severni koridor preko Rusije, čiji je promet značajno opao nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Druga je pomorska ruta preko Crvenog mora i Sueckog kanala.

Međutim, zbog sukoba i nestabilnosti na Bliskom istoku, mnogi brodovi sada plove oko cele Afrike, što putovanje produžava na oko 45 dana i povećava troškove transporta.

„Srednji koridor je projekat koji zaobilazi oba ratna područja. Zaobilazi i Rusiju i Bliski istok“, rekla je za DW Vesela Černeva, zamenica direktorke Evropskog saveta za spoljne odnose i šefica kancelarije ovog saveta u Sofiji.

Može li Srednji koridor biti prava alternativa

Uprkos potencijalu, brojni izazovi i dalje postoje. „Pre svega tu su bezbednosna ograničenja“, kaže Černeva.

Prema njenim rečima, bezbednosna situacija u Centralnoj Aziji mora se dovoljno stabilizovati kako bi se mogli planirati veliki infrastrukturni projekti. Ona takođe upozorava na slabe institucije i birokratiju u državama kroz koje prolazi koridor, kao i na mogući ruski uticaj.

„U prošlosti smo videli infrastrukturne projekte koji nisu realizovani jer nisu bili u interesu Rusije. Rusija i dalje ima značajan uticaj u zemljama duž ove rute“, istakla je Černeva. Dodala je da će ishod rata u Ukrajini imati značajan uticaj na uspeh ili neuspeh Srednjeg koridora.

Napadi dronovima na brodove u Crnom moru dodatno su pokazali da bezbednost na ruti i dalje može predstavljati ozbiljan problem.

Pored bezbednosnih rizika, postoji i problem opadanja nivoa vode u Kaspijskom moru, čemu značajno doprinose klimatske promene. To dovodi u pitanje dugoročnu mogućnost plovidbe i transporta preko tog mora.

Osim toga, luke i železnička infrastruktura duž koridora trenutno nemaju dovoljan kapacitet za veliki rast obima trgovine.

Kako bi Bugarska mogla da profitira

Uprkos rizicima, EU želi da poveća promet robe kroz Srednji koridor, čak i ako on ne može u potpunosti da zameni postojeće trgovačke rute.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u svom govoru o stanju Unije istakla je da EU želi da poboljša povezanost, diverzifikuje trgovačke pravce, poveća trgovinske tokove i skrati vreme transporta robe. U tu svrhu planirano je prikupljanje 12 milijardi evra javnih i privatnih investicija.

Prema rečima Vesele Černeve, Bugarska bi od toga mogla da ima višestruke koristi. Došlo bi do većih ulaganja u dugo zapostavljenu železničku mrežu, modernizacije luka Varna i Burgas, boljih putnih veza sa Mediteranom, kvalitetnije povezanosti istoka i zapada zemlje, ali i razvoja severnog dela Bugarske, koji je trenutno slabije povezan.

Vreme izbora! A neko mora da Vas izveštava nezavisno. Zato je u oktobru godišnja pretplata na digitalno izdanje „Vremena“ čak 2.500 dinara jeftinija. Izaberite odmah!

Tagovi:

Transport Evropska unija Bugarska
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajina, oruzje

Svet

21.novembar 2026. A.M.

Pregovori UN u Ženevi: Zabrani upotrebe „robota ubica“ protive se Rusija, SAD i Izrael

Pregovori u Ženevi završeni bez dogovora o zabrani autonomnih sistema naoružanja uprkos podršci gotovo 100 država. SAD, Rusija i Izrael usprotivili se obavezujućim pravilima

Džoana Jang

Svet

21.novembar 2026. A.M.

I Velika Britanija ima svoju Žizel Peliko: Zatvor zbog drogiranja i seksualnog zlostavljanja žene

Ženu u Velikoj Britaniji bivši suprug je godinama drogirao i izlagao seksualnom zlostavljanju. Slučaj Džoane Jang podseća na slučaj Žizel Peliko

protesti mladih u evropi, generacija z

Vesti

21.novembar 2026. Anja Mihić

Generacija Z je na ulicama širom Evrope

Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje

Vesti

20.novembar 2026. M.T.

Hladan tuš: Akcije Antropika pale za 10 odsto dan posle javne ponude

Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati

Samit u Šenženu: Tramp, Si i Putin

Svet

20.novembar 2026. Endrju Fang (DW)

Ko je profitirao od samita u Šenženu

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure