Bosanski »bingo«

Dok su Boris Tadić i Vuk Jeremić svesrdno podržavali pobedonosnog Milorada Dodika i njegov Savez nezavisnih socijaldemokrata, a potpredsednik vlade i ministar policije Ivica Dačić socijaliste u Republici Srpskoj, visoki funkcioneri Republike Hrvatske nisu pružali podršku svojim prijateljima u Bosni i Hercegovini i nisu učestvovali u kampanji

Još prije nego što su prebrojani svi glasački listići i saopšteni konačni izborni rezultati, bilo je izvjesno da je najveći gubitnik proteklih izbora Haris Silajdžić, kojeg će u Predsjedništvu BiH kao bošnjačkog člana zamijeniti Bakir Izetbegović. Za Silajdžićevu stranku već unaprijed se znalo da bi se mogla svrstati u red gubitnika, što je dijelom doprinijelo i izbornom porazu njenog predsjednika.

Dobitnici su Socijaldemokratska partija BiH, koja je godinama bila opoziciona partija, i Savez za bolju budućnost BiH. Njen lider Fahrudin Radončić, biznismen i novinar, vlasnik „Dnevnog avaza“, u tijesnoj trci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH je izgubio, ali je zato ostvario značajan izborni rezultat sa strankom u Federaciji BiH. Hrvati se ljute na SDP BiH i Željka Komšića, jer smatraju da su im Bošnjaci izabrali hrvatskog člana BiH u Predsjedništvu, pri čemu se pominju Srbi koji su im to isto uradili u Republici Srpskoj. Naime, većinom glasova Srba na mjesto potpredsjednika RS izabran je Emil Vlajki, koji se izjašnjava kao Hrvat i bio je kandidat stranke sa sjedištem u Republici Srpskoj.

Predizborni sporazum Dragana Čovića i Milorada Dodika o međusobnoj podršci u izborima očito nije imao previše smisla. Istovremeno Dragan Čović, lider stranke koja je među Hrvatima osvojila najviše glasova, najavljuje otvorenu borbu za treći entitet i nove opšte izbore za dvije godine, jer se „BiH u iduće dvije godine mora vidno transformirati kao država“.

Dok se ne izbroje svi glasački listići, što i unatoč novom softveru Centralne izborne komisije traje znatno duže nego što je bilo najavljivano, poznato je i sigurno da je stari novi hrvatski član u BiH Predsjedništvu kandidat socijaldemokrata Željko Komšić. Komšić je dobio znatno veći broj glasova u odnosu na prošle izbore i gotovo pomeo ostale kandidate iz reda hrvatskog naroda u BiH. Njegova prednost je bila gotovo trostruka u odnosu na kandidatkinju HDZ-a BiH Borjanu Krišto. Kad bi se zbrojili svi glasovi ostalih hrvatskih kandidata, oni ne bi bili dovoljni da ozbiljnije ugroze Željka Komšića.

NEVAŽEĆI LISTIĆI: Iako su objavljeni pobjednici za srpskog i bošnjačkog člana Predsjedništva, zbog velikog broja nevažećih listića, u Republici Srpskoj skoro deset posto, u Federaciji skoro sedam, Mladen Ivanić i Fahrudin Radončić rezultate nisu priznali. Za Ivanića ovdje nije riječ o kandidatima, već o demokratiji: „Ovo su bitni trenuci za razvoj demokratije u BiH i ako Izborna komisija prihvati sve kao da se ništa nije desilo, ona će u potpunosti ohrabriti manipulacije, držati se tek formalno svog pristupa i mandata, a ja mislim da to ne bi bilo dobro“, rekao je Mladen Ivanić.

Kako je uobičajena i dozvoljena „greška“ u nevažećim listićima nekih pet procenata, Centralna izborna komisija najavila je provjeru po službenoj dužnosti, ali kad se završi ova faza glasanja. Nevažeći listići bitno mogu promijeniti izborni ishod, s obzirom na to da je razlika između Radmanovića i Ivanića svega dva odsto. Broj nevažećih listića na ovoj jednostavnoj izbornoj listi nije pratio postotak nevažećih listića na ostalim složenijim listama. Do provjere Centralne izborne komisije pobjednici su Nebojša Radmanović i Bakir Izetbegović.

REVANŠIZAM: Sem nevažećih listića, na Ivanićev poraz uticala je i kandidatura potpuno marginalnog kandidata Saveza za demokratsku Srpsku Rajka Papovića, za kojeg se unaprijed znalo da nema nikakvih šansi, sem da potpomogne kandidatu vladajuće stranke. Papović je osvojio nešto više od tri procenta glasova.

Preko njega Dragan Kalinić, nekadašnja perjanica SDS-a, htio se „osvetiti svojoj nekadašnjoj stranci“. Kalinić je nakon izbora istakao da je evidentno da je ova partija odlučila o budućem članu Predsjedništva BiH, te da se ne radi o osveti Mladenu Ivaniću, kandidatu koalicije „Zajedno za Srpsku“, nego o revanšizmu prema SDS-u: „Ivanić je kolateralna šteta i ovo nije osveta prema njemu nego revanš SDS-u i političko-kriminalnoj družini koja drži ovo rukovodstvo SDS-a“, poručio je Kalinić. Kalinićeva stranka neće imati svoje predstavnike u Narodnoj skupštini RS niti u parlamentu BiH, ali će prema Kaliniću „podržavati Dodika u odbrani RS“.

PODRŠKA BORISA TADIĆA: Da će se između Radmanovića i Ivanića voditi žestoka bitka dalo se naslutiti i u toku predizborne kampanje, u kojoj su svi napadi uglavnom išli prema Ivaniću. Prozivan je kao strani plaćenik, koji je dobio mandat od međunarodne zajednice da uništi RS, te da će zbog pokušaja rušenja SNSD-a dobiti zahvalnicu od Islamske vjerske zajednice u BiH.

foto: reuters

Na kraju sam Ivanić smatra da je dobro i prošao, s obzirom na to da su „državni mediji bili izrazito protiv njega, a bili su potpuno u funkciji SNSD-a, izdržao je i „direktni upliv Borisa Tadića, predsjednika Srbije, u izbornu kampanju, a na kraju je izgubio „zbog manipulacije na biračkim mjestima“.

Na naslovnim stranicama dnevnih novina u Banjaluci Tadić je rame uz rame sa Dodikom i Radmanovićem sa predizbornog skupa u Doboju poručivao da je „Srbija za Dodika, Radmanovića i SNSD“. Tadić je u Doboj došao kako bi „podržao Milorada Dodika, Nebojšu Radmanovića, Nikolu Špirića, Igora Radojičića, Milorada Živkovića, Dušanku Majkić“. „Ovde sam da podržim svoje prijatelje koji najbolje vode Republiku Srpsku“, rekao je, ističući pred desetak hiljada Dobojlija da to govori „iz srca“, ne naglašavajući da li podršku daje kao predsjednik države ili političke stranke.

foto: tanjug

Jasno stavljanje predsjednika Borisa Tadića na stranu jedne političke partije u Republici Srpskoj naišlo je na osudu opozicije. Mladen Ivanić zamjerio je Tadiću što dijeli Srbe u BiH.

Pojedine radio-stanice u Banjaluci su tri dana zaredom puštale vijest dana o veličanstvenom mitingu vladajuće stranke u Doboju, na kojem je predsjednik Srbije podržao SNSD i njegove kandidate.

Dodika su podržali i drugi prijatelji iz Srbije, poput Vuka Jeremića, ministra vanjskih poslova Srbije i Svetlane Cece Ražnatović, koja je pjevala iz „prijateljskih pobuda“ na centralnom izbornu skupu SNSD-a u Banjaluci. Istina, to prijateljstvo je i naplatila.

NADMOĆ SNSD–a: Onog trenutka kad se Dodik kandidovao za predsjednika Republike Srpske, bilo je jasno da tu borbu ostali kandidati gube. Izborni rezultati su potvrdili njegovu pobjedu.

Ovi izbori su potvrdili i nadmoć SNSD-a na svim nivoima, i već sada je najavljena nova vlast koju će u Republici Srpskoj formirati SNSD sa svojim koalicionim partnerima Demokratskim narodnim savezom i Socijalističkom partijom, koja je na iznenađenje mnogih ostvarila odličan izborni rezultat. I socijalistima je u kampanji pomogao prijatelj iz Srbije – Ivica Dačić, ali je svakako bilo značajno i to što je ova mala partija ušla u predizbornu koaliciju sa Partijom ujedinjenih penzionera. Mladim naprednjacima, tek osnovanoj filijali Srpske napredne stranke u Republici Srpskoj, pomagali su Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić, ali ta pomoć im nije donijela značajniji uspjeh.

U isto vrijeme visoki funkcioneri Republike Hrvatske nisu pružali podršku svojim prijateljima u Bosni i Hercegovini i nisu učestvovali u kampanji. Sve je ostalo na kurtoaznom pozivu predsjednika Hrvatske glasačima da izađu na izbore.

MOGUĆE I NEMOGUĆE KOALICIJE: Izjava lidera SNSD-a Milorada Dodika nakon izbora da je spreman da vodi koalicione pregovore otvorila je i špekulacije o spremnosti da se pregovara sa SDS-om: „Moram reći da je SDS imala korektniju kampanju nego ostali i znaćemo to da cijenimo. Ima nekoliko pojedinaca koji su bili izvan te korektnosti i u svakom slučaju vidjećemo na koji način ćemo sarađivati sa njima.“

Poraženi kandidat SDS-a u trci za predsjednika Republike Srpske Ognjen Tadić poželio je ovom entitetu u izbornoj noći „laku noć“ ističući kako se „ne smatra odgovornim za ono što će se dešavati u Republici Srpskoj u naredne četiri godine“.

Lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata je izričito naglasio da saradnja sa Socijaldemokratskom partijom BiH za njega i njegovu stranku ne dolazi u obzir, što će svakako dodatno otežati proces formiranja vlasti na državnom nivou: „Što se tiče mogućnosti da pravimo saradnju sa SDP-om BiH, na nivou BiH to je isključeno, mada očekujem da će biti žestokih problema oko formiranja vlasti na državnom nivou. HDZ BiH je jedini legitimni predstavnik hrvatskog naroda i saradnja s njima se od SNSD-a podrazumijeva.“

Socijaldemokratska partija BiH po izbornim rezultatima je najjača politička partija u Federaciji BiH i biće teško zaobići je u procesu konstituisanja vlasti. Posebna borba će se voditi za mjesto predsjedavajućeg Savjeta ministara, na kojem se istovremeno vide i Dragan Čović i Zlatko Lagumdžija. SDP-u BiH je ovo mjesto pripadalo u vrijeme vladavine Alijanse, a Čović se drži džentlmenskog nepisanog pravila po kojem bi na ovo mjesto, nakon predsjedavanja Adnana Terzića, potom Nikole Špirića, trebalo da dođe Hrvat. Postizborna matematika pokazuje da će u formiranju vlasti na državnom nivou morati da učestvuju dvije bošnjačke stranke, ili SDP BiH, sa imidižom multietničke stranke, ili Radončićev Savez za bolju budućnost BiH. Stranka demokratske akcije odbacila je mogućnost koalicije sa Radončićem. Barem je to učinio njen lider Sulejman Tihić, koji je ovakav stav ponovio i u izbornoj noći.

Poslanica u Evropskom parlamentu Tanja Fajon izjavila je da od izabranih predstavnika vlasti u BiH očekuje da će raditi za dobrobit svih, bez obzira na entitetsku podjelu, i naglasila da će prvi zadatak nove vlasti biti da stvori normalne uslove za život, nadajući se da će iskorak ka tome napraviti upravo SDP BiH: „Možda će, nadam se da hoće, SDP tu moći da napravi kvalitetan iskorak. Nova vlast mora biti vlast svih. Bez obzira na to iz kojeg entiteta dolazi, ona mora biti na dobrobit svih.“

KONCEPT ODBRANE RS: SNSD je u izbornoj kampanji najavljivao teška vremena koja dolaze za Republiku Srpsku i isticao da samo jake stranke poput ove mogu odoljeti izazovima. Očito je koncept odbrane Republike Srpske donio SNSD-u i njegovim kandidatima izbornu pobjedu. Čak su i dosadašnje tradicionalne utvrde SDS-a poput Bijeljine i Doboja pale. U izbornoj jedinici u kojoj se nalazi Doboj, SNSD je za preko deset procenata bio bolji od SDS-a, a u bijeljinskoj izbornoj jedinici preko 13 odsto, barem prema prvim nepotpunim rezultatima.

bakir izetbegović, foto: reuters

Unutar bošnjačkog izbornog tijela desile su se određene promjene, zagovornik jedne tvrde probošnjačke politike izgubio je izbore, a u njegovu fotelju sjeo je čovjek koji poziva na pomirenje i saradnju u regiji. Socijaldemokrate su najjače u oba entiteta, ali prve najave govore da među njima neće biti partnerstva.

Hoće li zemlja u novom odnosu političkih snaga izaći iz višegodišnje stagnacije ili će zahtjevi pobjednika među Hrvatima o stvaranju trećeg entiteta dodatno zakomplikovati ionako složene unutrašnje odnose u zemlji i produbiti postojeće podjele?