

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Džef Bezos, jedan od velikih profitera pandemije, opet je najimućniji čovek sveta koji će uskoro imati bilijardere, dok su siromašni još siromašniji
Bogatstvo od 198 milijardi dolara verovatno će pomoći Ilonu Masku da preboli pad na drugo mesto najbogatijih ljudi na svetu.
Prema indeksu milijardera ekonomske agencije Blumberg, na prvo mesto izbio je Džef Bezos, gazda Amazona, sa ravno 200 milijardi dolara.
Mask je tokom prošle godine izgubio oko 31 milijardu dolara, dok je Bezos dobio 23 milijarde dolara.
Deonice Tesle, brenda električnih automobila u posedu Maska, u ponedeljak su pale više od sedam odsto.
Mask je ranije vratio titulu najbogatije osobe na svetu u maju 2023, potisnuvši s prvog mesta izvršnog direktora LVMH-a Bernara Arnoa, koji vodi konglomerat koji uključuje brendove kao što su Luj Viton i Dior.
Udvostručili imetak od pandemije
Tri takozvana centimilijardera – jer imaju trocifreni broj milijardi – Mask, Arno i Bezos već mesecima se „takmiče“ za prvo mesto.
Naravno, te novce ne drže u sefu već je reč pre svega o vrednosti kompanija kojima upravljaju pa se ishod menja brzo, u zavisnosti od berzi i tržišta.
Dok se ekipa milijardera zabavlja letovima u svemir, kupovinom društvenih mreža i medija koji onda pišu za njihov račun – Mask je kupio Tviter, a Bezos Vašington post – siromašni postaju sve siromašniji.
To proizilazi iz izveštaja organizacije Oksfam objavljenog u januaru.
Tu se upozorava da su najbogatija petorica ljudi udvostručili bogatstvo od izbijanja pandemije 2020. godine. Njihove kompanije, poput Amazona, profitirale su od lokdauna i ruiniranja klasične ekonomije.
Poštenija ekonomija je moguća, u teoriji
Istovremeno, 60 odsto najsiromašnijih na svetu (oko pet milijardi ljudi) imaju danas manje nego što su imali pre četiri godine. Oksfam navodi da ljudi rade sve više, a imaju sve manje.
Prva žena Oksfama Alima Šivji upozorila je da bi se ovim tempom siromaštvo u svetu iskorenilo tek za 229 godina, ali da ćemo imati prvog bilionera već kroz desetak godina.
„Ova sve šira provalija između bogatih i ostalih niti je slučajnost niti je neizbežna. Vlade širom sveta namerno vode politike koje omogućavaju i ohrabruju poremećenu koncentraciju bogatstva, dok stotine miliona ljudi žive u siromaštvu“, rekla je Šivji u januaru.
I dodala: „Poštenija ekonomija je moguća, ona koja ide u prilog svima. Trebaju nam politike koje uvode pošteno oporezivanje i podršku za sve, a ne samo privilegovane“.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve