

Rumunija
Prodor ekstremne desnice na velika vrata
Rumunski ekstremni desničari beleže nagli rast u anketama




U argentinskim delovima Patagonije već nedeljama bukte surovi požari koji su u proteklih mesec i po dana uništili preko 45.000 hektara šuma. Nad živopisnim predelima uzdiže se gust dim, a kada padne mrak, vide se veliki plameni jezici kako se uzdižu u nebo
Još krajem prošle godine, širom Argentine zavladali su idealni uslovi za širenje požara – natprosečno toplo vreme sa temperaturama blizu 40 stepeni, manjak padavina i dramatična, dugotrajna suša.
Aktuelne vatrene stihije u Patagoniji su među najgorima koji su ikada pogodili ovaj region, u proteklih mesec i po dana uništeno je preko 45.000 hektara argentinskih šuma, što je poređenja radi, veće od površine Beograda.


U opasnosti se tokom januara našao i susedni Čile gde je preko 50.000 ljudi evakuisano iz pogođenih regiona na jugu zemlje, Biobio i Nuble. Vatra je odnela najmanje 21 život i uništila najmanje 800 objekata i više vozila, piše Jelena Kozbašić za portal Klima 101.
Ali dok je Čile sada već u fazi oporavka od požara, pretnja u Argentini ne jenjava. Požari su pretežno koncentrisani u provinciji Čubut gde se vatrogasci, pored samih požara, bore i sa visokim temperaturama i snažnim vetrovima.
Posebno zabrinjava što je vatra zahvatila i Nacionalni park Los Alerces, kao i njegovu okolinu. Smešten u Andima, u pitanju je lokalitet koji se nalazi na Uneskovoj listi svetske baštine.
Početkom februara, suzbijanje požara je i dalje delimično. Neki žarišni delovi kod Epujena i drugih kritičnih tačaka su smanjeni ili lokalno pod kontrolom.
Međutim, veće površine u Nacionalnom parku Los Alerces i okolnim šumama još uvek gore što je zbog ekološke vrednosti ovog lokaliteta posebno alarmantno.
Ozbiljnost situacije izazvala je bes prema predsedniku Argentine Havijeru Mileiju. Njegove agresivne mere štednje su u protekle dve godine smanjile finansiranje programa i agencija koji ne samo da se bore protiv požara, već i štite parkove i sprečavaju da požari uopšte izbiju i šire se.
Tokom 2024, Milei je izdvajanja za Nacionalnu službu za upravljanje požarima smanjio za 80% u odnosu na godinu ranije. Na taj način, argentinski predsednik desetkovao je agenciju odgovornu za raspoređivanje brigada, održavanje kanadera, nabavku dodatne opreme i praćenje opasnosti.


Ove godine, istu službu očekuje dodatno smanjenje sredstava od 71%, pokazuje analiza budžeta za 2026.
Bez obzira na svoje skeptične stavove, Milei je prošle nedelje popustio pod pritiskom situacije, konačno je proglasio vanredno stanje čime je oslobođeno oko simboličnih 60 hiljada evra za dobrovoljne vatrogasce.
Iako predsednik Argentine poriče klimatske promene, naučni dokazi su jasni, klimatske promene ne samo da povećavaju verovatnoću za požare, već takođe otežavaju njihovu kontrolu i gašenje.


Samo u severozapadnoj Patagodini, između 1999. i 2022. godine, istraživači su zabeležili 234 požara koji su zahvatili površinu veću od 10 hektara. Tokom toplih i sušnih godina, i ukupna površina zahvaćena požarima i broj požara bili su veći. A upravo takve godine sve su češće na toplijoj planeti.
Koji god bio uzrok požara, uz više temperature, manje vlage i suvlju vegetaciju, pejzaži postaju mnogo zapaljiviji nego ranije. Ne samo u Argentini, već širom sveta – od Australije do Evrope.
Sezona požara u Patagoniji 2025/26, a koja je počela još u decembru prošle godine, verovatno će biti jedna od najgorih u poslednjim decenijama.
Izvor: Klima101


Rumunski ekstremni desničari beleže nagli rast u anketama


Ruski dron lansiran na Ukrajinu srušio se na stambenu zgradu u Rumuniji. Bukurešt traži od NATO-a hitnu isporuku savremenih antiraketnih sistema


Francuski parlament doneo je jednoglasnu odluku kojom se van snage stavlja zakon iz 1685. o robovlasništvu, iako je ropstvo formalno ukinuto još 1848. godine


Sjedinjene Američke Države (SAD) i Iran su postigli sporazum, koji američki predsednik Donald Tramp još nije odobrio, preneo je Aksios pozivajući se na neimenovane izvore. Oružani sukob se, međutim, nastavlja naizmeničnim napadima


Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je izjavio da Izrael u ovom trenutku kontroliše oko 60 odsto teritorije Pojasa Gaze, što je značajno više u odnosu na ranije procene objavljene u martu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve