img
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Eskalacija bliskoistočne krize

Arafat u opsadi

04. april 2002, 14:23 R. V
Copied

Najnovija izraelska vojna operacija, koja je počela prošlog vikenda, vratila je tenkove u Ramalu i u ostale palestinske gradove. Cilj joj je, kako se takođe tvrdi, "potpuna izolacija palestinskog predsednika Jasera Arafata i zaustavljanje terorizma protiv građana Izraela". Usledila je kao odgovor na zastrašujuće poduhvate palestinskih ekstremista samoubica koji su samo u protekloj sedmici izveli šest takvih napada

Tenkovski obruč oko sedišta palestinskog lidera Jasera Arafata u Ramali i direktni sukob sa „poslednjom odbranom“ njegovih telohranitelja, praćen sveopštim napadom na Vitlejem – u utorak ujutro u zaglušujućoj pucnjavi na ovaj grad učestvovali su i borbeni helikopteri – doveli su poslednjih dana bliskoistočnu krizu do tačke usijanja. Da li je reč tek o krvavoj uvertiri (novog) ratnog haosa u regionu ili će ga grozničava diplomatska akcija zaustaviti na samoj opasnoj ivici videće se tek u narednih nekoliko dana. Izvesno je da neće nedostajati dramatike koja je u slučaju Bliskog istoka uvek praćena ljudskim žrtvama, uglavnom nedužnih civila, i velikim materijalnim razaranjima.

Najnovija izraelska vojna operacija, koja je počela prošlog vikenda i koja nema „granice u žestini i vremenu“ (premijer Arijel Šaron), vratila je tenkove u Ramalu i u ostale palestinske gradove. Cilj joj je, kako se takođe tvrdi, „potpuna izolacija palestinskog predsednika Jasera Arafata i zaustavljanje terorizma protiv građana Izraela“. Usledila je kao odgovor na zastrašujuće poduhvate palestinskih ekstremista samoubica koji su samo u protekloj sedmici izveli šest takvih napada; samo u samoubilačkom atentatu pripadnika Hamasa u hotelu u Nataniji, gradiću na morskoj obali u blizini Tel Aviva, na dan jevrejskog praznika Pesah, poginulo je dvadesetoro ljudi, a ranjeno ih je više od stotinu.

OBNOVA NASILJA: Uprkos brojnim diplomatskim naporima poslednjih meseci, začarani krug nasilja na Bliskom istoku ponovo je obnovljen. Apel Saveta bezbednosti o trenutnom prekidu vatre i povlačenju izraleskih trupa sa palestinskih teritorija (u ponedeljak) nije urodio plodom. Prema procenama analitičara, ključnu ulogu u mirovnim naporima u ovom trenutku imaju Sjedinjene Američke Države. U prvom redu zbog toga što se njihova podrška izraelskoj „borbi protiv terorizma“ smatra presudnom za ohrabrivanje Izraela na jednostrane akcije odmazde. S druge strane, Vašingtonu koji, isto tako, globalnu borbu protiv terorizma od 11. septembra prošle godine smatra prioritetom sopstvene politike neophodna je u tom cilju istovremeno i čvršća podrška arapskih država u regionu Bliskog istoka. U takvom tesnacu protivrečnih interesa američka administracija nastoji da pronađe izlaz koji bi u krajnjem ishodu vodio trajnom gašenju višedecenijskog kriznog žarišta.

Reagujući prošle subote na samoubilački napad u Tel Avivu, američki predsednik Džordž Buš je na konferenciji za novinare sa svog ranča u Teksasu uputio dve snažne poruke. Prva se odnosi na Palestince i Jasera Arafata od kojih se traži da prekinu terorističke akcije. Po mišljenju američkog predsednika, Arafat može učiniti više i „treba govoriti jasno i odlučno osuditi terorističke akcije protiv nedužnih civila“. Druga poruka upućena je Izraelcima. Naglašavajući razumevanje za pravo izraelske države da se brani, zatražio je od Šaronove vlade da „pronađe put ka miru, jer on postoji“.

Toj Bušovoj pitijskoj izjavi (obraćajući se Šaronu, nije spomenuo Jasera Arafata i opsadu njegovog sedišta) prigovorili su i trezveni američki analitičari. Od Arafata se traži da se obrati Palestincima, a u ovom trenutku mu ni mobilni telefon ne radi (u opkoljenoj zgradi gde se Arafat nalazi nema više ni struje ni vode), kažu oni.

PRITISAK NA ADMINISTRACIJU: Eskalacija izraelskih vojnih operacija, prema signalima koji stižu s druge strane Atlantika dok ovaj tekst odlazi u štampu (utorak), ipak predstavlja pritisak na američku administraciju da se i ona opredeli „jasnije“ i „odlučnije“. Prema tvrdnjama američkih medija, u administraciji je u odnosu na najnoviju krizu već postavljeno i nekoliko ključnih principa. Osim hitne obustave vatre, na prvom mestu je „opstanak Jasera Arafata“ kao palestinskog lidera, za šta mu je, u ovom trenutku usamljenom i fizički izolovanom, preko potrebna podrška. Takođe, Amerikanci traže da njihov izaslanik, penzionisani general Antoni Zini, ostane u svojoj misiji na licu mesta, u regionu.

Njegova misija koja, takođe traje već nekoliko meseci, usmerena je na uspostavljanje primirja, operaciju koju je izraelski ministar odbrane opisao kao jednomesečni „delikatni dezangažman na terenu“. Reč je o prekidu vatre, razoružanju palestinskih militanata, povlačenju izraelske vojske iz palestinskih oblasti, nakon čega bi usledila primena mera izgradnje poverenja kao poslednja stepenica ka pregovorima o finalnom statusu.

NEPOMIRLJIVE RAZLIKE: Zini je do sada bezuspešno pokušavao da pomiri ogromne razlike između dve sukobljene strane. Dok Izraelci traže od palestinske samouprave da pokrene energičnu akciju protiv naoružanih ekstremista u zamenu za popuštanje blokade pojasa Gaze i Zapadne obale, Palestinci traže da se izraelska vojska odmah povuče na položaje koje je zauzimala pre izbijanja intifade (u septembru 2000. godine). Zatim bi sledila primena mera izgradnje poverenja predviđenih planom bivšeg američkog senatora Roberta Mičela. Palestinci prvenstveno misle na zamrzavanje izgradnje naselja za izraelske doseljenike na okupiranim teritorijama, kao i na početak pregovora o pitanju „konačnog statusa u skladu sa Saudijskim mirovnim planom“ (sve arapske zemlje normalizovale bi odnose sa Izraelom u zamenu za njegovo povlačenje sa teritorija okupiranih 1967 – pojas Gaze, Zapadna obala i sirijska Golanska visoravan; Izrael bi, takođe, morao prihvatiti nastajanje suverene palestinske države s glavnim gradom Jerusalimom, u njegovom istočnom delu). Po mišljenju palestinskih analitičara, bez uspešne primene Mičelovih mera Arafat neće biti u stanju da ideju primirja nametne svom narodu.

Najnovija eskalacija sukoba potisnula je mirotvorne ideje i projekte u drugi plan. Tako bar misle pesimisti. Na optimistima je da se nadaju da će žestina sadašnje izraelske vojne akcije – kojoj Arafat, svemu uprkos, za sada odoleva – zamajac bliskoitočne krize možda ipak okrenuti u drugom pravcu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
protesti mladih u evropi, generacija z

Vesti

21.novembar 2026. Anja Mihić

Generacija Z je na ulicama širom Evrope

Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje

Vesti

20.novembar 2026. M.T.

Hladan tuš: Akcije Antropika pale za 10 odsto dan posle javne ponude

Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati

Samit u Šenženu: Tramp, Si i Putin

Svet

20.novembar 2026. Endrju Fang (DW)

Ko je profitirao od samita u Šenženu

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Fabrika Folksvagena, auto na traci

Svet

20.novembar 2026. Nik Martin (DW)

Nemačka auto-industrija pred neizbežnom prekretnicom

Restrukturiranje auto-industrije je neizbežno, ali stručnjaci ocenjuju da za Nemačku još ima šanse

Vesti

19.novembar 2026. M.T.

Albanija kupuje HIMARS: Američki kredit, američko oružje

Albanija će nabaviti dva američka raketna sistema HIMARS uz odobrenje Stejt departmenta. Nabavka će biti plaćena kreditom iz američkog programa vojnog finansiranja.

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure