

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




„Teroristička organizacija Hamas snosi punu odgovornost za patnje nanete i Izraelcima i Palestincima. Sa Hamasom mir ne postoji”, piše u autorskom tekstu Avivit Bar-Ilan, ambasadorka Izraela u Srbiji
Ambasadorka Izraela u Srbiji Avivit Bar-Ilan smatra da uklanjanje Hamasa nije samo izraelski prioritet, već neophodnost za regionalnu bezbednost, jer bi Gaza bez Hamasa mogla da se obnovi i njeni stanovnici i Izraelci bi mogli da zamisle budućnost bez stalnog sukoba, prenosi FoNet.
Avivit Bar-Ilan je, u autorskom tekstu objavljenom u petak (31. januar) na sajtu Instituta za politiku i ekonomiju Jugoistočne Evrope, ukazala da je veliki broj izraelskih talaca i dalje zarobljen u Pojasu Gaze i ne postoji garancija da su živi.
Podsetivši na dogovor da Izrael za svakog oslobođenog civilnog taoca oslobodi 30 palestinskih zatvorenika, a za svaku ženu vojnika – njih 50, ona je navela da Hamas i dalje drži 82 taoca, od kojih 23 treba da bude oslobođeno u narednim danima kao deo prve faze dogovora.
Ta faza uključuje oslobađanje 33 žena, dece, muškaraca starijih od 50 godina, kao i bolesnih i ranjenih taalaca u zamenu za 1.904 palestinska zatvorenika. Sudbina preostalih talaca, među kojima je i izraelsko-srpski državljanin Alon Ohel, ostaje neizvesna, navela je Avavit Bar-Ilan.
Varvarizam Hamasa
Prema njenim rečima, užasna scena od 19. januara, kada su prve tri žene taoca, mučene 470 dana u Gazi, paradirane kroz neprijateljsku gomilu pre nego što su predate Crvenom krstu, naglašava varvarizam Hamasa.
„Teroristička organizacija Hamas snosi punu odgovornost za patnje nanete i Izraelcima i Palestincima. Sa Hamasom mir ne postoji. Njegova vladavina znači razaranja ne samo za Izrael, već i za palestinski narod i čitav region“, ocenila je Avavit Bar-Ilan.
Prema njenom mišljenju, humanitarna kriza u Gazi je direktna posledica Hamasove vladavine.
Ambasadorka je navela da je i pre 7. oktobra 2023. godine, kada je došlo do napada Hamasa, Gaza bila u potpunoj ekonomskoj propasti, sa urušenom infrastrukturom, urušenim sistemom zdravstvene zaštite i rastom nezaposlenosti.
Ona je naglasila da svet mora odlučno da deluje u demontaži Hamasove strukture moći, smatrajući da kontinuirana vladavina Hamasa garantuje jedino očaj za narod u Gazi, strah za Izraelce i nestabilnost u regionu.
Izvor: FoNet


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve