Transatlantsko sporenje

12.februar 2003. Duška Anastasijević

Uoči presude Sadamu

Pokazalo se, uprkos očekivanjima, da SAD u svojim ratnim i diplomatskim naporima imaju više sreće s iračkim susedima, bez obzira na javno mnjenje ovih zemalja koje je na strani Sadama. Kao i svi ostali (osim Sirije, koja je glavni švercer Sadamove nafte), i oni kupuju vreme, tvrde pazar i pokušavaju da iz rata na koji ne mogu da utiču izvuku što veću materijalnu korist

Intervju – Dubravka Ugrešić, pisac

12.februar 2003. Slobodan Kostić

Usporavanje svakodnevice

"Broj mojih čitalaca, pretpostavljam, nije velik, ali je stabilan i odan. To su ljudi koji vole čitati baš moje knjige. Njih ima posvuda. Ponavljam, nema ih puno, što i nije loše, jer mi je tako lakše da ih zamislim i volim"

Velika korist od malih

12.februar 2003. Dejvid Miler

Na rubu nove budućnosti

Evropske ekonomije u tranziciji nalaze se u drugoj deceniji promena, većina je prešla ekonomsku "granicu bola" privatizacije i mnoge sad očekuju članstvo u Evropskoj uniji. Gde se u svemu tome nalazi Srbija posle svega nekoliko početnih godina tranzicije

Ustav pa izbori

12.februar 2003. Milan Milošević

Stari duh novog dvora

Odluka predsednice Skupštine Srbije o odlaganju izbora ima slabu legalnu osnovu, opravdava se političkom svrsishodnošću, ali ona ne pacifikuje političke sukobe, naprotiv, proizvela je dodatne tenzije

Katastrofa spejs šatla "Kolumbija"

05.februar 2003. Dr Saša Marković

Hipersonična smrt

Sve oči su uprte u incident koji se dogodio 80 sekundi nakon poletanja. Tada je jedno parče izolacione pene otpalo sa glavnog rezervoara i naletelo na krilo šatla što je, u najgorem slučaju, moglo da bude uzrok loma neke od termoizolacionih ploča kojima je šatl prekriven ili strukturnog oštećenja krila. Nakon pregleda dosta grubog TV snimka, NASA je zaključila da bezbednost misije nije ugrožena i da sve aktivnosti treba nastaviti po planu. Čak i da šteta jeste bila konstatovana, pitanje je šta bi se moglo preduzeti s obzirom na to da se oštećene ploče i druga ozbiljna strukturna oštećenja ne mogu sanirati u orbiti. U tom slučaju, posada je već nakon poletanja bila osuđena na smrt, a da to nije ni znala

Ustavna tranzicija

05.februar 2003. Milan Milošević

Temelji na tankom ledu

Funkcionalnost nove zajednice neizvesna; institucionalna kriza u Srbiji postaje sve komplikovanija, nova podela moći uz "penzionisanje" nekoliko ključnih igrača

Nemačka

29.januar 2003. Dušan Reljić

Protiv naftnih piona

Sudeći prema odjecima i reagovanjima u ovdašnoj javnosti, malo ko je još voljan da bude fin i odmeren prema Amerikancima

Evropsko-američki spor

29.januar 2003. Frano Cetinić

Ćuprija na Rajni

U senci iračke krize prošle sedmice (ne)očekivano je izbila transatlantska svađa među saveznicima: Francuske i Nemačke s jedne i Amerike s druge strane. Iako se, uslovno rečeno, američki i evropski pristup u vezi sa Sadamom Huseinom i Irakom razlikuju od početka najnovijeg zapleta sa iračkim naoružanjem, iznenađujuća je bila žestina međusobnog obračuna i upotreba teških reči bez diplomatskih rukavica. Da li su Francuska i Nemačka "stara Evropa" (D. Ramsfeld) ili je Evropa sita pozicije mlađeg partnera u tradicionalnom savezništvu – pitanje je koje je tim povodom zaintrigiralo posmatrače i analitičare. Ovoj izazovnoj temi "Vreme" posvećuje naredne stranice tekstovima iz pera svojih izveštača iz Pariza i Berlina; u prilogu su i izvodi iz govora američkog državnog sekretara Kolina Pauela u Davosu istim povodom, koji, kako se čini, nastoji da smiri loptu.

Novi ruski roman - Jurij Poljakov

29.januar 2003. Teofil Pančić

Pluralizacija ludila

Pišući naizgled ne osobito zahtevnu burlesku na temu "književnog života" i pripadajućih mu mistifikacija, Poljakov ispisuje deziluzioniranu hroniku ruskog društva u poznom dvadesetom veku, fokusirajući se na suštinsku dezorijentisanost i korumpiranost

Islam u domaćim medijima

22.januar 2003. Ejub Štitkovac

Između korektnosti i negativnog naboja

Politički događaji ostavljaju malo prostora za vjerske teme. To, na neki način, "pošteđuje" pripadnike manjinskih vjerskih zajednica neprijatnih prozivki, ali ih istovremeno gura na marginu

Muftija sandžački Muamer Zukorlić, predsednik Mešihata Islamske zajednice Sandžaka

22.januar 2003. Jelena Tasić

Islam osuđuje terorizam

Bio je, a verovatno je i sada najmlađi islamski visokodostojnik u Evropi. Alžirski đak, sa dobrim vezama širom arapskog sveta, već nekoliko meseci obavlja dužnost rektora novootvorenog Univerziteta u Novom Pazaru, uz redovno staranje o, kako on kaže, blizu pola miliona

Koliko je islam spreman za demokratiju?

22.januar 2003. Gunter Šubert

U demokratskim i socijalnim okvirima

Činjenica da su demokratski eksperimenti u islamskom svetu često bili neuspešni i da su i u državama koje danas raspolažu demokratskim strukturama vidne znatne poteškoće u njihovom funkcionisanju usko je povezana sa kolonijalizmom i njegovim posledicama. Struje u Maleziji i Indoneziji ukazuje na to da spo sobnost islama za demokratiju, na kraju krajeva, zavisi od političkih elita

Ko je bio islamski prorok

Čovek Muhamed

Mnogo je i velikim delom protivrečno zaključivano i pisano o ljudskoj strani Muhamedove ličnosti. Tome je, pored razumljivog interesovanja koje je kod sveta budila jedna istorijska pojava takvog značaja i trajnog zračenja, svakako doprinela i činjenica da islam, u svom beskompromisnom monoteizmu, ponovljeno insistira na tome da je Alahov poslanik samo čovek, bez ikakvih atributa božanskog

Islam u Evropi

22.januar 2003. Milan Vukomanović

Andaluzija – „ukras sveta“

Jedna od sedamnaest španskih autonomnih zajednica, Andaluzija je oblast koju su pisci XIX veka nazivali "Evropskim Orijentom", a u prošlosti je bila mesto okupljanja i širenja različitih civilizacija

Odnos islama i Zapada

Islam danas

Dve globalne civilizacije su, čini se, pritisnute u složenoj konfrontaciji na različitim nivoima ljudskog delovanja. Jedna je utemeljena u muslimanskim zemljama, a druga u zapadnim (uglavnom Severna Amerika i zapadna Evropa). Radi pojednostavljivanja, koristićemo skraćene termine islam i Zapad iako oni ne zadovoljavaju i ne izražavaju raznolikost i složenost ni islama ni Zapada. Centralne ideje i jednog i drugog izražene su kroz proces globalizacije i radikalizacije, koja se vrti i kruži oko sveta kao atmosferska nepogoda. Komentatori su ovu konfrontaciju već videli u katastrofičnim terminima i nazvali je poslednjim krstaškim pohodom