Šta vas briga
Bilo bi bolje da je vlada popularnija u zemlji nego u svetu, ali bilo bi i po opoziciju bolje ako bi umela da pokaže neku vlastitu vrednost i ako bi prihvatila utakmicu u reformama
Bilo bi bolje da je vlada popularnija u zemlji nego u svetu, ali bilo bi i po opoziciju bolje ako bi umela da pokaže neku vlastitu vrednost i ako bi prihvatila utakmicu u reformama
Vladimir Valter Mihailović, Amerikanac takoreći iz Baroševca, pokušava da privede kapitalizmu vlasnički obezboženu braću iz matice, ali ni svetačko ime njegove kompanije, izgleda, nije dovoljno da nešto pazari na tenderima u Srbiji. Tek će valjda sudovi, domaći i međunarodni, reći da li je "Valter branio Srbiju" il’ je samo prodavao "svetu vodicu"
"Srećna je zemlja koja ima ličnost kao što je Mandela. Njegov život simbolizuje trijumf hrabrosti i nade nad nepravdom. Mandela je svojim životnim putem pomogao da Južna Afrika bude ono što je danas", kaže današnji predsednik Tmobo Mbeki
Da li je Hilari Rodam Klinton napisala memoare da "otvori srce, kaže istinu i ostavi za istoriju svoje viđenje najboljih i najgorih godina njenog života" ili je reč o brižljivo orkestriranoj političkoj promociji za Belu kuću
Ustavni sud Srbije: mandati u Skupštini Srbije pripadaju poslanicima, a ne strankama ili koalicijama. Vladina većina ima tri mogućnosti – da ide na izbore, što neće; da vrbuje i kupuje; ili da ignoriše sud, što joj ne bi bilo prvi put
Lik Nikolaja Velimirovića još se prelama u različitim vizurama, što je dovoljan razlog da se sačeka sa njegovom sakralizacijom, ukoliko Srpska pravoslavna crkva ne želi da kanonizuje sam kult sporenja, što baš i nije u duhu sabornosti za koju se stalno zalaže
Neprijatno mi je kad čujem kako se naši ponašaju u Hagu. Sloba neće da pije lekove, neće advokata, jeste raspoložen da i dalje mrcvari svedoke, ali samo iz Tolstojeve – putem satelita
Matija Bećković, književnički akademik, povodom apela Društva nezavisnih književnjika Crne Gore da se u Ustav unese odredba o crnogorskom kao službenom jeziku. (Radio "Svetigora)
Primerak slikovnice Miki Maus godišnjak, broj tri na tržištu antikviteta prodaje se po fantastičnoj ceni od 54.000 dolara! Razlog: članak nedavno objavljen u "Njujork postu", kao i oglas aukcijske kuće Momentsintime.com, vrlo sugestivno naglašavaju Diznijevu rasističku prošlost, koja je vremenom bila potisnuta
"Prisustvujemo toliko dubokoj krizi vere u demokratiju da je zamisao po kojoj ćemo moći da rešimo ove probleme globalno, pre nego što im se posvetimo lokalno, suviše optimistička. Prvo treba ponovo probuditi veru u našu najosnovniju sposobnost da budemo tvorci sopstvene sudbine, a da bismo bili u stanju to da uradimo moramo početi od malog"
Trebalo je da prođu tri i po godine da se Kosovo vrati u srpski politički život. Da li je prerano ili prekasno da se razgovara o trajnoj promeni statusa pokrajine?
Uzbuna nije bez osnova: ako Izrael, država iskusna u tim stvarima, planira vakcinaciju celog stanovništva protiv velikih boginja, na primer, onda to nije bez neke. Jedanaesti septembar pokazao je da su pesimisti bili u pravu, kao i obično: nema nezamislivih strahota koje bi bile neostvarive. Ranije se smatralo da politički terorizam gradi sopstvene granice; videli smo da postoje vrste terorizma koje ne znaju za granice. Sve to, međutim, nema nikakve veze sa našom zemunskom hajdučijom
Decenije su prošle dok su se reditelji setili da u soundtrack ubace zveckanje izbačenih čaura; da primete kako akteri akcionih scena s pucnjavom treba povremeno da napune svoje oružje; danas od zveckanja čaura i izbacivanja praznih šaržera ne može da se živi. Seća li se iko da je Šon Koneri ikada menjao šaržer u svom pištolju?
Današnjem čitaocu, ako kojim slučajem dođe do primerka lista "Mika Miš" iz 1936. godine, verovatno će izgledati bizarno strip o Mikiju Mausu i Paji Patku koji iz Holivuda dolaze pravo u Beograd i u kafani "Kod Šiška" naručuju porciju od stotinu ćevapčića! Iako je to danas zaboravljeno, tridesetih godina su lokalne, "odomaćene" verzije Diznijevih stripova preplavile Evropu i neke latinoameričke zemlje
Dvadeseti vek je pun ličnosti oko kojih se pletu mitovi i čiji život i sudbina nadahnjuju mnoge da njihovu biografiju domišljaju i mistifikuju na najneverovatnije načine. Elvis Prisli, Ajnštajn, Džim Morison, Fulkaneli, Borhes, Dimitrije Mitrinović, Kastro, Tito, Selindžer, subkomandante Markos neki su od njih. Nikola Tesla savim sigurno spada u ovu vrstu fenomena