Rekonstrukcija EU-a
Novi temelj za Evropu
Po prvobitnim obrisima koji će postati vidljiviji sredinom ove godine, EU će po svom ustrojstvu imati čvršći karakter od zajednice koju budu činile Srbija i Crna Gora
Po prvobitnim obrisima koji će postati vidljiviji sredinom ove godine, EU će po svom ustrojstvu imati čvršći karakter od zajednice koju budu činile Srbija i Crna Gora
Slučaj Luisa Inasija da Silve, poznatijeg kao Lula, koji je 1. januara preuzeo dužnost šefa najveće južnoameričke države, više je nego netipičan za svet visoke politike a njegova biografija autentična životna drama sa srećnim krajem
Ovih je dana Samizdat B92 objavio obe zbirke priča Roberta Perišića, učinivši ga tako drugim znamenitim pripadnikom "fakovskog" proznog naraštaja (nakon Ante Tomića) koji objavljuje knjigu u Srbiji
Junaci Uelbekovih romana lutaju pustim predelima sveta u kojima se umesto ljudi mogu videti jedino utvare i senke. Za njih svet već odavno nije sigurno i toplo utočište; pisac je imao dara da primeti, talenta da takvo saznanje književno uobliči i hrabrosti da to javno kaže
Država po imenu Jugoslavija uskoro će, sa usvajanjem Ustavne povelje državne zajednice Srbije i Crne Gore, i formalno prestati da postoji. Šta će se desiti sa saveznim ustanovama kulture i sa onima u čijem je nazivu odrednica – jugoslovenski
Tokom poslednje decenije prošlog veka odnos građana i pravosuđa mogao se opisati kao odnos nepoverenja. Savet za reformu pravosuđa posvetiće mu zbog toga posebnu pažnju. To naročito važi za odnos sudova i građana
"Najveća vrednost projekta Strategije reforme je upravo sveobuhvatnost. Nema nijedne bitnije oblasti koja je vezana za pravosuđe, a koja nije makar notirana u ovom projektu"
Nebojša Čović, potpredsednik Vlade Srbije ("Nacional")
Položaj državnih televizija u Evropi svojevrsna je mešavina poverenja i solidarnosti koje im gledaoci ukazuju pretplatom, finasiranjem iz državnog budžeta i pravnom zaštitom od političkih nasrtaja
"Nisam hteo svojevremeno da učestvujem u određenim akcijama produbljivanja krize u vreme Miloševića, a da za uzvrat budem bogato nagrađen kad Milošević ode s vlasti. Nisam se 'upecao' na te buduće povlastice i onda je, kao znak osvete, veliki broj nekakvih dokumenata i materijala predat raznim službama u kojima su nas okrivili da smo navodno glavni kriminalci u Srbiji. Definitivno, velikog biznisa nema bez vlasti, ali ni obratno. Nisu mi tražili automobile iz Koštuničinog izbornog štaba, inače da jesu, dao bih. Država može sve, ko je Bogoljub Karić da joj zabrani da uzme Mobtel"
Kao nekakav novogodišnji poklon građanima Srbije, predsednik Vlade Srbije je 29. decembra protekle godine saopštio (na vanrednoj konferenciji za štampu) da je s Telekomom Italija, dva dana ranije postignut dogovor o reotkupu njihovog udela
O zasićenosti naroda politikom i elitom i o elitističkom zapostavljanju vitalnosti sirotinje. Da li je slučajno da u društvu koje se tako grčevito nada velikom brzom preokretu ima toliko kladionica
U decembru 1903. Orvil i Vilbur su odneli delove svoje letelice u Kiti Hok i tamo sklopili Flajer. Bio je to dvokrilac, sa dva prednja elevatora, dva zadnja kormila i dve elise lančanicima povezane sa motorom, pri čemu je pilot ležao na donjem krilu i konopcima kontrolisao komande. Avion nije imao točkove, kao stajni trap koristio je jednu vrstu skija postavljenih na šine koje su se mogle okrenuti u pravcu vetra prilikom poletanja. Nakon jednog neuspešnog pokušaja od 14. decembra koji je završen manjim oštećenjima na letelici, istorijski let obavljen je 17. decembra 1903. u 10.35 po jakom vetru i tmurnom vremenu
Kako je jedna nostalgična primedba uništila karijeru moćnog senatora i Bušovog bliskog saradnika
Reč koja je na međunarodnoj sceni obeležila odlazeću godinu svakako je terorizam, s prefiksom "anti" ili jednostavno bez njega. Poput produženog efekta terorističkog napada 11. septembra na Njujork i Vašington i prošlogodišnjeg rata u Avganistanu, najznačajniji protagonisti – a "Vreme" je odlučilo da kroz njihove portrete krokije podseti čitaoce na događaje koji su u svetu obeležili 2002. godinu – stajali su na jednoj ili drugoj strani ove zamišljene barikade. Naravno, bilo je i izbora, silazaka sa scene ili uspona na nju, jubileja... Ali, sve to uvek u velikoj senci dveju ključnih figura koje su gotovo cele 2002. dominirale naslovnim stranicama i udarnim vestima svetskih medija – Sadama Huseina i Džordža Buša, pa im i u ovoj svojevrsnoj hronologiji zbivanja, po izboru naše redakcije pripada uvodno mesto
Uzbuna nije bez osnova: ako Izrael, država iskusna u tim stvarima, planira vakcinaciju celog stanovništva protiv velikih boginja, na primer, onda to nije bez neke. Jedanaesti septembar pokazao je da su pesimisti bili u pravu, kao i obično: nema nezamislivih strahota koje bi bile neostvarive. Ranije se smatralo da politički terorizam gradi sopstvene granice; videli smo da postoje vrste terorizma koje ne znaju za granice. Sve to, međutim, nema nikakve veze sa našom zemunskom hajdučijom
Svake večeri iz Deronja ka Novom Sadu kreće beli kombi sa uvek istih devet silueta, između dva i tri ujutro se vraća. Ko su ti ljudi?
Zoran Đinđić je ovogodišnji šampion rubrike "Izjava nedelje". Srpski premijer je sa šest izjava izborio pravo da sam stoji na pobedničkom postolju. Prošle godine Slobodan Milošević je sa zabeleženih pet izjava podelio titulu šampiona srpske političke retorike s Dragutinom Zelenovićem. Vicešampion ove, kao i prošle godine, jeste Vladan Batić, s četri izjave. I ove godine tri govornika su zauzela časno treće mesto s tri izjave: Vuk Drašković, Dušan Mihajlović i anonimni N.N. izjavljivač. I za kraj, po oceni priređivačkog tima, najefektnija izjava je ona Zorana Đinđića, republičkog premijera, koju je dao komentarišući sitaciju u domaćem zdravstvu: "U našoj zemlji je mnogo više poglavica nego Indijanaca."
Iako prosečan građanin Srbije ne deli u potpunosti zvanično mišljenje svetskih finansijskih institucija da se ekonomske reforme u našoj zemlji odvijaju brzim tempom i da daju dobre rezultate, u jednom su svi saglasni: da su se 2002. godine u privrednoj sferi dogodile one promene posle kojih više nije moguć povratak na stari sistem. Redakcija "Vremena" nudi svojim čitaocima izbor pet reformskih akcija koje su tokom protekle godine, po našoj oceni, imale presudnu ulogu
Šta su vesti godine u našoj Srbiji, zemlji čuda; u kojoj postoji Skupština, ali se ne zna ko su poslanici; ima izbora, ali se ne može izabrati predsednik; ne može se izabrati predsednik, ali njegovu dužnost može preuzeti svaki poslanik većine; u zemlji u kojoj ima transparentnosti, ali se ne zna ko su podizvođači javnih radova; u kojoj se govori o svetskim ekonomskim standardima, a kriminalce javno nazivaju "biznismenima" (ili "kontroverznim biznismenima"); u kojoj ima kapitalizma, ali nema kapitala; gde se hvali ekonomski deo reformi, a pravi se 3,6 milijardi dolara spoljnog deficita; u zemlji u kojoj hvataju špijune, pa im se izvinjavaju; u kojoj se još ne zna da li će biti federacije s Crnom Gorom, ali se već zna ko će biti federalni ministri...