Istraživanje - denacionalizacija

Potraga za izgubljenom dedovinom

Od kada je obnovljeno višestranačje u Srbiji, problem oko vraćanja imovine koja je posle Drugog svetskog rata oduzimana po raznim osnovama: konfiskacijom, eksproprijacijom, nacionalizacijom i sekvestracijom, prebacivan je kao vruć krompir iz ruke u ruku. Ali, otkako se o tome javno govori, sem velikih reči o pravu, pravdi i obećanjima da je ispravljanje ove "istorijske nepravde" prioritet prioriteta, nije učinjeno gotovo ništa. U svom ekspozeu Skupštini, predsednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica izjavio je da će nova vlada, između ostalog, raditi na ispravljanju nepravde koja je učinjena velikom broju ljudi: da će biti vraćena nepravedno oduzeta imovina

Parlamentarni život

31.mart 2004. Milan Milošević

Ustavotvorna odluka

Može li Srbija uskoro postati država, to jest može li se u dogledno vreme doneti legitiman ustav i izabrati šef države

Budžet, kako preživeti deficit

24.mart 2004. Miša Brkić

Čvrsta ruka i velika rupa

U pokušaju da državnim novcem finansira obećanja iz predizborne kampanje, ministar finansija suočio se s Međunarodnim monetarnim fondom i time znatno umanjio šanse za realizovanje ambicije da siromašnije slojeve stanovništva sačuva od plaćanja visoke cene tranzicije

Javni red i mir

24.mart 2004. Miloš Vasić

Zašto je izgorela Bajrakli džamija

Dok gradski SUP obaveštava MUP Srbije da kod Bajrakli džamije leti kamenje i da ima povređenih policajaca, jedini odgovor je "primljeno"; i tako više puta. Naređenje da se ne primenjuje sila i dalje je na snazi; gradska policija ne sme da ga prekrši

Kulturna baština

24.mart 2004. Tamara Skrozza

Noć i plamen

U trenutku dok se hilandarski zidovi nisu pošteno ni ohladili, na Kosovu je izgorelo još bar 25 crkava i manastira. Posle toga, vatre su gorele u Nišu i Beogradu, Hari Holkeri je konstatovao da je izgorelo "par crkava", domaći zvaničnici bili su zgroženi, internacionalne organizacije za zaštitu kulturnih dobara neme. Čitava priča pokazala je da ovde, posle decenije ratova, ne vladaju ni Srbi, ni Albanci, ni međunarodni mirovnjaci, već ljudi s bakljama, bombama i puškama sposobni da unište ono što vekovima nikome nije smetalo

Tema broja

Kosovo, 17.mart

Kada su gorele mnoge kuće, crkve i manastiri (ponekad zajedno i sa onima koji su u njima živeli i nisu uspeli da pobegnu), kada je broj poginulih stigao do 28, a u bolnice osim 850 povređenih građana počeli da pristižu i povređeni vojnici KFOR-a, razni međunarodni zvaničnici, vojnici i diplomate počeli su polako da sriču sintagmu koju svih ovih godina nikako nisu uspevali da prevale preko usana – počeli su da pominju "etničko čišćenje" nealbanskog življa i da za to optužuju albanske političke vođe. Uz napomenu da je očigledno reč o dobro organizovanoj i orkestriranoj akciji

Štrajk u vojnoj fabrici Krušik

17.mart 2004. Dragan Todorović

Tačka ili zarez

Vojna industrija je, iz mnogih razloga, prilično mrtva, ali su radnici još živi. Iako su, valjda, i oni svesni te činjenice, u Valjevu udarili u zahteve, blokade i opšte teranje, uvereni da će tako biti ugledani na televiziji. I Koštunici pišu, i u njegove zube se nadaju, ali ni s te strane nisu ugledani

Noć i dan generala

17.mart 2004. Nenad Lj. Stefanović

Montirani procesi

General Momčilo Perišić, konačno bez poslaničkog imuniteta, kaže da mu montiraju sudski proces. General Vladimir Trifunović svoje poslednje nade ulaže u okončanje sudskog procesa

Politički život u Srbiji

17.mart 2004. Milan Milošević

Beskrajna predsednička priča

U Srbiji, zemlji u kojoj je nemoguće promeniti Ustav i izabrati predsednika, sleže se pena političkih ljutnji posle primene tzv. pravila korišćenja prilike, pravila koje kaže da će se pre obrazovati vladajuća koalicija nego što neće

Tema broja

17.mart 2004. Stojan Cerović

Terorizam, Evropa i Srbija

Onaj ko organizuje onakve napade na Njujork i Vašington, ko u Madridu pobije onoliki narod, taj sigurno ne vidi u Beogradu nikakav cilj dostojan borbe u koju se upustio. Em Srbija nije ušla u američki rat protiv terorizma, nikakve vojnike još nigde nismo poslali, em su naše građevine ionako ruševne, em su nas sasvim nedavno gađali upravo današnji neprijatelji Al Kaide, pa smo valjda već i time stekli neki imunitet. Ako bi nekome još bio potreban kakav dokaz o tome koliko se suluda politika u Srbiji vodila, on bi se mogao naći i u tome što u ovom velikom globalnom sukobu imamo samo neprijatelje na svim stranama. I među muslimanima, i u Americi i u Evropi. Nema toga s kim nismo razmenili makar najteže uvrede i ko nas nije makar sankcijama kažnjavao

Dodatak - "Vreme izazova"

10.mart 2004. Redakcija Vremena

Medijska etika

Poslednjeg dana novosadskog Sajma medija, u petak 27. februara, održana je, kao završna manifestacija, tribina o etici u medijima. Tribinu su, u okviru ciklusa "Vreme izazova", organizovali Fondacija "Fridrih Ebert" i nedeljnik "Vreme", ovog puta u saradnji s novosadskim Radiom 021 i Novosadskim sajmom. Ciklus tribina "Vreme izazova" ušao je u treću godinu postojanja i na dosadašnjih desetak tribina analizirane su i pred javnost iznošene neke od najrelevantnijih tema ovog društva. Organizatori su se ovog puta opredelili da na sajamskoj manifestaciji posvećenoj medijima u prisustvu poslenika javne, medijske reči progovore o etici u medijima. Učesnici tribine bili su Dubravka Valić, predsednica Upravnog odbora novosadske Novinarske škole, Velimir Ćurguz Kazimir, direktor medijske dokumentacije "Ebart", Slobodan Beljanski, advokat iz Novog Sada, Snježana Milivojević, profesorka na Fakultetu političkih nauka u Beogradu i Čedomir Jovanović, političar. Tribinu je vodio Dragoljub Žarković, glavni urednik nedeljnika "Vreme".

Novi srpski auto

10.mart 2004. Miša Brkić

Nema se, može se

Kako se promenila vlast u Beogradu tako je u Kragujevcu oživela velikosrpska ekonomska ideja da treba proizvoditi "domaći" auto, pa makar i na inostranoj platformi. Priča je kao iz onog bezobraznog vica: nemaš s čim, nemaš s kim, al' bar imaš gde

Žarko Korać

10.mart 2004. Žarko Korać

Smrt Reformatora

Dr Zoran Đinđić zatekao je policiju, vojsku i naročito njene službe bezbednosti, kao organizacije čiji je jedini zadatak bio eliminisanje svake mogućnosti za demokratski razvoj, kao istinska oruđa represije jednog režima

Dušan Mihajlović

10.mart 2004. Dušan Mihajlović

„Ko je među vama bez greha, neka prvi baci kamen

Imam puno ljubavi, vere i nade da Đinđićeva smrt nije uzaludna. Što su ovu istorijsku priliku prokockale njegova koalicija DOS, njegova vlada i njegova stranka, to morate pitati "nejakog Uroša" i njegovog mentora. Hoću da verujem da će nova vlada biti uspešnija na ovom planu. Jer ona će možda shvatiti moja upozorenja da atentat na Đinđića nije obračun kriminalaca, već da mnogo podseća na ubistvo knjaza Mihaila i prevrat iz 1903. godine

Zoran Živković

10.mart 2004. Zoran Živković

Đinđić nije poginuo uzalud

Kreatori javnog mjenja ponovo postaju oni kojima izlazi pena na usta kada pomisle na bilo šta što je u vezi sa Evropom, XXI vekom, reformama, modernizacijom, Đinđićem, demokratijom... Mnogi od njih i danas vode borbu sa pokojnim Zoranom, na stranicama svojih glasila, na tribinama pokreta i društava za vraćanje Srbije u srednji vek, čak i otimanjem za Predsednikov stari kabinet u zgradi Vlade!

Smrt Zorana Đinđića - Nebojša Čović

10.mart 2004. Nebojša Čović

Šta su radile tajne službe

"Kad smo saznali da je Zoran preminuo, rešili smo da uvedemo vanredno stanje, pozvali smo i Natašu Mićić. Jednoglasno smo to odlučili. U nijednom od dogovora u to vreme nije bilo razlika u stavovima. Vladala je velika panika, veliki strah, velika žalost, velika tuga, ne znam kakve bih još reči mogao da upotrebim da se to sve opiše."

Godinu dana od akcije Sablja

10.mart 2004. Miloš Vasić

Sablja svilu ne seče

Sve je to moglo i bolje i brže, ama nije imao ko drugi i sa kim drugačijim. Bilo je dobro smišljeno, ali bezbednosno probušeno, pa su "žestoki momci sa vrelog beogradskog asfalta" (dripci i kriminalci) i "legalisti iz Kule" (zlikovci i profesionalne ubice) uspeli u pokušaju preventivnog kontraudara. Stradao je Zoran Đinđić, žrtva lude nade da se istorija može promeniti jednim ubistvom... Zaista: može li? Videćemo uskoro

Dvanaesti mart i druge strasti

10.mart 2004. Dragoljub Žarković

Drugo ubijanje Zorana Đinđića

U sitnom politikantskom kolu koje se igra na Đinđićevom grobu nema baš mnogo nevinih s obe strane političke barijere; nema nevinih ni među onima koji ga posthumno napadaju, niti među onima koji su ga svojatali, ali dok ovi drugi ispadaju danas tek glupi u duštvu, ovi prvi postaju opasni promovišući govor mržnje kao legitimno sredstvo javne komunikacije