Knjiga Povratak baroka
Pohvala divljenju
Gi Skarpeta, Povratak baroka
prev. Pavle Sekeruš, Svetovi, Novi Sad, 2003.
Gi Skarpeta, Povratak baroka
prev. Pavle Sekeruš, Svetovi, Novi Sad, 2003.
Slike Save Šumanovića, umetnika koji se ubraja u najznačajnije autore jugoslovenske likovne scene dvadesetog veka, na legalnom tržištu umetničkih dela dostižu šestocifrenu vrednost u evrima. Bogoljub Karić je za svog "Savu" platio 35.000 evra. Po svemu sudeći prevaren je, jer je navodni Šumanovićev pejzaž iz 1941. godine – falsifikat
Proslava u Orašcu pokazala, kaže li se, poražavajuće podele među aktuelnim političarima: Koštunica Vojislav, da li, sa svojima bio u jaruzi, gde se baš besedilo, onda njegovi otkrili spomenik Voždu, gde se opet baš besedilo, i otišli kući, a da nisu prišli centralnoj manifestaciji proslave, predstavi Skela, koju je kompletna Vlada, plus Baki sa žvaku, po kijametu odgledala
Sada kada su sa Mletačkim trgovcem obnovljeni mijačevski standardi JDP-a, bilo bi vreme da se krene i u smelije i bezobraznije poduhvate, s mladim gnevnim ljudima, da bi se obnovila i pašovićevska tradicija naše ugledne teatarske kuće
Knjiga Ljiljane Blagojević govori o jednom gradu koji nikada nije izašao na kraj sa nužnošću sopstvenog razvoja, u kom se prečesto zaboravljaju pojedinci koji su pokušali da promene regresivnu svest, i u kom je domen arhitekture neretko doživljen na devetnaestovekovni način, u vidu "kuće kolektiva koji sanja", a što će danas reći kao crkva ili tržni centar, ali i novobogataška privatna vila koja liči i na jedno i na drugo
Ljubav, kao najbolje od najboljeg što postoji, pripada privatnoj sudbini pojedinačnih građana, hoću reći: građanki i građana
Kako se zaslužni umetnik u disciplini prevare i obmane vratio u Srbiju, s kime se tada upoznao, šta su zajedno radili i zašto, kakvu ulogu u tome imaju trkaći konji i automobili i kako se to sve – barem za sada – završilo, to jest ko je koga tu izvaćario
Naravno da mi laska kada ogrlicu ili tašnu TNC studija ugledam u "Kosmopolitenu" na manekenki obučenoj u kreaciju Diora ili Vivien Vestvud, kaže za "Vreme" modna kreatorka Tanja Nikolić-Čičanović
Među devedesetak časopisa za umetnost i kulturu, komisija Ministarstva za kulturu odlučila je da će država finansijski pomoći 31 časopis
Zahvaljujući modernim tehnologijama piratska knjiga na prvi pogled ne razlikuje se od originala, ali je zato mnogo jeftinija. Proizvođači nelegalnih kopija knjiga Paula Koelja, Đorđa Balaševića ili Jovana Marića, čak i kada se nađu na sudu obično se oslobađaju zbog nedostatka dokaza
Da li je stvarnost toliko odvratna da pozorišne provokacije više ne mogu šokirati čak ni dežurne moraliste
Goranka Matić, urednica fotografije u nedeljniku "Vreme", dobitnica je Politikine nagrade iz fonda "Vladislav Ribnikar" za likovno stvaralaštvo – njena izložba "Tiho teče Sutjeska...", koja je nedavno održana u beogradskom Salonu Muzeja savremene umetnosti, proglašena je za najuspeliju izložbu tokom 2003. godine
Korišćenje verskih i nacionalnih simbola u svakakve svrhe novijeg je datuma i čedo je burnih devedesetih: u vreme vladavine komunizma, ovakvih dilema i problema nije bilo. Jednostavno, nikome nije padalo na pamet da tako nešto uradi, ne zbog zakonske, već ideološke represije
Na današnji dan pre 120 godina rođen je pisac, likovni kritičar, komunista Oto Bihalji, jedna od legendarnih ličnosti Pariza i Berlina 1930-tih. Bio je svedok pakla i ideala koji su obeležili XX. vek
Ako je suditi po dobroj muzici objavljenoj prošle godine, bila je ovo jedna od najintrospektivnijih godina do sada. Ili najintrovertnijih. Ili najintimističkijih. Kako god
U novu 2004. građani Srbije ulaze sa dve nove političke stranke na sceni. Otpor i G17 plus su do pre nekoliko meseci uživali ugled – ili bili potcenjivani – kao nevladine organizacije. Otpor je, prvo "studentski", potom kao "narodni" u poslednjoj godini režima Slobodana Miloševića znatno doprineo njegovom rušenju. Posle toga, pomalo haotično, nastavio je delovanje zalaganjem za suzbijanje korupcije pod sloganom upozoravajućim za nove vlasti: "Samo vas gledamo". S druge strane, ekspertska grupa G17 plus predstavlja neku vrstu logistike DOS-a – ali očekuje i traži više uticaja na javnoj sceni od priznanja da su "zaslužni teoretičari". Miroljub Labus, Mlađan Dinkić i Božidar Đelić kao eksperti s funkcijama posle 5. oktobra zauzimaju gotovo neprikosnoveno mesto najpopularnijih u javnosti – odmah iza Vojislava Koštunice. Posle rascepa vladajućeg DOS-a u leto 2001, pozicija NVO eksperata postaje klimava; Miroljub Labus ne uspeva ni uz "podršku" Demokratske stranke da pobedi na prošlogodišnjim predsedničkim izborima u Srbiji; Mlađan Dinkić smenjen je s mesta guvernera pod okolnostima koje će na kraju dovesti do prevremenih parlamentarnih izbora; Božidar Đelić upisuje se kao poslanički kandidat na listu Demokratske stranke... U međuvremenu, Otpor i G17 plus postaju političke stranke, u oba slučaja kao razlog za promenu profila i načina delovanja navodi se nemogućnost da kao NVO ozbiljno utiču na društvene i političke promene. Šta se promenilo? Zašto su Otpor i G17 plus pre 5. oktobra 2000. bili zadovoljni svojim uticajem, a posle se razočarali? Da li to znači da bi većina od trenutno registrovanih 1790 NVO-a u Srbiji trebalo da se registruju kao političke stranke? Da li bi tako bile ozbiljnije shvaćene i efikasnije delovale u društvu?
Kako je Udruženje književnika Srbije, izigravajući pesnički sindikat, reafirmisalo besmrtne "stahanovljevske" principe
"I trg i park i porta"; "Vreme" br. 674