Nekrologike - Žak Derida, 15. 7. 1930 – 9. 10. 2004

14.октобар 2004. Petar Bojanić

Smrt, dvostruki osećaj

Čuveni francuski filozof Žak Derida umro je u svojoj 74. godini u Parizu

Nobelova nagrada za književnost 2004 - fenomen Elfrida Jelinek

14.октобар 2004. Katarina Vešović

Paradoks sa sistemom

Govoriti o značaju književnog dela Elfride Jelinek znači govoriti o – Elfridi Jelinek. Ne iz pobuda biografskog tumačenja dela, već iz čuđenja nad nizom paradoksa koji odlikuju njenu ličnost i rad, od kojih je poslednji dobijanje Nobelove nagrade

Muka s pamćenjem

07.октобар 2004. Redakcija Vremena

VlasTito iskustvo

Kulturni centar REX i Samizdat B92 džaraju po "balkanskom udvorištvu" i/ili "kolektivnom pamćenju", kako vam drago. Ili po sadašnjem nesvršenom vremenu

Legati

30.септембар 2004. Sonja Ćirić

Trag prolaženja vremena

Poklon-zbirka Milana Dedinca i Radmile Bunuševac-Dedinac, dnevnik njihovog života, podsetila je na stari problem institucije legata

Film - Kajmak i marmelada, B.Đurić Đura

22.септембар 2004. Ivan Jević

Lament nad razlikama

Scenario i režija: Branko Đurić
Uloge: Branko Đurić, Dragan Bjelogrlić, Tanja Ribič

Hert Imanse, kustos Stedelijk muzeja

22.септембар 2004. Snežana RistićRadonja Leposavić

Malo toga će preživeti

"Čudno, ali kombinacijom različitih elemenata umetnost dobija snagu lepote. Ne mora to biti klasična lepota, ali umetnost ima svoju lepotu. U trenutku kad je pogledate ona vas obuhvata i potpuno ste fascinirani. Po meni je to takođe lepota"

Oktobarski salon

16.септембар 2004. Sonja Ćirić

Doručak za Evropu

Budući da je istrajavanje na starom konceptu postalo prevaziđeno, ova tradicionalna manifestacija pozvala je i inostrane umetnike, postajući deo evropske scene

Pozorište - Šuman

18.август 2004. Ivan Medenica

Zvuk i slika

Produkcija: BELEF i Atelje 212
Reditelj: Goran Šušljik; Autor teksta: Irina Dečermić; Igraju: Irina Dečermić, Goran Šušljik

Makedonija

12.август 2004. Aco Kabranov

Crtanje mapa

Povlačenje novih opštinskih granica unutar Makedonije, što je predviđeno Ohridskim sporazumom, povlači i nove linije podele između Makedonaca i Albanaca i građane deli na "pobednike" i "gubitnike"

Intervju - Pol Oster, pisac

04.август 2004. Majkl Vud

Pisac priča o ljudima samoće

Pol Bendžamin Oster spada u red najznačajnijih američkih pisaca današnjice. Rođen je u Njuarku 1947, u Nju Džersiju. Nakon studija na njujorškom Kolumbija univerzitetu, šest meseci provodi kao mornar na jednom tankeru u Meksičkom zalivu, zatim odlazi u Francusku gde živi sledeće četiri godine, prevodi i piše poeziju. Vraća se u Njujork 1974, objavljuje poeziju, prozu i eseje. Godine 1982. objavljuje svoj prvi prozni naslov, esejističko-memoarsku knjigu Otkrivanje samoće. Nakon toga sledi objavljivanje tri novele koje sačinjavaju Njujoršku trilogiju, zahvaljujući kojoj postaje slavan. Sledi još osam romana od kojih je poslednji Proročka noć objavljen početkom ove godine. Objavio je još pet knjiga memoara i eseja, dve zbirke poezije, i realizovao tri filma kao scenarista, koreditelj i reditelj (Dim, Modri u licu, Pandorina kutija). Živi u Bruklinu, Njujork. Oženjen je američkom spisateljicom norveškog porekla Sajri Hustved. Ovaj intervju, koji ekskluzivno objavljujemo, a koji je nedavno dao uglednoj američkoj reviji za književnost "Paris rivju", Pol Oster je ljubazno ustupio "Vremenu" i Ivani Đurić Paunović, svom prevodiocu na srpski.

Knjige – "Svetlost dana", Grejem Svift

29.јул 2004. Teofil Pančić

Kako biramo

Novi Sviftov roman je sve samo ne detektivska storija; to je priča o ljubavi u svim njenim najčudnijim inkarnacijama