Lisica i ždral

22.jun 2011. Ljubomir Živkov

Sumrak totema

Au, Srbijo, ako i "1389" budeš zabranila, prežalila si ne samo savremeno i buduće Kosovo nego da su ti već i kosovski junaci (premda mora da je bilo i kukavica, polazim od sebe) dodijali

Ogled iz anatomije – O knjizi Dnevnik samoće Vidosava Stevanovića

15.jun 2011. Božo Koprivica

Otrov iz fusnote

Vidosav Stevanović u Dnevniku samoće najgnusnije, najpodlije piše o Danilu Kišu. Stara je to mržnja "na" Kiša još od ranih sedamdesetih. A da je reč o mržnji ćepenačkog tipa vidi se iz intonacije kojom započinje to olajavanje Kiša. To je intonacija klepetala – kaže meni moja žena Mara

Trijenale grafike u Beogradu

15.jun 2011. Sonja Ćirić

Mape nežnosti

Pred Prvim međunarodnim trijenalom grafike su zahtevni zadaci: potreba da se skrene pažnja sveta na nekada veoma cenjenu našu grafiku i da se nadoknadi propušteno

Portret savremenika – Aleksandar Konuzin

Pogodi ko dolazi na prijem

Svako ko je moćan koristi, kad god hoće, štap umesto šargarepe, jer mu se može, i Konuzin nije jedini koji deli packe i pridike. Malo je verovatno da je Cecino prisustvo na prijemu u Ambasadi Ruske Federacije bilo plod propusta, o takvim stvarima diplomatski protokol sigurno vodi računa. Možda neko misli da šamar od bratske ruke više boli, ali poniženje je poniženje, sa koje god strane dolazilo. Bilo ga je mnogo poslednjih decenija, a čini se, nažalost, da toga Srbiji neće nedostajati ni narednih godina

Bijenale savremene umjetnosti u atomskom bunkeru u Konjicu (27. maj – 27. septembar 2011)

08.jun 2011. Irena Šentevska

Vremenska mašina u utrobi fantazma

Država kojoj možemo zahvaliti postojanje atomskog bunkera u Konjicu nestala je u jednom "običnom", konvencionalnom ratu: puške i noževi okončali su jugoslovensku zajednicu, a ne rakete s nuklearnim glavama. Sâm bunker predstavlja "vremensku mašinu" koja nam omogućava putovanje u prošlost koliko i u budućnost – naime, ona je sada oruđe za istraživanje i savremenu interpretaciju sfera uticaja, ravnoteže sila, politike straha i "sigurnog međusobnog uništenja". O tome, pored ostalog, govori Bijenale savremene umetnosti koji je nedavno otvoren u ovom prostoru

Kompanija »Dunav osiguranje«

08.jun 2011. R.V

Odgovorno prema društvu i zajednici

Osiguravajuća kuća lider je na domaćem tržištu, a široj javnosti poznata je kako po poslovnim uspesima tako i po filantropiji i zalaganju da doprinese unapređenju kvaliteta života u svim sferama društva

Vreme Evrope (9); Intervju – Dragan Velikić

08.jun 2011. S. Ćirić

Ozon iz Srbije

"Ako imate šta da kažete, onda i postojite. Besmislena je bojazan da bi se mogli pretopiti i izgubiti integritet"

Mladić kao deo folklora

»Podigle se natovske sile da bi Ratka živog uhvatile«

Svi rekviziti, suveniri i pesme Mladiću veličaju ratnika i najtraženijeg haškog begunca. Narodni kič-proizvodi posvećeni njemu glorifikuju inat svetu, odanost vođi, pevaju o srpskom narodu kao njegovoj vojsci i o otadžbini Srbiji usred velikih balkanskih vrenja. Ipak, opšte stanje Ratka Mladića, mirna predaja, pa i pomirljive izjave nalik onoj da bi voleo da poseti grob Save Kovačevića možda se neće dopasti onima kojima je svih ovih godina bio uzor srpstva i borbe. Pesme, grafiti i posteri o Mladiću ubuduće neće biti isti. Ako ih ikada više i bude bilo

Kriza evrozone – Grčka

Besan kao Grk

Godinu dana nakon što su zemlje evrozone i Međunarodni monetarni fond masivnim finansijskim kreditima spasili Grčku od bankrotstva, zemlja se izgleda vratila na početak priče: ponovo joj je potreban pojas za spasavanje

30 godina tehna

11.maj 2011. Dragan Ambrozić

Ritam ubrzanog raspada

Ko bi rekao da tehno već ima istoriju? Mada se tehno kao muzički pravac uzima za vesnika digitalizacije muzike, njegovi koreni sežu čak do disko ere. Ključnu ulogu su ipak odigrali jeftinoća i dostupnost novih muzičkih uređaja kao što su legendarne japanske ritam-mašine i analogni sintisajzeri Roland TB-303, TR-808 i TR-909, te njihovo padanje u ruke dece u isto vreme kad su ZX Spectrum kompjuteri i Atari video-igre vladali svetom kućne zabave

Intervju – Lazar Ristovski, glumac, scenarista, reditelj, producent

04.maj 2011. Sonja Ćirić

San o revoluciji

"Neka svako jednog jutra pre nego ustane, na bilo koju nogu, upita sebe: ‘Šta ja od života stvarno želim?’ Ako bude znao odgovor na to pitanje, to je odličan početak da tu svoju želju i ostvari. Pasternak kaže ‘Nije život što i polje preći’, i to zvuči vrlo obavezujuće, ali isto tako, čovek može sebi da kaže da je život tren koji prođe dok pregaziš jednu poljanu, pa bila ona i Jasna Poljana. Ja gazim svojim putem i vežbam se da me prolaznost što manje boli"

Vreme Evrope (7)

Umrežavanje filmskih industrija

U Srbiji, zemlji bogate filmske tradicije i potencijala, pre svega u kreativnim resursima, saradnja sa evropskim institucijama pokazala se kao neophodna. Uplivom raznih fondova, regionalnih ili evropskih, domaća kinematografija dobila je oslonac za razvoj. S obzirom na to koliko je danas film skupa umetnost, i koliko je neophodno "umrežavanje" filmskih industrija kako bi se početna ideja uspešno realizovala do kraja, više se ne može ni govoriti o nacionalnim produkcijama. Saradnja među producentima i zajednički rad na stvaranju filma, sa svim "ograničenjima" koja takav film ipak mora da pretrpi, pokazuje se sve više kao nužnost na nivou cele Evrope

Studiranje u Indoneziji

27.april 2011. Jelena Majstorović

Mnogo više sličnosti

Godine 2002. Vlada Republike Indonezije počela je sa programom stipendija Darmasisva, koji je omogućio studentima iz Srbije da godinu dana borave u Indoneziji i studiraju jezik, muziku ili umetnost. U 2010. godini te mogućnosti su dobile još jednu perspektivu. Naime, 2010. Vlada Republike Indonezije dodelila je pune stipendije za master studije različitih studijskih profila

Velika Britanija – Kraljevsko venčanje

27.april 2011. Jelena Jorgačević

Draga Katarina i vitez Reda podvezice

Kao neka Diznijeva bajka, magija venčanja prelepe devojke Ketrin Elizabet Midlton iz časne i radne građanske porodice i njene ljubavi iz studentskih dana princa Vilijama opčinjava čitav svet, i decu i odrasle. Oni su nova lica Engleske za 21. vek, kraljevska robna marka kojoj je teško odoleti. Baš kao što je u prošlom veku maltene bio greh ne voleti lejdi Di, krhku plavušu koja nije mogla da se snađe u četvorouglu kruna–država–muž–svekrva. Čini se da nova generacija britanskih kraljevskih izdanaka, unukâ kraljice Elizabete II, ima više slobode, drskosti i pameti u izboru bračnih partnera, svidelo se to nekome ili ne. U svakom slučaju, Ketrin i Vilijam su svetski hit

Nuspojave

27.april 2011. Teofil Pančić

Glumci nisu stigli, sire

Niti je Atelje 212 nadležan i "vlastan" da priznaje nezavisnost Kosova, niti je prištinsko pozorište nadležno da prizna da "Kosovo je srce Srbije"

Politički urbanizam – ime za ulicu, trg, plato

27.april 2011. Aleksandar Stanojlović

Šta je ostalo i šta će biti od druga Tita

Većina ex-jugoslovenskih gradova je posle 1990. političkom voljom izbacila Titov naziv iz popisa ulica i trgova. Na njegovo mesto su došli nacionalni heroji, oslobodioci, očevi nacija ili često gradski toponimi (Riva, Glavna ulica)

Portret savremenika – Borislav Milošević

27.april 2011. Momir Turudić

Stariji i uspešniji brat

Dok se Slobodan Milošević tek uspinjao putem klasičnog partijskog aparatčika, Borislav je već bio "neko". Porodični poznanici kažu da je prema Slobodanu imao neku vrstu očinskog stava čak i kada je on već postao predsednik Srbije, ali i da su odnosi među njima dugo bili hladni zbog Slobodanovog braka sa Mirjanom Marković

Dodela Evropske nagrade za pozorište, 12–17. april 2011.

20.april 2011. Dragana Bošković

Olimp pozorišnih bogova

Dodela Evropske nagrade za pozorište, koja je ove godine upriličena u Sankt Peterburgu, zaista je prava pozorišna olimpijada, na kojoj je mogućno na nekoliko dana zaboraviti na sve nedaće, kao u antici, i baviti se pozorištem, na sceni, u amfiteatru, na akademijama, u pres centru... Gotovo da ne postoji nijedno ime sa pozorišnog Olimpa a da nije nosilac Evropske nagrade za pozorište. To govori o njenom značaju

Vreme Beograda – Beograd i studenti

Konkurs za one koji znaju

Grad Beograd raspisao je konkurs za dodelu jednokratne pomoći na ime finansiranja jednog dela školarine za nastavnu 2010/2011. za studente BU, Univerziteta umetnosti u Beogradu i visokih strukovnih škola. Prednost na ovom konkursu imali su materijalno ugroženi studenti, čija primanja po članu domaćinstva iznose 10.000 dinara i manje. Do zatvaranja ovog broja prijavilo se preko 550 studenata

Nuspojave

20.april 2011. Teofil Pančić

Knjiga puta bez vrline

Sve i da su u svemu drugom omanule, godine nakon dvehiljadite donele su nam postepenu relaksaciju od nakaradno postavljenog "nacionalnog pitanja". Svekolike krestiće to, međutim, frustrira i užasava