img
Loader
Beograd, 33°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Izum

18. јануар 2012, 16:41 Aleksandar Ćirić
Copied

Vatru i točak naći ćemo na svakoj listi najvažnijih izuma u istoriji ljudskog roda. No, vatru nije trebalo izmišljati: problem s njom bilo je održavanje i obuzdavanje. Točak, međutim, budući da ne postoji u „prirodniom obliku“ jeste izum, iako ime njegovog izumitelja nikada nećemo saznati.

Ako je suditi po arheološkim dokazima, najstariji poznati točak pojavio se u Sumeru, južnom delu Mesopotamije, pre oko 5000 godina. Ali nema dokaza da su kola na točkovima dominirala u tada močvarnom Sumeru, današnjem pustinjskom Iraku: u kraljevskim grobnicama u Uru, tokom iskopavanja početkom prošlog veka ser Leonard Vuli pronašao je uz kola sa točkovima ista takva na salincima. Kako god bilo, Leonardu Vuliju pripada i zasluga za otkriće prvog „pravog“, grnčarskog točka, načinjenog od – gline. Nepoznati izumitelj je po zanimanju bio grnčar, a ne prevoznik.

Nema ljudske zajednice koja ne poznaje pronalazača – ove ili one veštine, umetnosti, znanja, alata, oružja ili prastarog običaja. Bogovima ili njima sličnim bićima se u popriličnoj meri poverava odgovornost za izmišljanje i otkrića, bilo to na korist ljudima ili, češće, na njihovu štetu. Priglupi Titan Epimetej, obavljajući božanski nalog da živim bićima raspodeli neophodne osobine sasvim je zaboravio na ljude, pa su dotični ostali bez krila za letenje, krzna da ih štiti od zime, brzine da se spasavaju od zverova i bližnjih, očnjaka da se prehrane, kandži za odbranu… Zato je njegov pametniji brat, Prometej, morao – ne bi li ljudima olakšao život – da od bogova ukrade vatru. Kažnjen je da mu, prikovanom za kavkaske stene, orao ždere džigericu do kraja sveta i veka. Oslobodio ga je, po jednom popularnom mitu, Herakle lično. Ali, ni Prometej ni Herakle nisu mogli da jednostavno ukinu presudu: Prometej je, da bi presuda važila, od jednog beočuga lanca kojim je bio okovan napravio prsten u koji je umetnuo komadić kavkaske stene. Noseći ga na prstu, formalno je ostao okovan za Kavkaz. I danas, kaže mit, ljudi nose prstenje s kamenjem kao znak svog prometejskog porekla.

Ali su u međuvremenu izumeli i intelektualnu svojinu.

Voleo bih da znam ko je patentirao bogove.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure