Slavkovica kod Ljiga

24.oktobar 2002. Dragan Todorović

Ljubav prema kugli

Ljig odlučio da Atini pokloni olimpijsku i granitnu kuglu. Umetnik Jovo nije radio baš u kamenu, nije baš ni kuglu vajao, ali je vezan za nju, kad je bio mali pravio balote, a i ćerka mu igra tenis

Nuspojave

21.avgust 2002. Teofil Pančić

Reket za plac

Odgovor vlasti na nepojamno bezobrazan prohtev Dokićevih bio je Jedino Moguć, i ne valja se nadati nego zahtevati da se tu ništa ne može promeniti ni za jotu

Čovek priča posle rata

26.jun 2002. Slobodan Georgijev

Ni rat ni mir

Postratna trauma živi u onima koji izbegavaju da se na pravi način suoče s ličnom odgovornošću

Pretres kuće Jovice Stanišića

19.jun 2002. Nenad Lj. Stefanović

Hag u Beogradu

Nedavno objavljeni pretpretresni dokument Haškog tužilaštva u kome se na oko 300 strana detaljno opisuje suština Miloševićevih greha u Hrvatskoj i BiH otkriva da u slučaju Jovice Stanišića nema previše razloga za razvijanje raznovrsnih teorija zavere. Reč je o čoveku koji je u tom dokumentu na više mesta opisan na način koji snažno sugeriše samo dve mogućnosti – Stanišiću je namenjena ili uloga jednog od najvažnijih svedoka "insajdera" u sudskom procesu stoleća ili jednog od onih koji bi kao važan Miloševićev "izvođač radova" mogao i sam da se nađe na klupi za optužene

Francuski izbori

12.jun 2002. Frano Cetinić

Talični Žak

Očekivana velika izborna pobjeda desnice iduće nedjelje označit će najveću koncentraciju vlasti u rukama jednoga čovjeka i jedne stranke. Predsjednik koji je imao najmanju izbornu podršku u povijesti Pete republike, za samo mjesec i pol dana i nakon referendumskog reizbora – koji se duguje historijsko-prometnoj nesreći velikih razmjera – raspolaže većinom u svim polugama vlasti: u parlamentu, senatu, pokrajinama

Intervju: Jara Bubnova, selektor Manifeste

06.jun 2002. Slobodan Jovanović

Beg od političke korektnosti

"Hteli smo da radovi umetnika ne budu samo izjave i da njihova aktivnost ne bude isključivo političke prirode. To je bilo teško zato što je veći deo savremene umetnosti – politički ili socijalni aktivizam – daleko od prave umetničke produkcije. Naš zadatak je bio da nađemo umetnički deo u tim radovima", kaže poznata istoričarka umetnosti povodom izbora radova za jednu od najznačajnijih smotri savremene umetnosti

Lutka XX veka

09.maj 2002. Biljana Vasić

Barbika, bogato siroče

Mama najprodavanije i najobožavanije lutke na svetu Barbi Rut Hendler preminula je u 85. godini. Ako je tačno da devojke sazrevaju tek posle majčine smrti, hoće li se shodno tome elegantna Barbika sad udati za Kena, roditi decu, ugojiti desetak kilograma i spakovati svoju šik garderobu u plakar s naftalinom

Deca i obaveze

25.april 2002. Sonja Ćirić

Podmladak za zelenu tarifu

Odgajanje deteta ima cenu, ali novac ne može da reši sve probleme. O svojim iskustvima za "Vreme" pričaju četiri porodice s različitim brojem dece, od nula do troje

Rekreativci i povrede

14.mart 2002. Davor Konjikušić

Sportski duh u mlitavom telu

Vođeni velikom ličnom ambicijom, ali bez pomoći stručnjaka, čim grane sunce, rekreativci pokušavaju da postignu dobre sportske rezultate, što često rezultira povredama

Beogradska arena

13.mart 2002. Zoran Stanojević

Dom za češanje

Da bi se sportska dvorana na Novom Beogradu završila, potrebno je još mnogo novca sve i da uvažimo procenu najvećeg optimiste. Tek onda počinju muke jer takav objekat zahteva veliko menadžersko znanje da bi mogao da se izdržava od sopstvenih programa

.yu Internet

20.februar 2002. Z. Stanojević

Daleko je Amerika

Internet u Srbiji razvija se sporo, toliko sporo da nije moguće utvrditi ni da li ide u dobrom pravcu

Nuspojave

23.januar 2002. Teofil Pančić

Redov i komentari

"Privilegije", stvarne ili imaginarne, priznate ili tajne, samo su erzac za pravi problem; a Pravi Problem je Vojska sama, ukoliko nije svedena na striktno profesionalizovanu državnu "službu za vanredne situacije"

Izbor redakcije "Vremena"

Deset događaja koji su osvetlili 2001. godinu

2001. godine DOS-ova vlast je bila hit u svetu i učinila je značajne pomake – trasirala pravac reformi, donela set novih zakona i sklopila niz povoljnih međunarodnih ugovora, uz posrtanja počela da izgrađuje pravnu državu. Ta vlast prošla je kroz teške odluke i kroz događaje (mi biramo deset karakterističnih, sa veoma dugim repovima) koji su rendgenski osvetljavali i javne vrline i tajne poroke vlasti i, na svoj način, "duh vremena". Pedsednik Koštunica govori o postupanju po božjim i ljudskim zakonima i (22. decembra) o tome da "nijedna vlast nije večita ni od Boga"; a premijer Đinđić i Boga uvršćuje u reformiste pa u Privrednoj komori (22) govori o "fenomenalnom rastu poljoprivrede". Bog se, zaista, malo nasmešio na ojađenu Srbiju, 2000. je bila velika suša, a 2001. je pala "đurđevska kiša koja vredi pola Beča", što je omogućilo rast poljoprivrede za čak 25 odsto što je, opet, doprinelo da, uprkos padu industrijske proizvodnje, privredna aktivnost ipak "pređe nulu". Javnost može da gleda šta rade, a da ne sluša šta pričaju, ili, još bolje, može da pođe od pretpostavke da je sve što političari na vlasti jedni o drugima pričaju – u osnovi tačno.

Njujorški filmski festival

14.novembar 2001. Maja Herman-Sekulić

Napad na amaterizam

Mada je ove godine prikazano nešto manje filmova nego inače, njujorški festival i dalje je jedna od najznačajnijih filmskih smotri u svetu. Uz proverene autore, u prvi plan su izbila nova imena američkog filma

Kriza u Makedoniji

05.septembar 2001. Vladimir Zaharijev

Nepravedni mir i „pravedni“ rat

Dok borbe makedonskih bezbednosnih snaga i terorista gube na intenzitetu, teror u urbanim sredinama, posebno u Skoplju, dobija zastrašujuće dimenzije, nezavisno od toga što ljudskih žrtava još nije bilo. Skoro svako veče u etnički mešanom severnom delu Skoplja eksplodira nekoliko bombi ili budu spaljene radnje čiji su vlasnici po pravilu Albanci ili Muslimani

Javni istupi

05.septembar 2001. Velimir Ćurgus Kazimir

Napadi besa

Mene Srbija poslednjih mesec dana podseća na zemlju u kojoj smo svi jedna velika porodica i gde su javni napadi besa i ludila nešto krajnje normalno. Najčešći povod je odnos prema prošlosti (bližoj i daljoj) i lične netrpeljivosti odraslih ljudi

Ima li ekstraprofita u fudbalu

22.avgust 2001. Tamara Skrozza

Dribling s računima

Najava da će u septembru sve biti poznato trebalo bi da znači da će tada konačno biti objavljeno ima li Partizan račune u inostranstvu, da li je novac od transfera uplaćivan na te račune, šta sve podrazumeva "slučaj Kežman", da li je u pitanju ekstraprofit ili utaja poreza, da li su igrači samo kvalitetna roba koja se izvozi i, konačno, da li je Partizan jedini klub sumnjivog poslovanja