In memoriam – Džon Apdajk 1932–2009

04.februar 2009. Muharem Bazdulj

To i samo to

U nes(p)retno kompiliranim nekrolozima Apdajku, objavljivanim u novinama širom slavenskog juga, često se ponavljalo da je Apdajk bio vernik. Teško je reći otkud takva uverenost u jednu zapravo vrlo intimnu činjenicu, ali malo je pisaca koji su u stanju da ubedljivo kao Apdajk pišu o gubitku vere i otkriću ateizma

Nuspojave

04.februar 2009. Teofil Pančić

Ofucani spektakl demokratije

Više niko pri čistoj svesti ne može biti nateran da satima dreždi pred televizorom napeto prateći suptilnu filozofsku polemiku Vjerice Radete i Jorgovanke Tabaković

Intervju – Holm Zundhausen, istoričar

04.februar 2009. Sonja Ćirić

Politika istorije

"Istorija Evrope je toliko raznovrsna da u Srbiji nema ničega što u sličnoj formi nije postojalo u drugim delovima Evrope ili još uvek postoji. Uvek sam u svojoj knjizi pokušavao da to objasnim. Mom razumu je potpuno strano da istoriju Srbije ili te Srbe smatram drugačijim, posebnim. Utoliko se više čudim mnogim kritičarima koji neumorno naglašavaju da stranac ne može da razume Srbe i njihovu istoriju. Pogotovo jedan Nemac. To je čudna argumentacija na početku XXI veka"

Kultura sećanja – NATO bombardovanje Srbije 1999

04.februar 2009. Milan Milošević

Duga mračna noć

Da je već prošlo deset godina od tog dramatičnog događaja, podsetio me u ponedeljak moj prijatelj, glavni urednik "Vremena" Dragoljub Žarković. Pitao me šta mislim o tome da na desetogodišnjicu NATO bombardovanja Srbije 1999. podsetimo objavljivanjem nekoliko publicističkih tekstova iz tog vremena, a da seriju započnemo odlomkom iz knjige Stanka Cerovića U kandžama humanista, (Samizdat B92, Beograd 2000), koja je imala i svoje francusko izdanje pod naslovom Dans les griffes des humanistes, i tamo bila zapaženija nego ovde

Intervju – Aleksandar Tijanić, direktor RTS-a

04.februar 2009. Tamara Skrozza

Poslanička sapunica

Velimir Ilić je ućutao kada je jedan iz delegacije RTS-a rekao da sa nama nijedan poslanik ne može tako da razgovara, da na sastanku predstavljamo medijski javni servis Srbije, a nismo došli iz kućice na naplatnoj rampi autoputa. Bila je to čarobna formula

Svetski privredni forum u Davosu

04.februar 2009. Andrej Ivanji

Nemoć moćnika

Bez podrške Vašingtona jedan od malobrojnih konkretnijih predloga koji se mogao čuti u Davosu pada u vodu: da se analogno sa Savetom bezbednosti UN-a oformi privredni savet Ujedinjenih nacija, za šta se zalaže kancelarka Nemačke Angela Merkel

Iz knjige U kandžama humanista

Dolina plača u Vrlom Novom Svetu

Rat je bio prljav jer se nije mogao nastaviti nikako drukčije osim protiv civila, inače bi bio izgubljen. Perspektiva je bila katastrofalna: ne mogu se upotrebiti trupe na zemlji da se rat brzo završi, ne može se nikome objasniti zašto se vodi, zločini su bili očigledni, a gore od svega: nipošto se ne smije stati, i ovakav rat se mora dobiti inače je gotovo sa prestižom svjetske sile i ulogom NATO-a u izgradnji novog svjetskog poretka

Alimentacija u Srbiji

04.februar 2009. Tatjana Tagirov

Zmija u džepu za vlastitog potomka

Zakon kaže da u slučaju izdržavanog deteta visina izdržavanja treba omogućiti najmanje takav nivo životnog standarda za dete kakav uživa roditelj koji izdržavanje plaća. Upravo tu odredbu Porodičnog zakona najteže je prevesti u stvarnost

Knjiga nedelje

04.februar 2009. Miloš Vasić

Plodovi dokolice

(Radomir Marković: "Kazna bez zločina"; privatno izdanje, 238 strana; Beograd 2009) Radomir Marković strpljivo gradi u svojoj knjizi jednu ambicioznu, mada klimavu političku konstrukciju: on je, naime, žrtvovan da bi se preko njega došlo do Slobodana Miloševića; tačnije, žrtvovan je i upropašćen upravo zato što je odbio da optuži Miloševića, a lepo su mu nudili sve. Prepošteni Radomir sve je odbio i pao žrtvom najmračnijih mahinacija zlih ljudi, sve zbog obraza, časti i profesionalizma

Srpski program za ublažavanje krize

04.februar 2009. Dimitrije Boarov

Kreativno i hazardno

Čini se da je reč o planu sa nekoliko novih rešenja, domišljatijih od onih kojima zasad pribegavaju druge evropske zemlje – ali i planu koji se i dalje zasniva na kreditnoj podršci iz inostranstva

Vreme uspeha

04.februar 2009. Redakcija Vremena

Biznis

Najveće prosečne plate u decembru 2008. imali su zaposleni u strankama, sindikatima, komorama i udruženjima – 96.444 dinara

Evropska Unija i Srbija

28.januar 2009. Andrej Ivanji

Preporuke i uslovi

Ubeđenje Evropskog parlamenta je da svaka država pre nego što može da pristupi Evropskoj uniji treba da pokuša da reši svoje unutrašnje probleme, naročito one koji se tiču njenog teritorijalnog i ustavnog ustrojstva

Milan Vukomanović, sociolog religije

28.januar 2009. Jelena Grujić

Religija i politika

"Zatvorena društva, koja su prolazila kroz duže periode kriza i sukoba, i u kojima je religijski identitet bio, pre svega, antagonistička kategorija, trebalo bi, svakako, da u periodu svoje konsolidacije naročitu pažnju obrate na razumevanje razlika, uključujući, naravno, i raznolikost religijskog života i prakse u svetskim, ali i lokalnim okvirima. Bez toga ćemo teško razumeti svet u kome živimo, pa čak i vlastiti komšiluk"

Nuspojave

28.januar 2009. Teofil Pančić

Bilbord metafizika

Jesu li Srbi veći i fanatičniji vernici od, recimo, Španaca? Naravno da nisu, ali to samo po sebi ne znači ništa; nije stvar u tome šta jeste, nego šta može i sme da se vidi

Zelenašenje i posledice

28.januar 2009. Momir Turudić

Kamata, kalibar i dužničko roblje

Kako dug od 4000 može narasti na 30.000 evra, objašnjava sagovornik "Vremena": "Tu ide kamata od deset odsto. On nije imao 4000 evra za prvu kamatu pa je prolongirao. Kada je zakasnio sa drugom kamatom, ovaj mu je lupio penal, ‘nije ti sada deset odsto, zato što te čekam sada je 20 odsto’. I tako, kamata na kamatu, pa veći penal, dođeš u situaciju da si dužan 30.000 evra, umesto 4000"

Poljoprivreda – Cene i ucene

28.januar 2009. Zoran Majdin

Reka mleka i njena muža

"Rat za mleko", koji je obeležio period privatizacije mlekara, okončan je "mirovnim sporazumom" po kome su se mlekare obavezale da neće preuzimati "preletače", proizvođače koji bi da promene otkupljivača. Na taj način svaka mlekara je na svojoj teritoriji dobila prećutni status monopoliste, a celokupnim tržištem je zavladao mlekarski kartel