
Igralište
VIP

O jednom požaru
Osamdeset sekundi kasnije

Delta Agrar
Regionalni lider
Kao članica Delta M grupe, kompanija Delta Agrar d.o.o. je prisutna u agrobiznisu još od 1993. godine i danas predstavlja jednog od lidera u svim aspektima agrarnih delatnosti. Kroz intenzivnu implementaciju svetskih tehnologija u agraru, usavršavanje kadrova kao i kontinuirano unapređivanje znanja, Delta Agrar je danas jedan od najvećih i najkompleksnijih agrosistema u regionu sa realnom ambicijom da postane visokokonkurentan i na stranom tržištu. Sedište kompanije je na Novom Beogradu i u ovom momentu ona zapošljava oko 1800 radnika. Delta Agrar se bavi primarnom poljoprivrednom proizvodnjom, agrotrgovinom i distribucijom, maloprodajom i proizvodnjom hrane

Izvoz u Rusku Federaciju
Velika šansa za srpsku poljoprivredu
"U našem voćnjaku smo dobili sertifikat 'global gep' za proizvodnju jabuka, sa tim sertifikatom i prema tom standardu imamo prolaz ne samo za rusko nego i za evropsko tržište", kaže Slobodan Košutić, kategori menadžer za voće i povrće Delta Agrara
Farmacija
Prvi izvoz lekova u SAD
Srbi i Nemci u Vojvodini
Vekovi i jedan dan
Životna sredina
Suđenje čistom vazduhu

Novogovor
Radnici

Portreti u vladi
Kačenja i skidanja
Vreme uspeha
Biznis
U prvom kvartalu ove godine direktne strane investicije u Srbiju iznosile su 625 miliona evra, a Vlada očekuje da će do kraja 2009. dostići 1,5 milijardi evra

Veran Matić, glavni urednik i direktor B92
Komercijalna subverzija
Činjenica da se na B92 danas emituju emisije kao što je "Insajder" je subverzija zato što je takvoj emisiji mesto na javnom servisu, a ne na komercijalnoj televiziji. To što je B92 mnogo više javni servis nego onaj ko bi to trebalo da bude, najveća je medijska subverzija u Srbiji danas


Sindikati, Italija
Prekretnica
Tri najveće italijanske unije sindikata zatražile su od Evropske federacije sindikata metalskih radnika da sazove sastanak sindikata Fijata sa sindikatima "Dženeral motors – Opela" iz Evrope i SAD. Sastanak će biti održan 24. maja. Biće prisutni predstavnici sindikata iz svih zemalja na koje se odnosi Fijatova strategija širenja, pa i Srbije, ako predstavnici srpskih sindikata dođu na kongres

Američki potpredsednik u poseti Srbiji
Resetovanje odnosa
Bolje manje, a bolje: ima li Danajskog dara u Bajdenovom reset dugmetu
Ostajte ovde
"Pandemija trućanja"; VREME 957
Ulica budućnosti
"Svi smo mi s Trošarine"; VREME 958
Nuspojave
Tri srećna rođendana
Šta znači biti medijska korporacija, pa još u Srbiji? To nužno znači trajno naseljavanje u stajaćim vodama mejnstrima

Porodica u tranziciji i krizi
Generacijsko skrovište
Mada broj razvoda ne raste, ne raste ni broj venčanih, a zastarele proširene porodice postale su još i poželjan vid preživljavanja

Vek i po od rođenja Natalije Obrenović
Progon i krvavi neredi
Sećanje na prvu novovekovnu srpsku kraljicu nećemo osvežiti pričom o njenom životu na srpskom dvoru i o već dobro poznatom razvodu (1888) sa kraljem Milanom. Naša pažnja će biti usmerena na događaj koji se zbio tri godine kasnije, u ponedeljak 6. maja 1891, koji je tadašnja opoziciona štampa nazvala "Krvavi neredi pri proganjanju Kraljice"

Dve decenije od prve nezavisne televizije u Srbiji
Obračun kod OK kanala
Ovih dana navršava se dvadeset godina od osnivanja OK kanala, po mnogim mišljenjima prve nezavisne televizije Jugoslaviji, koja je za samo 28 dana uzburkala javnost i uznemirila duhove na tadašnjoj političkoj i medijskoj sceni. Dve decenije nakon tih uzbudljivih majskih dana, o nastanku i nestanku OK kanala za "Vreme" piše Radoman Kanjevac, glavni i odgovorni urednik te televizije

TV manijak
Šta misliš kad kažeš Beograd?
Koncert
Ni pijan, ni (super)star
Damir Imamović Trio, 15. maj 2009, Dom omladine;
Plavi orkestar, 16. maj 2009, SKC, Beograd

Intervju – Bora Dugić, svirač i kompozitor
Božanska frula
„U vremenu u kome živim ostavio sam trag i niko mi ništa ne može"

Romani – Nagrada "Jutarnjeg lista"
Impresije jednog žiriste
Kritičar "Vremena" učestvovao je u radu žirija zagrebačkog "Jutarnjeg lista" za prozu godine u Hrvatskoj

Intervju – Miljenko Jergović, pisac
Između gradova
"Iskreno, meni jedno dobrih četiri-pet godina pomirenje jako ide na živce. Kad mi neko spomene pomirenje između Srba i Hrvata, bude mi loše u svakom pogledu jer je to ona vrsta općeg mjesta i stereotipa koja čovjeku svrdla mozak gore od mamurluka. Mislim da se pomirenje desilo. Najprije su se pomirili kriminalci, atentatori, ubice i šverceri, a nakon njih raznorazni, da tako kažem, privredni subjekti. Mire se i obični ljudi, u tišini i u žalosti za pobjeglim godinama života, ali to novine uglavnom ne zanima"