Ratni zločini

29.јун 2011. Tatjana Tagirov

Sisački dosije mraka

U subotu, 23. novembra 1991, na vrata inženjera Damjana Žilića zakucala je grupa njegovih poznanika. Pozvali ga na svadbu. Umesto na svadbu, odveden je na smetlište i ubijen udarcem maljem u glavu. Idućega dana, Sava je izbacila njegovo telo. Nekoliko dana potom, identifikovane su njegove ubice: radnici sisačke Rafinerije, koji su obukli vojne uniforme. Dobili su zadatak da ubiju inženjera Žilića, izjavili su pred istražnim sudijom, a drugooptuženi Šarić je na pitanje zašto je učestvovao u njegovom ubistvu rekao: "Mi u Sisku tako radimo"

Ko je Vladimir Milanković

29.јун 2011. Miloš Vasić

Gospodar života i smrti, Legijin ortak

Čim su "noć i magla" počele da gutaju Srbe iz Siska, tiho, ali efikasno, svima je bilo jasno da Milanković i ti njegovi nekakvi "Vukovi iz Jodna" stoje iza toga. Nije tu trebalo mnogo pameti: svi su znali odmah i ćutali su, zastrašeni s dobrim razlogom

Programi za srednjoškolce

29.јун 2011. Jelena Jorgačević

Godinu dana u Americi

Program A smyle u Srbiji postoji od 2005. godine. Sanja Ignjatović iz Američkog saveta nam objašnjava da naši srednjoškolci odlaze u Ameriku na godinu dana, tamo pohađaju lokalnu srednju školu, a kada se vrate priznaje im se razred koji su propustili u Srbiji. Uglavnom su smešteni po manjim mestima, jer je bezbednije, a i kuće su veće "što vam je već verovatno poznato iz američkih filmova"

Lični stav – Nauka, javno mnjenje i zakonodavac

29.јун 2011. Dr Vesna Maksimović

Genetika na optuženičkoj klupi

Govori se o "Frankenštajnovoj hrani", o tome da se "naučnici opasno igraju Boga" – da li smo svedoci neosnovane satanizacije kompletne tehnologije genetičke modifikacije? Gde su granice razumne predostrožnosti? Zašto su naši zakonodavci rigidniji od evropskih kad su u pitanju genetički modifikovane biljke

Identifikacija posmrtnih ostataka sa Ade

29.јун 2011. Slobodan Kostić

Pepeo pod nogama

Dok Vojislav Mihailović izbegava DNK analizu koja bi utvrdila da li je pronađen grob njegovog dede Dragoljuba Mihailovića, državne komisije ne traže telo osuđenog zločinca, već navodnog antifašiste koga su se odrekli svi oni koji su pobedili fašizam

Od sunca struja

29.јун 2011. Zoran Majdin

Zelena vrata budućnosti

Tehnički iskoristiv energetski potencijal obnovljivih izvora energije u Republici Srbiji procenjen je na preko 4,3 miliona tona ekvivalentne nafte (ten) godišnje, od čega se oko 2,7 miliona godišnje nalazi u biomasi, 0,6 miliona u neiskorišćenom hidropotencijalu, 0,2 miliona u postojećim geotermalnim izvorima, 0,2 miliona u energiji vetra i 0,6 miliona tona ekvivalentne nafte godišnje u mogućem iskorišćenju sunčevog zračenja

Višegrad – Temeljac za Kamengrad

29.јун 2011. Dragan Todorović

Šta bi rek’o Andrić

Kad se privede kraju Kusturica ode na svoje mesto do Dodika, voditeljka najavi Hor i orkestar RTS-a pod upravom Bojana Suđića. Onaj zeleni bager stade kopa pred binom, zatrča se po livadi i žuti buldožer, u tu buku i brektanje, po veliku zamisao velikog režisera javi se orkestar, krenu Karmina Burana

Nove činjenice o pračoveku iz Sićeva

29.јун 2011. Saša Rakezić

Pismo iz najdublje prošlosti

Iako će starost nalaza pračoveka iz Sićevačke klisure tek biti tačno utvrđena daljim analizama, ovaj gotovo detektivski rad, u koji su uključeni stručnjaci iz nekoliko oblasti, u ovom trenutku dozvoljava da zaključimo da je ovaj nalaz star najmanje 113.000 godina

Upravljanje internetom

29.јун 2011. Nikola Božić

Kako upecati mrežu

Internet je prožeo sve segmente društva i sada je mnogo više od gikovskog hobija. Postao je opšta realnost

TV manijak – Koncert Zdravka Čolića

29.јун 2011. Dragan Ilić

Prvi put s Čolom na ušćenje

Čola nije jugonostalgija, to bi bilo pojednostavljivanje, on je jednostavno najveća zvezda na ovim prostorima. Nekako uz godišnjicu raspada SFRJ ovaj koncert je pokazao da si veliki jedino ako preskočiš tarabu, a mi samo možemo biti ponosni što sa šest banki Čola ovako peva i živi tu, u Beogradu

Telegraf, 150 godina

29.јун 2011. Slobodan Bubnjević

»Šta je učinio Bog«

Efikasan i jednostavan, telegraf je bio dovoljno isplativ da kompanije uđu u trku u premrežavanju sveta žicama – sa njim, pre tačno 150 godina, nastaje prva globalna komunikaciona infrastruktura

Srbija i Rusija

23.јун 2011. Slobodan Bubnjević

Politika, diplomatija i uporedna analiza

Po kvalitetu života, Srbija se nalazi na 84. mestu, a Rusija na 105. među državama sveta. Po ekonomskim slobodama Srbija zauzima 101. poziciju, a Rusija 143; po vladavini demokratije Srbija je na osrednjem 65. mestu, a Rusija na ne baš uverljivom 107; po indeksu korupcije Srbija je na prosečnom 78, a Ruska Federacija na znatno slabijem 154. mestu od 178 zemalja sveta. Ko tu, zapravo, ima "složenu i eksplozivnu društveno-političku situaciju"

Inženjeri na razmeđi

23.јун 2011. Zoran Majdin

Majstori, majstori

Da li zbog megalomanskih planova da Jugoslavija/Srbija bude industrijska sila, da li zbog stavljanja nacionalnog ispred funkcionalnog, da li zbog oba, tek već dve decenije "inženjer" se više ne izgovara sa velikim "I"

Tribina – »Čekajući kapitalizam – Uloga krupnog kapitala u demokratizaciji srpskog društva«

23.јун 2011. Priredio: D. Žarković

Tri mita i druge zablude

Fondacija "Fridrih Ebert" i nedeljnik "Vreme" organizovali su tribinu na kojoj su učestvovali biznismeni Milan Beko i Branislav Grujić (predsednik kluba "Privrednik") i Miša Brkić, urednik "Novog magazina". Objavljujemo izvode iz razgovora koji je uzburkao javnost

Restitucija, još jednom

23.јун 2011. Ivana Milanović Hrašovec

Vaga za pravdu

Podaci kažu da je najveći deo otete imovine zemljište (97 odsto), što vraćanje u naturi još i čini realnim, ali da će veći problem nastati kod procene ostale imovine

Lisica i ždral

22.јун 2011. Ljubomir Živkov

Sumrak totema

Au, Srbijo, ako i "1389" budeš zabranila, prežalila si ne samo savremeno i buduće Kosovo nego da su ti već i kosovski junaci (premda mora da je bilo i kukavica, polazim od sebe) dodijali

Nuspojave

22.јун 2011. Teofil Pančić

Sisački letopis

U ratovima koje će naša generacija dočekati, jedino partizana nije bilo. Svi ostali su bili na broju

Post-YU kulturna scena

22.јун 2011. Muharem Bazdulj

Snaga neformalne integracije

Dvadeset godina otkad se Jugoslavija i formalno počela raspadati, zajednička kulturna scena življa je i zajedničkija, bar po nekim procenama, nego u vreme postojanja zajedničke države. Vredi to, u različitim razmerama, i za književnost i za pozorište i za film i za medije