Rasprava o »Bafetovom zakonu«

28.септембар 2011. Milan Milošević

Oporezivanje milionera

Kada je Voren Bafet, težak 50 milijardi dolara, napisao da plaća procentualno manji porez od svoje sekretarice, to je inspirisalo američkog predsednika Baraka Obamu da predloži zakon o većem oporezivanju najbogatijih. Ideju podržava dve trećine američkih birača, pa i Bil Gejts, i francuski i nemački biznismeni, ali ona ima i žestoke protivnike: mnoge milijardere, a i "reganovce" i "fridmanovce", koji su bili i za "zatvaranje javnih parkova", a sada se protive takozvanom Bafetovom zakonu

Mediji i politika

20.јул 2011. Slobodan Bubnjević

Ko to tamo tvituje

Nema sumnje da je u svetu bezbednosnih službi praćenje Tvitera ušlo među rutinske poslove. Nije čak isključeno da je ove sezone na internacionalnim susretima bezbednosnih službi hit pitanje "Pratite li Tviter", ali je takođe izvesno da ono što nije predstavljalo opasnost, niti imalo značaj u realnom svetu, ne može to postati ni na Tviteru

Srbija i NATO

15.јун 2011. Filip Švarm

Kvadratura jednog članstva

Dok okruženje, evropske ambicije i potreba za izgradnjom modernih oružanih snaga upućuju Srbiju u NATO, raspoloženje javnosti i održavanje bliskih partnerskih odnosa sa Rusijom više su nego uverljiva kočnica na tom putu

Libija – Rat na mrtvoj tački

31.мај 2011. Momir Turudić

Razaranje bez kraja

Intenzivno bombardovanje Tripolija traje već nedelju dana. Udari su svake noći sve žešći, počela su i bombardovanja tokom dana, što do sada nije bio slučaj. Dok libijski državni mediji izveštavaju o desetinama poginulih i stotinama ranjenih civila, zvaničnici NATO-a ponavljaju frazu o napadima na "komandne centre" i bombardovanju koje za jedini cilj ima upravo zaštitu civila. Žestoke borbe sa puno žrtava vode se između libijske vojske i pobunjenika na granici sa Tunisom, kao i u planinskom vencu Džebel Nafuza, stotinak kilometara južno od obale Mediterana, naročito oko grada Jefrena

In memoriam – Marko Popović

25.мај 2011.  

Čovek u centru mreže

U četvrtak, 19. maja, u Beogradu je iznenada preminuo Marko Popović, jedan od očeva savremene srpske fizike i jedan od rodonačelnika Instituta za fiziku u Beogradu. U znak sećanja na ovog značajnog naučnika, prenosimo odlomak iz monografije Izgradnja jedne institucije koju je Institut za fiziku izdao povodom prvih pedeset godina postojanja

Avganistan, deset godina posle

06.април 2011. Enzo Mangini

Svirač u Kabulu

Ruka ostada (maestra) Zafara brzo se kreće po žicama, zvuk tradicionalnog avganistanskog instrumenta rubaba je negde između zvuka koji proizvode indijski sitar i italijanska mandolina. Slušamo i posmatramo: jedan od gostiju sedi pored svog kalašnjikova. Borbeni avion preleće iznad našeg koncerta i zaglušuje muziku na nekoliko sekundi. Rat se oglašava zvonjavom telefona: dogodio se napad na sedište Civilne misije UN u gradu Mazar-e Šarifu, poginulo je izgleda osmoro ljudi, možda više. Na snagu stupa najviši stepen uzbune

Vojna intervencija u Libiji – Slučaj Moamera el Gadafija

23.март 2011. Momir Turudić

Sam protiv svih

"Sinoć su bombardovali Zuaru, kažu da ima puno poginulih", kaže Omar u telefonskom razgovoru za "Vreme", dok se u pozadini čuje poziv mujezina na večernju molitvu. Na pitanje da li postoje skloništa za slučaj da bombardovanje krene i u njegovom gradu, Omar se suvo nasmejao. "U Tripoliju postoje skloništa, ali znaš kako je ovde, čovek nema gde da se sakrije"

Građanski rat u Libiji

02.март 2011. Momir Turudić

Pukovnik pred streljačkim strojem

U osudi Moamera el Gadafija na istoj strani našli su se do sada nezamislivi saveznici, između ostalih palestinski Hamas, predsednik Irana Mahmud Ahmadinežad, SAD, Al Kaida. Tako je Ahmadinežad kritikovao libijsku vlast zbog "nezamislive represije" i rekao da ne razume kako neka vlast može da naredi vojsci i policiji da pucaju u svoj narod, koji ima pravo da izrazi svoje mišljenje. A Al Kaida Magreba je, uz poziv muslimanima da se bore protiv bezbožnog Gadafijevog režima, izrazila solidarnost sa demonstrantima i apelovala na "intelektualce, stručnjake i novinare" da podrže libijske građane

Portret savremenika – Moamer el Gadafi

23.фебруар 2011. Jovana Gligorijević

Zbogom, smešni skupe

Poznat kao čovek sa mnogo imena, Moamer el Gadafi poseban je i po tome što se njegovo ime sa arapskog na engleski navodno može transkribovati na više od 600 načina. Za četiri decenije vladavine njegova unutrašnja, a naročito spoljna politika, prošla je kroz transformacije koje se po broju približavaju broju nadimaka koje ima

Džulijan Asanž, Lupen decenije

28.децембар 2010. Marija Vidić

Lovac na državne tajne

Sam čin i hrabrost da se izazove gnev Hilari Klinton, Baraka Obame i stotine američkih diplomata i svetskih lidera – u cilju otkrivanja istine Asanža svrstava među heroje

Televizijska realnost 2010

28.децембар 2010. Jovana Gligorijević

Sjaj i beda VIP statusa

Iz razloga koji se podrazumevaju – komercijalnih i finansijskih – sve televizije koje proizvode ove rijaliti formate drže se "VIP" takmičara. Apsurd se krije u činjenici da među takozvanim poznatim ličnostima u Srbiji brojčano dominiraju oni za koje je veći deo publike prvi put čuo tek kad su se pojavili u nekom od ovih programa. U Srbiji, dakle, i "poznati" koriste rijalitije da izađu iz anonimnosti

Sukob Severne i Južne Koreje

24.новембар 2010. Marija Vidić

Na ivici rata

Pretnje i provokacije su jedna od taktika Pjongjanga da dođe do međunarodne pomoći ili podigne ulog u pregovorima

Dinastija Džong

13.октобар 2010. Marija Vidić

Misteriozni princ

Kim Džong Un je potpuna nepoznanica izvan krugova vojne i političke elite u Pjongjangu. Tek nedavno mu je prvi put objavljena slika u severnokorejskim novinama, a početkom oktobra snimljen je kako sa ocem posmatra veliku vojnu paradu u čast 65 godina Partije. Dok ga zvaničnici veličaju, južnokorejski blogeri bucmastog novog lidera nazivaju "Debelom svinjom iz Pjongjanga" i pitaju kako to da je on toliko debeo, a narod u zemlji gladuje

Umrla Milka Planinc, nekadašnja jugoslovenska premijerka

13.октобар 2010. Dimitrije Boarov

Promašaj velike štednje

Kao što je pokušaj hrvatskih posmatrača da uporede Planinčevu i Kosorovu prilično nategnut tako bi se sigurno morao okvalifikovati i pokušaj komparacije "odgovora na krizu" između nekadašnje SFRJ i današnje Srbije. Ipak, neke stvari podsećaju jedna na drugu

Srbija i NATO (6)

15.септембар 2010. Filip Švarm, Jovana Gligorijević

Kratka istorija uspona i padova

U poslednjem nastavku feljtona Srbija i NATO "Vreme", pored autorskih tekstova profesora Predraga Simića i Zorana Dragišića, donosi i izvode iz opsežnih intervjua sa profesorima Vojinom Dimitrijevićem i Draganom Simićem te istoričarem Bojanom Dimitrijevićem o razvoju aktuelnih odnosa između Srbije i NATO-a

Svakodnevica Pakistana

25.август 2010. Momir Turudić

Poplave i bombe

Ima država koje se u udarnim vestima medija nađu samo lošim povodima, kao što su teroristički napadi, unutrašnja nestabilnost, prirodne katastrofe. Pakistan je poslednjih godina stigla zlosrećna sudbina da sa njegove teritorije sve nabrojane loše vesti stižu gotovo bez prekida

Srbija i NATO (5)

18.август 2010. Filip Švarm

Cena pogrešnih procena i još gorih oduka

Kada je 11. juna potpisan Kumanovski sporazum i okončana NATO intervencija, na Dunavu je bio čitav samo jedan jedini most; u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu, Prištini, Prizrenu i drugim gradovima, tinjale su fabričke hale i kuće, a sa Kosova, zajedno sa povlačenjem vojske, u izbeglištvo je krenulo i srpsko stanovništvo

Ekrem Jevrić Gospoda, zvezda Kanade i Amerike

28.јул 2010. Jovana Gligorijević

Pas do pasa, beton do betona

Ima zakazane nastupe po celoj bivšoj Jugoslaviji. Peva na svadbama "našijenaca" u Njujorku. Snima reklamu za novu kolekciju odeće "Dolče i Gabana". O njemu pišu "Indipendent" i BBC. On je junak našeg doba

Intervju – Bojan Dimitrijević, istoričar, Institut za noviju istoriju Srbije

14.јул 2010. Jovana Gligorijević

Frustracija kao prelomna tačka

Analize koje je uradila CIA 2003. pokazale su da su vazdušni udari snaga NATO-a bili značajni za slabljenje moći Republike Srpske, ali da su pre svega zajednička ofanziva muslimansko-hrvatskih snaga i politički pritisak međunarodne zajednice uticali da se rat završi. Ali, to je naknadno mišljenje. Tokom 1995. i početkom 1996. bilo je uvreženo mišljenje da su Amerikanci, a onda i NATO, svojim vazdušnim udarima, najviše doprineli brzom kraju rata

Srbija i NATO (4)

14.јул 2010. Filip Švarm

Ratno krštenje u Bosni i Hercegovini

Kada je 28. avgusta 1995. od minobacačke granate na sarajevskoj pijaci Markale poginulo trideset osam osoba, a devedeset ranjeno, NATO je započeo široko bombardovanje položaja Vojske Republike Srpske. Ova operacija, nazvana "Razborita prisila", trajala je od 30. avgusta do 21. septembra 1995. NATO je u okviru nje izveo preko tri hiljade borbenih letova, a VRS je iznad Pala oborila francuski "miraž 2000K" i zarobila dva pilota

Srbija i EU

07.јул 2010. Dejan Anastasijević

Šta bi s entuzijazmom

Ko se od koga umorio: EU od Srbije ili Srbija od EU? Ni njima ni nama više se ne žuri, svi imamo svoje brige. Možda je ova apatija, paradoksalno, najbolji dokaz da smo konačno postali deo EU. Ako nikako drugačije, onda bar psihološki

Kirgistan

16.јун 2010. Jovan Hiršl

Ako vidim Uzbeka, ustreliću ga

Uzrok oružanog sukoba u centralnoj Aziji, za koji još ne znamo u šta će se razviti, gotovo da je nemoguće i naslutiti. Kao da ga nema. Pre stotinak godina narodi ovih krajeva zajednički su ustali protiv carske Rusije. Kirgiska inteligencija je svoj prvi kongres, na kome je osnovana prva moderna, takozvana Alaš partija, održala u glavnom gradu Uzbekistana Taškentu. Radilo se o "modernim muslimanima". Vera ovde ne razdvaja narode, svi su oni većinski sunitski muslimani, nikako tvrdokorni vernici, nema govora o fundamentalizmu

Intervju – Dragan Simić, profesor na Fakultetu političkih nauka

09.јун 2010.  

Korektno i kompleksno

"Bezbednost zemalja članica NATO-a danas se brani hiljadama kilometara daleko od njihove teritorije. Pretnje više ne dolaze od pojedinih država, već se radi o: terorizmu, ekstremističkim organizacijama i sajber terorizmu. Zato danas NATO želi da sarađuje sa svima. Bezbednosni kontekst je potpuno nov, pretnje su globalne. Više ništa ne možete da rešite odvojeno od drugih"

Srbija i NATO (3)

Nesvrstanost i njena cena

Do svoje smrti, Tito je bio glavna zvezda nesvrstanih, a Jugoslavija je u međunarodnim odnosima igrala mnogo veću i mnogo značajniju ulogu nego što bi joj po veličini, društvenom bogatstvu ili geografskom položaju pripadalo. Ako se izuzmu stalne članice Saveta bezbednosti, Jugoslavija je početkom sedamdesetih bila jedna od najmoćnijih zemalja u Ujedinjenim nacijama: za svaku rezoluciju koju bi predložila mogla je u startu da računa na podršku bar šezdeset članica Pokreta nesvrstanih