Srbija i NATO (4)

14.јул 2010. Filip Švarm

Ratno krštenje u Bosni i Hercegovini

Kada je 28. avgusta 1995. od minobacačke granate na sarajevskoj pijaci Markale poginulo trideset osam osoba, a devedeset ranjeno, NATO je započeo široko bombardovanje položaja Vojske Republike Srpske. Ova operacija, nazvana "Razborita prisila", trajala je od 30. avgusta do 21. septembra 1995. NATO je u okviru nje izveo preko tri hiljade borbenih letova, a VRS je iznad Pala oborila francuski "miraž 2000K" i zarobila dva pilota

Srbija i EU

07.јул 2010. Dejan Anastasijević

Šta bi s entuzijazmom

Ko se od koga umorio: EU od Srbije ili Srbija od EU? Ni njima ni nama više se ne žuri, svi imamo svoje brige. Možda je ova apatija, paradoksalno, najbolji dokaz da smo konačno postali deo EU. Ako nikako drugačije, onda bar psihološki

Kirgistan

16.јун 2010. Jovan Hiršl

Ako vidim Uzbeka, ustreliću ga

Uzrok oružanog sukoba u centralnoj Aziji, za koji još ne znamo u šta će se razviti, gotovo da je nemoguće i naslutiti. Kao da ga nema. Pre stotinak godina narodi ovih krajeva zajednički su ustali protiv carske Rusije. Kirgiska inteligencija je svoj prvi kongres, na kome je osnovana prva moderna, takozvana Alaš partija, održala u glavnom gradu Uzbekistana Taškentu. Radilo se o "modernim muslimanima". Vera ovde ne razdvaja narode, svi su oni većinski sunitski muslimani, nikako tvrdokorni vernici, nema govora o fundamentalizmu

Intervju – Dragan Simić, profesor na Fakultetu političkih nauka

09.јун 2010.  

Korektno i kompleksno

"Bezbednost zemalja članica NATO-a danas se brani hiljadama kilometara daleko od njihove teritorije. Pretnje više ne dolaze od pojedinih država, već se radi o: terorizmu, ekstremističkim organizacijama i sajber terorizmu. Zato danas NATO želi da sarađuje sa svima. Bezbednosni kontekst je potpuno nov, pretnje su globalne. Više ništa ne možete da rešite odvojeno od drugih"

Srbija i NATO (3)

Nesvrstanost i njena cena

Do svoje smrti, Tito je bio glavna zvezda nesvrstanih, a Jugoslavija je u međunarodnim odnosima igrala mnogo veću i mnogo značajniju ulogu nego što bi joj po veličini, društvenom bogatstvu ili geografskom položaju pripadalo. Ako se izuzmu stalne članice Saveta bezbednosti, Jugoslavija je početkom sedamdesetih bila jedna od najmoćnijih zemalja u Ujedinjenim nacijama: za svaku rezoluciju koju bi predložila mogla je u startu da računa na podršku bar šezdeset članica Pokreta nesvrstanih

Evropska unija

19.мај 2010. Andrej Ivanji

Sumrak evrozone

EU se, kako kaže predsednik Evropske centralne banke Žan-Klod Triše, "najteže situacije od Drugog, a možda i od Prvog svetskog rata"

Srbija i NATO (2)

Veliki skok u vlastita usta

Nakon podrške Nikiti Hruščovu za vojnu intervenciju u Mađarskoj 1956, Tito je na Zapadu doživljen kao nesolidan i prevrtljiv partner. Iako pomoć NATO-a Jugoslaviji nije bila obustavljena, obe strane su se počele gledati sa velikim podozrenjem. Najuspešniji period saradnje Jugoslavije i NATO-a okončan je 1958. i više nikad nije bio dosegnut

Slučaj Katarine Rebrače

14.април 2010. Jasmina Lazić

Humanitarni bankrot

Direktor Instituta za onkologiju i radiologiju u Beogradu dr Nenad Bogunović kaže za "Vreme" da nije prijavio Katarinu Rebraču policiji: "Ja sam uradio ono što je moja dužnost, a to je da informišem nadležne o nekim činjenicama. Dakle, nisam je prijavio. Uz to, nebitno je ko ju je prijavio. Bitni su rezultati istrage koja je u toku"

Intervju – Boris Tadić, predsednik Republike Srbije

24.фебруар 2010. Filip Švarm

O kriminalu, regionu i standardu

Predsednik Srbije Boris Tadić primio je ekipu "Vremena" u petak, 19. februara, pred sam kraj radnog dana. Ako je u zgradi Predsedništva sve delovalo mirno i tiho, to ni najmanje ne znači da je tako i u političkom životu. Okvir za razgovor bile su teme vezane za borbu protiv organizovanog kriminala, aktuelne prilike u regionu, ekonomski razvoj i standard građana

Investicije

17.фебруар 2010. Momir Turudić

Diplomatija i zidari

Obe ambasade koje se grade u Beogradu – kineska i američka – povezane su sa NATO bombardovanjem SR Jugoslavije 1999. Kineska ambasada tada je razorena sa tri projektila, a američko predstavništvo gradi se na mestu gde je u bombardovanju srušena zgrada Maršalata

Deset godina od ubistva Željka Ražnatovića

13.јануар 2010. Filip Švarm

Arkanova ostavština

Kada je ubijen, Arkan je imao četrdeset osam godina i devetoro dece. Govorio je najmanje tri svetska jezika i proveo bar deset godina u zatvoru. Bio je jedan od najpoznatijih svetskih paravojnih komandanata i najmoćniji mafijaški šef u regionu. U trenutku smrti, Arkan je bio lice sa crvene poternice Interpola i Tužilaštva Haškog tribunala

Velika Britanija

02.децембар 2009. Mirko Milovanović

Nova istina o Iraku

Najnovije informacije u britanskim medijima dovode u pitanje politiku bivšeg premijera Tonija Blera koji je zemlju uvukao u rat u Iraku

Predsednik Rusije u Beogradu

21.октобар 2009. Vera Didanović

Istorija i nova politička ekonomija

Da li Beograd sprema rezervnu opciju za slučaj odustajanja EU od proširenja na Balkan ili je reč o "pametnom balansiranju" male Srbije u odnosima sa velikim silama

Beograd–Peking na najvišem nivou

26.август 2009. Seška Stanojlović

Kineski most prema Evropi

Iz pekinškog ugla gledano, Srbija bi mogla da bude "investiciono ogledno dobro", na kome bi se pokazala kao solidan partner prihvatljiv kasnije i za Evropsku uniju

NATO – Promena prioriteta i strategije

12.август 2009. Dejan Anastasijević

Od Prištine do Kabula

Čak i da nema Avganistana, novi generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen imao bi pune ruke posla. Između ostalog, njegov posao je da što pre završi novu strategiju odbrane Alijanse. Jer, važeći strateški principi NATO-a formulisani su 1999. u sasvim drugačijoj vojno-političkoj situaciji: Al kaida nije bila na radaru, Rusijom je vladao Jeljcin, Indija i Pakistan nisu bili nuklearne sile, a Iran je bio daleko od toga da napravi bombu. Novo vreme zahteva novu strategiju i nove prioritete, a o tome mnoge zemlje članice imaju različite stavove

Rusija – ŠOS i BRIK

01.јул 2009. Boris Varga

Rubljom na dolar

Rusija okuplja države u ekonomskom usponu, uglavnom azijske, s ciljem jačanja međusobne saradnje u uslovima globalne krize, ali i sa namerom da se od Zapada traži njihovo veće uključivanje u svetsku finansijsku politiku

Reagovanje – povodom teksta Ljiljane Smajlović
"Tužilaštvo za kukolj, žito i merila profesionalnosti", "Vreme" br. 963

24.јун 2009. Vojin Dimitrijević

Sloboda štampe u medijskoj Somaliji

Posle fudbalskih trenera, u Srbiji pravnici imaju najjaču i najširu konkurenciju. Dok se svi muški stanovnici razumeju u fudbal, mnogo onih sa završenom osnovnom školom, oba pola, izgleda da zna sve o pravu