Istorija monopola u Srbiji

26.новембар 2007. Dimitrije Boarov

Političke i patriotske marže

Po kuloarima je veoma raširena priča da Miroslava Miškovića najviše jure Amerikanci, ali još nije jasno zbog čega tačno. Teško je, naime, pretpostaviti da njih toliko muči činjenica da se Mišković suviše brzo i mnogo obogatio dok su ovde carevali "bengalski tigrovi" ili da ih zgraža utisak da on liči na srpskog Rokfelera, koji je pre 96 godina bio najkrupnija žrtva čuvenog Šermanovog zakona protiv trustova (iz 1890. godine)

Festival Slobodna zona

15.новембар 2007. Ivan Jević

Pravo na film

Šahov režim, islamska revolucija, fundamentalizam, socijalna represija, teme su koje bi ostale u domenu političkog pamfleta da ovo nije, i u tome se krije tajna privlačnosti Persepolisa, jedan od najinteligentnijih filmova o odrastanju koji je dosad snimljen

Regionalna nestabilnost

15.новембар 2007. Milan Milošević

Puške na Šari

Dok u Srbiji raste zebnja pred 10. decembar, nova saznanja o paravojnim grupama na Kosovu, oružani sukob u Makedoniji i produbljavanje političke krize u Bosni i Hercegovini

Slučaj tuzlanske kolone

15.новембар 2007. Miloš Vasić

Tragedija na Brčanskoj Malti

Ovih dana podignuta optužnica za ratni zločin protiv jednog lica podsetnik je na tragični incident koji se mogao izbeći uz malo više sreće i pameti. Osim toga, postoji opasnost da se cela stvar politizuje više nego što je to zdravo, ali to ne treba da nas iznenadi; takva su vremena, nažalost

Devedeset godina Oktobarske revolucije

07.новембар 2007. Filip Švarm

Sjaj crvenog fenjera

U samoj izvedbi, Peti oktobar u Beogradu je bio mnogo spektakularnija manifestacija od Oktobarske revolucije. Grupe vojnika bi dolazile redom pred određene objekte ili institucije poput železničke stanice ili pošte u Petrogradu, tu su se malo natezale sa stražom, ova bi se potom razišla i boljševički komesar bi javio da je zauzimanje završeno. Tramvaji su za to vreme normalno vozili, a narod, više ili manje zainteresovano, gledao kroz prozore šta se dešava

Gruzija

Trn u »revoluciji ruža«

Najveći protesti u Gruziji nakon "revolucije ruža" okrenuli su bivše simpatizere prozapadnog predsednika Mihaila Sakašvilija protiv njega samog. Akcija opozicije pod nazivom "Gruzija bez Sakašvilija" podrazumevala je razne performanse, na primer nošenje vešala sa ružom i fotografijom gruzijskog predsednika, čime su demonstranti na pomalo morbidan način pokazali postrevolucionarno raspoloženje

Istorija u sudnici

01.новембар 2007. Milan Milošević

Rehabilitacija Slobodana Jovanovića

Osuđen u odsustvu 1946, rehabilitovan 2007, rođen u emigraciji i umro u emigraciji, počiva u Londonu, njegovom imenu ranije vraćen značaj velikana u našoj maloj kulturi

Španija

01.новембар 2007. Vladimir Stanković

Pomirenje ili nove podela

Posle više od 14 meseci diskusije, pregovora, dorađivanja i svađa, ove nedelje španski parlament usvaja zakon o istorijskom sećanju, koji, uz ostalo, predviđa i uklanjanje svih simbola frankizma, što neće ići lako

Portret savremenika

01.новембар 2007. Tamara Skrozza

Hadži Dragan Antić:Američki san na srpskoj banderi

Urbana legenda kaže kako je Vlada Bulatović Vib, nekadašnji urednik beogradske rubrike u "Politici", za njega govorio: "Skinuo sam ga s bandere, i ako ne bude bio dobar, vratiću ga na nju." Ipak, Vibovoj najavi nije bilo suđeno da se desi – pred Hadži Draganom Antićem, tada mlađahnim honorarcem, stajali su ozbiljniji državni zadaci. Krenuo je od dna, i bez ikakvih vidljivijih kvaliteta, brzometno napredovao do upravljanja velikom medijskom kućom, porodičnih večera s predsedničkom familijom i baratanja milionima. Postao je čovek kojeg oni koji su izašli na ulice u oktobru 2000. nisu želeli ni da vide

Republika Srpska vs. Miroslav Lajčak

01.новембар 2007. Tanja Topić

Dani raspleta u slepoj ulici

I dok po jednima odluke visokog predstavnika ne predstavljaju značajnije promene, dotle su po drugima one izazvale najdublju krizu u zemlji nakon rata i "predstavljaju nagrublje kršenje Ustava i Dejtona". Neki su situaciju uporedili sa onom iz 1991. godine

Kriza u trouglu Turska–Irak–Amerika

24.октобар 2007. Duška Anastasijević

Irački ekspres lonac

Učestali napadi pripadnika PKK-a nisu samo razgnevili tursku javnost već su udahnuli novi život političkim protivnicima premijera Erdogana, tvrdokornim nacionalistima i vojnom establišmentu koji je pre nekoliko meseci pretio pučem. Duž granice sa Irakom već je raspoređeno blizu 100.000 turskih vojnika u punoj ratnoj opremi koji čekaju zeleno svetlo iz Ankare

Portret savremenika – Dobrica Ćosić

24.октобар 2007. Teofil Pančić

Guru u ostavci

Ćosićeva "aura" počela je drastično i velikom brzinom da kopni onog trenutka kada je nešto nalik na njegovu viziju spoja socijalizma i nacionalizma počelo da se ostvaruje

Uloga tajkuna u srpskoj demokratiji

24.октобар 2007. Dimitrije Boarov

Lov na debele mačke

Čak i Liberalno demokratska partija, suprotno svom nazivu, napada krupni kapital, iako je finansirana od grupe nekada krupnijih, a sada trenutno sitnijih tajkuna, kojima su pozicije oslabile poslednjih godina

Vreme izazova

24.октобар 2007. Redakcija Vremena

Srbija i njen imidž

"Vreme" je u broju 729 od 29. decembra 2004. objavilo stenogram tribine pod nazivom "Srbija i njen imidž" koju su zajednički organizovali naš nedeljnik i Fondacija "Fridrih Ebert". Učesnici tribine bili su novinar Dubravko Kolendić, ambasadorka SR Jugoslavije u Evropskoj uniji Roksanda Ninčić, istoričar Predrag J. Marković i direktor marketinške agencije Meken-Erikson Srđan Šaper. Tri godine kasnije tema o imidžu zemlje i dalje je više nego aktuelna. Kako se Šaper povukao iz Saveta za promociju Srbije, a Marković postao član ovog tela, donosimo delove njihovog izlaganja sa tribine "Vremena" i Fondacije "Fridrih Ebert"

Savet za promociju Srbije

24.октобар 2007. Tamara Skrozza

Anatomija jednog brenda

Formiran baš u vreme kada se o Delti govori i piše tako kako se govori i piše, unapred osuđen za odbranu ovih ili onih interesa, unapred označen kao (političko, ekonomsko i svako drugo) sredstvo iste te Delte, Savet za promociju Srbije teško da će u narednom periodu uspeti da opravda prave razloge svog postojanja. A oni su, čisto da podsetimo, popravljanje slike Srbije. Koja je, opet podsećanja radi, više nego loša