Srbija i vakcine

16.decembar 2020. Jovana Gligorijević

Licitiranje i šibicarenje poverenjem građana

Izvori "Vremena" iz Svetske zdravstvene organizacije potvrđuju da će "neka količina" vakcina protiv korone stići u Srbiju do kraja ove ili početkom sledeće godine, ali ne znaju ni koliko ni kada tačno. Svakako, sve što stigne biće namenjeno prioritetnim grupama, dok zdrav i prav građanin može da se nada svojoj dozi u najboljem slučaju na leto 2021. Zašto se onda vlast igra sa živcima onih koji vakcinu žele da prime? Čemu gađanje brojevima od dva miliona i milion doza? Zar ta potreba za megalomanijom nije kontraproduktivna

Tribina

09.decembar 2020. Priredili Marko Pantić i Sonja Ćirić

Vidljivi za nevidljive

Da li društvo pomaže kulturi i obrnuto, šta vlast zapravo misli o ljudima koji stvaraju kulturu ove zemlje, razgovaralo se između ostalog na tribini "Vremena"

Korona i Srbija

02.decembar 2020. Jovana Gligorijević

Kolaps zdravstvenog sistema

Doktor Rade Panić kaže za "Vreme" da su on i kolege već u situaciji kada razmatraju mogućnost da zaraženi zdravstveni radnici koji nemaju izraženu kliničku sliku ostanu da rade: "Nama je Batut pre sedam dana poslao preporuku za testiranje zdravstvenih radnika u kojoj stoji da se testiraju tek kada se pojave simptomi"

Intervju – Boris Bota Miljković, reditelj i pisac

02.decembar 2020. Sonja Ćirić

Sloboda u sebi

"Jugonostalgija se danas pripisuje slabašnim ljudima nesposobnim da srčano stanu uz čvrstu desnicu koja zna kako da se obračuna sa svim recidivima, Hrvatima, Ciganima, Šiptarima, Balijama i kako da uvede nove vrednosti kojima će pokazati ko smo i kakvi smo, zapravo"

Ova situacija

02.decembar 2020. Filip Švarm

Sve za rejting, rejting ni za šta

Zašto režim o koroni samo kada mora i kroz zube? Kako izgleda odvraćanje pažnje javnosti na naprednjački način? Zbog čega Aleksandar Vučić nije državnik spreman da preuzme odgovornost i mimo vladajućeg raspoloženja, nego demagog u stalnom prilagođavanju recentnoj populističkoj matrici? I koliku cijenu svega skupa plaćaju građani

Tribina

25.novembar 2020. Priredio: Marko Pantić

Mere preuranjene, sutrašnjica neizvesna

U razgovoru, koji je organizovao nedeljnik "Vreme", raspravljalo se o ekonomskim posledicama pandemije, šta nas očekuje u 2021. godini, kao i o onome što je država do sada uradila

Intervju – profesor Zoran Stojiljković, predsednik UGS

25.novembar 2020. Sonja Ćirić

Čeka nas postpandemijsko preživljavanje

"Sve dok efikasna vakcina protiv virusa korona ne postane dostupna, opstaće trostruki krug siromašenja radnika: slabo plaćeni esencijalni radnici, od čijeg rada svi zavisimo, a koji moraju da odlaze od kuće da bi obavljali svoj posao, čime se izlažu znatnoj opasnosti; bolje plaćeni zaposleni koji rade od kuće, ali od kojih će poslodavci očekivati da budu na izvolte tokom celog dana; neplaćeni ili veoma slabo plaćeni radnici u domaćinstvu, najčešće žene, koji se staraju da svi budu siti, odeveni i emocionalno kako-tako namireni"

Nemačka – Zatvaranjem protiv kovida 19

18.novembar 2020. Nemanja Rujević

Kako Angela kaže

Iako zemlja solidno prolazi kroz krizu, žestoka je rasprava o tome koliko rigorozne mere treba da budu. Kancelarka Angela Merkel se zalaže za oštrije mere i u tome ima podršku većine građana

Film – Slobodna zona 2020.

18.novembar 2020. Zoran Janković

Potpora klonulom repertoaru

Brzo premotavanje i osvrt na nekoliko filmova sa ovogodišnjeg izdanja najnekonvencionalnijeg domaćeg festivala

Lični stav – Kolektivna trauma i populizam

18.novembar 2020. Lana Engel

Ima li tu leka

Kada traumatizovanom pojedincu ili društvu populista obeća kule i gradove, to je za žrtvu nasilja "muzika za uši". Jer, žrtve hroničnog traumatizovanja su već izgubile aršin normalnosti i njima je nekakva bajka o, na primer, poslu u inostranstvu koji se plaća 5000 evra, ili obećanje o hlebu od tri dinara, jednako ubedljiva kao i priča da su oni "niko i ništa", neradnici, neodgovorni, nezahvalni itd.

Intervju – Milovan Pisarri, istoričar

18.novembar 2020. Jelena Jorgačević

Živimo u paralelnim svetovima

"Čini mi se da su često političke elite i same tvorci govora mržnje i da je to deo njihove političke strategije. Dovoljno je otvoriti tabloide i pročitati kako se protivnici, borci za ljudska prava, novinari, pa i drugi narodi, omalovažavaju, vređaju na najgrublji način, etiketiraju kao državni neprijatelji. (…) Situacija u državnim institucijama, koje opstaju dok se političke klase smenjuju, još je gora. Nažalost, malo je istraživanja, ali kad bi se, na primer, detaljno analiziralo funkcionisanje centara za socijalni rad, siguran sam da većina socijalnih radnika ne bi ni znala da odgovori na pitanja poput: šta je govor mržnje, šta je anticiganizam…"

Reč-dve o medijima

11.novembar 2020. Đorđe Vlajić, novinar

Postoji li dno vrednosnog posrnuća

Ne bi trebalo odustajati sve imajući u vidu ponekad jalove pokušaje isterivanja pravde i borbe za vrednosti. Odustajanje jeste neka vrsta pristajanja na to da postoje oni koji nekažnjeno i bezgranično mogu da vređaju