
Svet
Peti Smit pozvala Amerikance da glasaju protiv Trampove očajne vlasti
Peti Smit poziva građane Amerike da iskoriste moć svog glasa protiv Trampovog „žalosnog vođstva”
Od avgusta ove godine u središnjem delu SAD traju protesti Sijuksa protiv izgradnje 1900 kilometara dugog i blizu četiri milijarde dolara vrednog naftovoda. Hilari Klinton i Donald Tramp to ignorišu, zato što su oboje kauboji
Južna i Severna Dakota nalaze se na Srednjem zapadu SAD. Zovu se po istoimenom plemenu velikog indijanskog naroda Sijuksa, starosedelaca Velike ravnice koja se proteže između Stenovitih planina i reke Misisipi. Reč dakota, na jeziku Sijuksa, znači – saveznici ili prijatelji.
Obe Dakote na pola deli najveća pritoka Misisipija – Misuri. u Severnoj živi 750.000 ljudi, u Južnoj stotinak hiljada više. U obe države ima 15 indijanskih rezervata i na tim prostorima i dalje slobodno žive američki bizoni. Istočni deo Južne Dakote je poljoprivredni kraj i tu živi većina stanovništva. Na zapadu se uglavnom živi u siromaštvu, od slabog turizma, lova i ribolova. Severna Dakota, sa druge strane, najbrža je rastuća ekonomija Sjedinjenih Država. Tamo su sedišta firmi kao što su Majkrosoft i Amazon.
Početkom avgusta tu je došlo do sukoba stotinak lokalaca iz obe Dakote sa radnicima koji grade naftovod u njihovom komšiluku. Velika teksaska kompanija Enerdži transfer partners počela je u julu da gradi oko 1900 kilometara dug i 3,7 milijardi dolara vredan naftovod DAPL (Dakota Access Pipeline). Cev prečnika oko 70 centimetara trebalo bi da poveže bogata naftna polja Severne Dakote sa državom Ilinois, prolazila bi kroz četiri zemlje i dnevno transportovala 470.000 barela sirove nafte.
Problem je nastao kad su radovi na podzemnoj cevi stigle blizu indijanskog rezervata Stending rok (Stena koja stoji) koji obuhvata delove i Severne i Južne Dakote. Zbog bojazni da će tolika nafta uništiti prirodu, zagaditi Misuri i porušiti indijanska sveta mesta, potomci slavnih Sijuksa su počeli da upadaju na gradilišta naftovoda uzvikujući „Voda je život“ i „Ostajemo ovde“. Investitori su bezuspešno odgovarali da naftovod ne prolazi kroz rezervat, da imaju sve potrebne dozvole, da su do sada izgradili već osam sličnih naftovoda, da će tako smanjiti američki uvoz nafte, obezbediti hiljade novih radnih mesta…
Protesti su svakog dana rasli, a na društvenim mrežama kruže fotografije crvenih tetoviranih ljudi na šarenim konjima, sa perjanicama na glavama, kako stoje ispred jakih policijskih kordona. Šire se tvitovi kako policija koristi pendreke, suzavac, pse i gumene metke, a pogođena je i jedna novinarka. Uhapšeno je preko 200 osoba zbog nedozvoljenog upada na privatni posed.
Kako CNN prenosi, lokalnim demonstrantima se pridružuju i Japanci, Rusi, Nemci, Australijanci, Izraelci i Srbi. Podrška stiže iz čitave Amerike.
Protesti i solidarnost sa demonstrantima su porasli nakon odluke administracije odlazećeg predsednika Obame da se radovi na naftovodu privremeno zaustave dok se ne reše nesuglasice sa Indijancima. „To će uticati na sva indijanska plemena širom Majke Zemlje“, rekao je za Al Džaziru Leonard Kreštavi Pas, duhovni vođa plemena Lakota.
Hilari Klinton i Donald Tramp su ignorisali događaje kod Stending roka i tokom predsedničke kampanje, verovatno zato što su oboje kauboji. Bez obzira na to ko od njih postane novi predsednik SAD, neće se zamerati uticajnim naftnim kompanijama. I zbog toga Berni Sanders nije imao nikakve šanse.

Peti Smit poziva građane Amerike da iskoriste moć svog glasa protiv Trampovog „žalosnog vođstva”

U Izraelu su u utorak ujutru otvorena biračka mesta za jedne od najznačajnijih izbora u istoriji zemlje. Pred biračima se sada nalazi dobro poznato pitanje: da li bi Benjamin Netanjahu, premijer sa najdužim stažom u istoriji zemlje, trebalo da ostane na vlasti?
Predizbornu kampanju obeležile su i rasprave o političkoj prošlosti kandidata, pošto su se obojica tokom karijere suočavala sa optužbama za korupciju
Predsednički izbori održavaju se danas u Bugarskoj. Do 15 časova glasalo je oko 15 odsto birača. Prema proceni anketara drugi krug je gotovo izvestan

Moskovski aerodromi su u oktobru gotovo svakodnevno obustavljali rad zbog ukrajinskih dronova, a stručnjaci upozoravaju da bi dalja eskalacija mogla ozbiljno da ugrozi civilni vazdušni saobraćaj u Rusiji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve