
Operacija Beograd
Isukani mač vladajuće koalicije
Smena Dragana Đilasa s mesta gradonačelnika Beograda, baš sad, u ovom trenutku, još je jedna od priča koja treba ovoj vladi da "kupi vreme" do nekih novih izbora. Zato ćemo se narednih meseci zabavljati pričama o prezaduženom Beogradu, zloupotrebama i starim političkim šlagerima na temu pošto košta Most na Adi, previranjima u DS-u, mogućim promenama na Studiju B i ostalim gradskim firmama sad kad je otišao Đilas i, naravno, spekulacijama o kandidatima za gradonačelnika Beograda na izborima koji se već najavljuju za mart sledeće godine

Masovna okupljanja i protesti
Okidač za rešavanje problema
Opštenarodni revolt naziv je protesta održanog 6. jula na Trgu Republike. Koncept protesta organizovanog putem društvenih mreža bio je izražavanje sveopšteg nezadovoljstva. Prisustvo je potvrdilo 7000 ljudi, ali se na Trgu skupilo oko 500

Portugal – Ekonomska i politička kriza
Sve je slično, samo što se razlikuje
Da je kojim slučajem u Srbiji kao u Portugaliji, to bi u istoriji ostalo zabeleženo kao "Zlatno doba"

Srbija 2013.
Mehanizam jedne vlasti
Pre nego što će formirati Vladu sa današnjim koalicionim partnerima, lideri Srpske napredne stranke tvrdili su da su izbori održani 6. maja prošle godine pokradeni od strane bivšeg režima. Iz današnje perspektive i sa stanovišta podrške koju uživaju i SNS i njegov predsednik, potpredsednik Vlade Aleksandar Vučić, cinik može da zaključi da optužba za krađu mora biti istinita: uprkos pobedi, malo su glasova dobili, s obzirom na to ko sve danas tvrdi da je za njih glasao

Zakon i posledice
Samoodbrana u odsustvu vlasti
Ako neko sa 50 krivičnih prijava za provale i slična dela i dalje slobodno harači po tuđim kućama i stanovima, samo je pitanje vremena kada će se neko drugi s osećanjem nezaštićenosti, suočen sa strahom za svoj i živote svojih bliskih, u trenutku odlučiti da se zaštiti sam

Intervju – Goran Musić, ekonomista
Gde je nestala radnička klasa
"Strane direktne investicije se nekritički prizivaju kao jedina poluga rasta. Niko ne postavlja pitanje da li će šire stanovništvo zaista profitirati od dolaska stranih kompanija. Dovoljno je osvrnuti se na životni standard ljudi u Bugarskoj i Rumuniji da bismo shvatili da ulazak u EU i uspeh velikog biznisa ne povlači za sobom automatski i blagostanje običnih građana. Istina je da je državni aparat Srbije danas u potpunosti zavisan od projekata i donacija koje odobrava EU na isti način kao što su domaći tajkuni zavisni od stranih banaka"

Kosovski Srbi i briselski sporazum
Potpisnici nesporazuma i šire
Srbe koji se sporazumu još opiru Vlada će ignorisanjem na kraju marginalizovati, ali to ne umanjuje činjenicu da uoči potpisivanja sporazuma niko od tri grupe predstavnika Srba sa Kosova nije oko toga konsultovan

Beograd, Priština i Brisel
Dačić u haremu
Srpska vlast odlučila se da izađe iz zone zamrznutog konflikta i uz očekivanu dozu medijskog spinovanja mislim da će ubediti narod da je povukla pravi potez. Protesti u Beogradu su slabi i kratkog daha. Srbi na Kosovu već su živeli u nekoj vrsti provizorijuma, sad će morati da se prilagode drugom

Intervju – Čedomir Jovanović, predsednik Liberalno demokratske partije
Zašto me napadaju hijene
"Ako je Aleksandar Vučić koordinator službi bezbednosti, ko je odgovoran za eksploziju nasilja u našem svakodnevnom životu? Ako upravlja radom Saveta za nacionalnu bezbednost, ko je odgovoran za haos u tim službama? Za haos u policiji? U kojoj to zemlji komandant Žandarmerije polemiše sa tabloidima preko Fejsbuka? U kojoj to zemlji pitanje direktora policije postaje pitanje života i smrti, opstanka vlade, kao što je bilo ovde kod nas? U kojoj zemlji se prebijaju vodeći političari? Zašto Vučić ćuti o događajima u Segedinu?"

Krizni barometar
Na Balkanu ništa novo, dok se međunarodna situacija intenzivira
Možda briselske pregovore predstavnika Beograda i Prištine treba posmatrati i iz sledećeg ugla: među 58 evropskih konflikata, najčešći su oni koji se tiču autonomija (14) i secesija (14); pregled žarišta Hajdelberškog instituta za istraživanje konflikata pokazuje da je Balkan ugašeno krizno žarište, koje tinja...

Intervju – Primož Krašovec, publicista
Zaglavljeni na periferiji
"Smena nepoštenih političkih elita etičkim elitama ne znači ništa. Za radnike je svejedno da li im firmu uništava poštenjačina ili lopov. Isto je svejedno da li zdravstvo privatizuje visoko stručna osoba ili diletant, rezultati će biti jednako porazni. Do stvarnih promena može doći tek sa preokretom ulevo i to na evropskom, a ne samo nacionalnom nivou. Ovaj preokret mora biti ravan preokretu udesno koji se odigrao tokom osamdesetih godina, što znači da prema ideologiji, praksama i institucijama postojeće neoliberalne EU moramo biti jednako nemilosrdni koliko su neoliberalni reformisti od osamdesetih pa nadalje bili nemilosrdni prema socijaldemokratskim i socijalističkim", kaže Primož Krašovec, nezavisni istraživač, publicista i prevodilac
Slučaj u Generalnoj skupštini UN
Drino, jebemti…
Ni Stanislav Binički, ni njegov Marš na Drinu, a na kraju krajeva ni heroji Cerske bitke kojima je kompozicija posvećena nemaju ama baš ništa sa raznim arkanima, tigrovima i ostalim veprovima koji su dali sve od sebe da ovu kulturu upljuju i okrvave. Zato nema nikakvog smisla ni pravde u tome da jedno od najznačajnijih dela ove male kulture bude predato njima

Portret savremenika – Mohamed bin Zajed al Nahjan
Šeik i opčinjeni Srbi
Malo koja poseta stranog državnika Srbiji je u poslednje vreme izazvala toliku euforiju kao dolazak Mohameda bin Zajeda al Nahjana. Reklo bi se da je uzbuđenje opravdano, on je princ prestolonaslednik Abu Dabija, njegov polubrat Kalifa je predsednik Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji su već godinama simbol raskoši i prosperiteta, a došao je u Beograd da bi pregovarao o ulaganjima koja se, po rečima domaćih političara, broje stotinama miliona evra

Kosovo – Pitanje prelaza
Kad se na Jarinju nije dogodio narod
Bilo je naivno verovati da će izgradnja novog "integrisanog prelaza" na Jarinju proći bez problema, baš kao što je naivno bilo verovati da će bilo kakav protest sprečiti njegovu izgradnju
Izbori u Rumuniji
Ko to tamo psuje
Parlamentarni izbori održani u nedelju neće ništa promeniti: sukob između predsednika države Trajana Baseskua i dosadašnjeg premijera Viktora Ponte i dalje će da paralizuje zemlju koja grca u socijalnoj bedi i korupciji

Privatizacija i priključenija
Nemoguća misija – dekontaminacija privatizacije
"Katastrofalna posledica je i to što je skoro cela društvena privreda Republike Srbije u periodu 2002. do 2011. prodata za bednih 2,6 milijardi evra, prihod od privatizacije društvenih preduzeća u Srbiji je manji od bogatstva bilo kog ozbiljnijeg evropskog vlasnika kompanije ili ‘čuvenijeg’ ruskog tajkuna, da se i ne poredi sa bogatstvom vlasnika Majkrosofta"

Nobelova nagrada za mir Evropskoj uniji
Norveški rijaliti šou
Vest o nagradi je izazvala oduševljenje u Briselu i vodećim centrima EU, poput Berlina i Pariza, gde su se pominjali "prelepa i izuzetna odluka", "velika čast", "obaveza da se nastavi rad ka jedinstvenijoj, pravednijoj, snažnijoj Evropi, koja je nosilac mira". Stiče se ipak utisak da su negativni komentari brojniji i raznovrsniji od čestitki, a u kritikama su udruženi i levičari i desničari, i evroskeptici unutar Unije i mnogi koji na prijem čekaju pred vratima
Intervju – Rasim Ljajić, ministar trgovine i telekomunikacija
Nema mere od koje svi imaju koristi
Više puta otkako sam došao na ovu funkciju, čuo sam za sumnju da u Robnim rezervama nema robe u obimu kako stoji u evidencijama. Čuo sam čak i za mahinacije koje su vršene u prošlosti oko intervencija iz robnih rezervi, da se neko obogatio zahvaljujući tim intervencijama. Zato sam naredio da se izvrši vanredni popis zaliha, da vidimo da li zaista imamo 209.000 tona pšenice, da li imamo tih 79.000 tona kukuruza kako mi je rečeno. Rečeno je da manje-više postoji ta količina koja stoji u evidenciji. Sada sam naredio da se to uradi ponovo, da ponovo urade taj popis
Karte i privatnost
"Bus, minus i plus"; VREME 1125
Navigator
Bus, minus i plus

Kultura sećanja
Sve naše krađe
Kako je tokom devedesetih menjana volja građana višestrukim upisivanjem u biračke spiskove, falsifikovanjem zapisnika sa glasačkih mesta, ubacivanjem već popunjenih listića u kutije, fantomskim zatvaranjem biračkih mesta na Kosovu i sudskim nasiljem

Makedonija – Akcija »Monstrum«
Radikalni islam ili nešto drugo
Posle prvomajske operacije "Monstrum" makedonskog MUP-a predstavnici međunarodne zajednice pozivaju na trezvenost. Na političkoj sceni vlada izražena nervoza. Na društvenim mrežama ratuju islamski i pravoslavni "fundamentalisti". Najavljuju se novi protesti zbog hapšenja širom Makedonije, a pretpostavlja se da su njihovi organizatori na Kosovu. Makedonci odgovaraju pokretanjem akcije za izgradnju "kosovskog zida"

Intervju – Slava Mogutin, kvir umetnik
Radikalna umetnost
Zbog otvorenog pisanja o problemima gej populacije u Rusiji, kojim je uspeo da navuče anonimne pretnje smrću na vrat, a koje je od njega napravilo omiljenu medijsku metu u zemlji, Slava Mogutin 1995. godine beži iz Rusije u Njujork, postaje prvi ruski disident kome je dat politički azil u SAD zbog gej aktivizma i fokusira se na vizuelne umetnosti iako se prevashodno bavio pisanjem. Urbane omladinske supkulture i adolescentska seksualnost, sudar društvenih normi i strasti pojedinca, radikalna izražavanja muškosti i mešanja rodova, kulturna otuđenost i političko nezadovoljstvo, napetost između privrženosti i usamljenosti, nasilja i ljubavi neke su od tema kojima se bave Slavina dela. Izražava se kroz fotografiju, video, tekst, performans, skulpturu i slikarstvo. Svoju poziciju u društvu često definiše kao pinko-komi-feg, a svoj blog redovno koristi da promoviše druge, posebno mlade kvir umetnike i uopšte umetnike koji pomeraju granice i kritikuju postojeću distribuciju moći. Mogutin će biti gost ovogodišnje Share konferencije koja će biti održana u Beogradu od 26. do 28. aprila. Ljubaznošću Share konferencije "Vreme" prenosi intervju sa njim

TV manijak
Neplaćen termin

Svi naši izbori
Kanabe nas je održalo
Slušajući zakletve ko s kim neće posle ovih izbora, valja se podsetiti kako su na samom početku višestranačja u Srbiji, ali i kasnije, izbore vodili Zoran Đinđić i Slobodan Milošević, jesu li izbori tada bili nešto sudbonosniji od današnjih "sudbonosnih", kakve su se tih godina "neprincipijelne koalicije" pravile, ko je koga podržavao "ispod žita" a ko koga javno

Intervju – Gordan Kičić, glumac
Život u sat i četrdeset minuta
"Bio sam rešen da isteram Ustaničku ulicu. Dva projekta su mi propala, a ovaj sam želeo da isteram. Ako i propadnem kao producent, uvek mi ostaje gluma, ali pre toga sam želeo sam da napravim film o ljudima koji idu glavom kroz zid, koji idu protiv struje"