Beograd - gradonačelnička trka

12.avgust 2004. Tamara Skrozza

Prvi ljudi velike varoši

Beograd ima para, medije, ljude, perspektivu... Funkcija gradonačelnika možda je po operativnoj važnosti i druga po značaju za Srbiju

Beogradska Arena iz ličnog ugla

04.avgust 2004. Vladimir Stanković

Svetska, a naša

Svi su složni u oceni da je Beograd dobio fantastičan objekat koji otvara neslućene perspektive, ali njen budući život zavisiće od rukovođenja dvoranom koja bi, prema inostranim iskustvima, morala da zaradi između četiri i pet miliona evra godišnje da bi bila rentabilna

Intervju - Pol Oster, pisac

04.avgust 2004. Majkl Vud

Pisac priča o ljudima samoće

Pol Bendžamin Oster spada u red najznačajnijih američkih pisaca današnjice. Rođen je u Njuarku 1947, u Nju Džersiju. Nakon studija na njujorškom Kolumbija univerzitetu, šest meseci provodi kao mornar na jednom tankeru u Meksičkom zalivu, zatim odlazi u Francusku gde živi sledeće četiri godine, prevodi i piše poeziju. Vraća se u Njujork 1974, objavljuje poeziju, prozu i eseje. Godine 1982. objavljuje svoj prvi prozni naslov, esejističko-memoarsku knjigu Otkrivanje samoće. Nakon toga sledi objavljivanje tri novele koje sačinjavaju Njujoršku trilogiju, zahvaljujući kojoj postaje slavan. Sledi još osam romana od kojih je poslednji Proročka noć objavljen početkom ove godine. Objavio je još pet knjiga memoara i eseja, dve zbirke poezije, i realizovao tri filma kao scenarista, koreditelj i reditelj (Dim, Modri u licu, Pandorina kutija). Živi u Bruklinu, Njujork. Oženjen je američkom spisateljicom norveškog porekla Sajri Hustved. Ovaj intervju, koji ekskluzivno objavljujemo, a koji je nedavno dao uglednoj američkoj reviji za književnost "Paris rivju", Pol Oster je ljubazno ustupio "Vremenu" i Ivani Đurić Paunović, svom prevodiocu na srpski.

Sandinistička revolucija

21.jul 2004. Sonja Kovach

Nicaragua mi Amor

Za razliku od Kastrove, revolucija Daniela Ortege, komandanta FSLN-a, značila je uvođenje političkog pluralizma, demokratije i mešovite, državno-planske i tržišne privrede, odnosno eksperiment od čijeg je uspeha neposredno zavisila budućnost El Salvadora, ali i ostalih zemalja centralne Amerike

120 godina Narodne banke Srbije

14.jul 2004. Dimitrije Boarov

Istorija NBJ(S), kratki kurs

Brzopotezna šetnja kroz istoriju naše emisione banke pokazuje da se država prečesto poigravala sa novcem, a da je on bio najpošteniji kada je bio politički i ekonomski neutralan

Vladimir Pištalo

23.jun 2004. Vladimir Pištalo

Zamak

Dvadeset osmog juna hiljadu devetsto četrnaeste u Sarajevu, Princip je ubio Franca Ferdinanda i njegovu trudnu ženu. Nadvojvodine poslednje reči bile su "Nije to ništa". Za punih sto godina dileme su nadživele atentatora i ubijenog

Stogodišnjica Blumsdeja - Džojs i Nora

16.jun 2004. Zoran Paunović

Susret na dan Leopolda Bluma

Šesnaestog juna širom sveta obeležava se stogodišnjica dana u kojem se odvija radnja slavnog romana Džejmsa Džojsa Uliks. U njemu je opisan jedan običan dablinski dan u životu Leopolda Bluma, ali u životu pisca ovaj datum imao je sasvim posebno značenje. Toga dana Džojs je sreo Noru Barnakl. O 16. junu 1904. u životu Džejmsa Džojsa za "Vreme" piše prevodilac Uliksa na srpski

Proslava najdužeg dana

09.jun 2004. Frano Cetinić

Zbogom (staro) oružje!

Ova verovatno poslednja okrugla godišnjica savezničkog iskrcavanja u Normandiji po mnogo čemu je, i uveliko, nadmašila sve dosadašnje jubileje

Proslava u Normandiji

02.jun 2004. Frano Cetinić

Dan D – 60 godina kasnije

Prisustvo kancelara Gerharda Šredera stubokom mijenja karakter proslave, koja više nije skup "pobjednika", već i prilika da se očituje " evropsko bratstvo, da se pruži evropska ruka, kako bi se definitivno okrenula stranica sukoba". I dolazak Vladimira Putina je znakovit, jer je to ne samo priznanje odlučujuće uloge Crvene armije u pobjedi nad Trećim Rajhom, već i izraz promjene ruske (eks-sovjetske) historiografske pozicije koja "savezničkom iskrcavanju" nije pridavala veliko značenje

Mafijaški rečnik

27.maj 2004. Tamara Skrozza

Sa klupica u Kanadu

Uprkos internim i borbenim "specijalama", uprkos brojnim "putovanjima" preko okeana, uprkos milionskim "pazarima" i gađanju u čaršav, ukratko, uprkos svim naporima, ekipa iz Šilerove ulice u Zemunu našla se najpre u "29-om", a zatim i na klupama beogradskog Specijalnog suda. Pored brojnih mnogo korisnijih stvari, javnost je tako dobila priliku da čuje i kako članovi dotične ekipe zapravo govore

Film - Kad je život bio čudo Emira Kusturice

19.maj 2004. Nevena Daković

Sin na službenom putu

U trenutku zaključivanja ovog teksta 57. Kanski festival približava se polovini, i liste na kladionicama su već oformljene. Pre nego što uplatite svoju prognozu, mislite o pro et contra pobedničkog ishoda za Kusturičin novi film – o politici festivala, o strategiji podele nagrada i kulturološkim sferama uticaja – o mnogo faktora koji su van filma. Rezultat će se znati krajem sedmice. A kakav je sam film, koji će beogradsku premijeru imati u septembru?

Penzionisanje "dece cveća"

06.maj 2004. Sonja Kovacs

Sudar svetova

Generacija "dece cveća" nije verovala nikom starijem od 30 godina. Danas, oni ne veruju nikom ko je mlađi od 30. Da li se Hantingtonov sudar kultura pretvara u mržnju prema Muslimanima Orijane Falači, ili je zapadni svet bogatih staraca ušao u rat s mladošću trećeg sveta

Milorad Luković Legija

06.maj 2004. Filip Švarm

Jedna karijera

Oni koji su poznavali Legiju opisuju ga kao čovjeka nestabilnog ponašanja, surovog, sirovog, okrutnog, neosporno natprosječno inteligentnog i sposobnog, vještog lažova, ubjedljivog, karizmatičnog u njegovom svijetu. Sve je u njemu odavalo krajnost i neku vrstu patologije: šaren od tetovaža kao zmija, bio je sklon svim mogućim prerušavanjima

Širenje Evropske unije

28.april 2004. Duška Anastasijević

Novo Rimsko carstvo

Samo mesec dana nakon "istorijskog" proširenja NATO-a, EU će četvrtim i najvećim talasom proširenja u istoriji u svoje okrilje primiti čak 75 miliona novih stanovnika iz deset zemalja. Čak osam ih se do pre samo petnaest godina nalazilo na mračnoj strani gvozdene zavese, a tri među njima u sastavu Sovjetskog Saveza. Uniji su se i zvanično pridružile Češka, Estonija, Mađarska, Malta, Kipar, Letonija, Litvanija, Poljska, Slovačka i Slovenija