Hrvatska u Evropskoj uniji

16.јун 2011. Tatjana Tagirov

Moguća misija

Srbija je danas otprilike tamo gde je Hrvatska bila u februaru 2005. godine – potvrđen nam je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, ali još nemamo status zemlje-kandidata za članstvo. I pored određivanja datuma za ulazak u Evropsku uniju, ni za Hrvatsku posao još nije završen. A posle nasilja na Paradi ponosa u Splitu, monitoring stanja ljudskih prava do punopravnog članstva biće dodatno pooštren

Hrvatska u haškom bunilu

27.април 2011. Tatjana Tagirov

Muke po transkriptima

Svi se i dalje bave Tuđmanovim stenogramima sa Briona koji su završili u Haškom tribunalu. Ne zbog njihovog sadržaja u kojem ima svega i svačega, od isterivanja Srba iz Hrvatske za vreme "Oluje", do njihovog svođenja na manje od tri odsto stanovništva. Već da bi se utvrdilo ko je taj izdajnik koji ih je dostavio tom sudu

Hrvatska – Slučaj Gotovine, Markača i brionskog sastanka

20.април 2011. Miloš Vasić

Domoljubne egzaltacije i patriotski kič

Prvostepena presuda Haškog tribunala kojom su tadašnji general HV Ante Gotovina i tadašnji komandant Specijalne policije MUP RH Mladen Markač osuđeni na 24, odnosno 18 godina zatvora zbog zločina tokom i posle operacije "Oluja" avgusta 1995, detonirala je u Hrvatskoj eksploziju protesta za koje je eksploziv marljivo postavljan mesecima. Crkva, HDZ, desnica i braniteljske udruge slutili su, svi odreda, na šta će taj proces izaći, pa su se i pripremali. Tu, međutim, ima nekih protivrečnosti s kojima se na kraj ne može, svoj galami uprkos

Tom Sojer – Besmrtni dečji junak

23.март 2011. Muharem Bazdulj

Miholjsko leto detinjstva

Predstava Tom Sojer i đavolja posla postavljena u Pozorištu "Boško Buha" u režiji Jovana Grujića, a po tekstu Milice Piletić baziranom na čuvenom romanu Marka Tvena, najnoviji je podsetnik na ovog književnog junaka koji je obeležio brojna detinjstva

Kako je »Odisejeva zora« dobila naziv

23.март 2011. Dejan Anastasijević

Libijada i Odiseja

Šta će doneti "Odisejeva zora" nezahvalno je prognozirati. Pojedini analitičari već ukazuju da su ratni ciljevi nejasni, a izlazna strategija odsutna. Da je o tome razmislio, general Hem (čije prezime, usput budi rečeno, u bukvalnom prevodu znači šunka, a u prenosnom pacer) verovatno bi izabrao drugi naziv

Dani koji potresaju arapski svet

02.фебруар 2011. Milan Milošević

Revolucija u zemlji faraona

Severnom Afrikom i Bliskim istokom ovog januara širi se talas "jasmin revolucija", socijalno političkih pobuna protiv autokratskih režima koji se raspadaju poput kula od karata, skoro kao oni 1989. u Istočnoj Evropi. U Egiptu s velikom energijom nastupa mlada, pobunjena Fejsbuk generacija, ali u arapskom svetu je sve mnogo komplikovanije

Valjevo – Promocija knjige Emira Kusturice

28.децембар 2010. Dragan Todorović

Uze mu ga Ljosa ispred nosa

Evo zapisa po Matiji: Podvig Kusturice je utoliko značajniji što je izveden u Srbiji, u kojoj je ne jedan, i ne jednom, pitao: Što si umoran, pa nisi čitao?

Intervju – Serž Bramerc

24.новембар 2010. Dejan Anastasijević

Kritike zbog Mladića i Hadžića

"U junu smo dali niz preporuka, i s obzirom na to da se ne radi o nečemu što se može uraditi za jedan dan, vlasti još uvek rade na njihovoj primeni. To je proces koji ćemo sledećih nedelja i meseci vrlo pažljivo nadgledati. Međutim, ne radi se samo o našim preporukama već o potrebi da srpska strana deluje više proaktivno. Treba, pre svega, brže reagovati na primljene informacije i posvetiti više resursa hvatanju begunaca"

Knjige, ideologija, politika – Povodom knjige Sunce mita i dugačka senka Karla Šmita Aleksandra Molnara

17.новембар 2010. Ivan Milenković

O čemu govorimo kada pričamo o politici

Knjigom Aleksandra Molnara Zoran Đinđić je dobio jedan, možda ne najprijatniji, ali svakako moćan omaž koji ga spasava kako pogubne mitologizacije tako i još pogubnijeg, zaumnog nipodaštavanja

Istraživanje o crnim ekološkim tačkama – Obrenovac

Megavati iz zemlje pepela

Električna energija koja se proizvodi u gigantskim obrenovačkim termoelektranama, u suštini, predstavlja jedini zaista ostvariv potencijal kojim raspolaže srpska ekonomija, što uostalom vlasti u Beogradu već godinama koriste nudeći svim stranim investitorima jednu od najnižih cena struje u Evropi. Koliku cenu za to plaća životna sredina, koliku EPS, koliku Evropa, a koliku deca u obrenovačkim selima

Vreme regionalnih izvinjenja

10.новембар 2010. Andrej Ivanji

Sa Ovčare do Kablara

Oni koji su u poseti Borisa Tadića Vukovaru našli novi povod da mudruju o tome ko je koga prvi, a ko drugi, i ko je kome koga ili čega više ili manje, nisu baš shvatili poruku njegovog izvinjenja: da se pokajanjem i pomirenjem na vrhu podstakne bilateralni, privredni, kulturni i svaki drugi regionalni napredak. A svakako nije na odmet što se u Briselu na regionalna izvinjavanja gleda veoma blagonaklono

Lično sa niskobudžetnim kompanijama

08.септембар 2010. Jelena Jorgačević

Dugo putovanje u Beograd

"Lou kost" letovi jesu poslastica, samo se i tu treba naučiti. Najvažnije je čitati sve što je na sajtu avio-kompanije i ne preskakati tekst ispisan malim slovima, jer baš kao i u životu – najvažnije je ono što pročitamo između redova. Evropska komisija za zaštitu potrošača je pre određenog vremena utvrdila da svaka treća avio-kompanija iz zemalja Evropske unije pruža nepotpune informacije koje budućeg putnika dovode u zabludu u vezi s cenom karte

Rezolucija o Kosovu

01.септембар 2010. Milan Milošević

Krizna grupa i kosovska rupa

Traže se pregovori Tadića i Tačija, pominju se podela, razmena teritorija, široka autonomija za sever Kosova, mere za uspostavljanje poverenja, neutralna rezolucija u Generalnoj skupštini UN, privremeni sporazum, zamena rezolucije SB 1244...

Kultura sećanja – Vidosav Stevanović, Dnevnik samoće

18.август 2010. Vidosav Stevanović

Svedočanstva o sramnom vremenu

Iz knjige Vidosava Stevanovića Dnevnik samoće (1988–90 i 1991–93) izabrali smo nekoliko detalja: o jednoj poruci Dobrice Ćosića Ivanu Stamboliću iz 1986; o kafkijanskoj atmosferi i euforiji pobednika posle Osme sednice 1987. u kojoj su počeli bes i pad; o partijskoj istrazi povodom humoreske "Gojko i Savle"; o sudbini Dragiše Pavlovića političara koji je prvi suprotstavio Slobodanu Miloševiću; o beogradskoj čaršiji; o tehnologiji obračuna; o masovnoj opčinjenosti vođom i ostrakizmu njegovih oponenata – i o pitanju Slobe Miloševića: "Imaš li ti moj broj telefona? Zašto se onda ne javljaš?

Godišnjica Oluje

04.август 2010. Marija Vidić

Kako se trgovalo Krajinom

Iseljavanje Srba u izbegličkim kolonama, mrtvi pored puta, jad i plač starica i muškaraca – slike su koje nam se još motaju po glavama. Petnaest godina kasnije Srbija i Hrvatska nisu ni blizu zajedničkog stava oko toga šta je bila i zašto se dogodila Oluja. Nema sloge čak ni oko njenih posledica, broja mrtvih, nestalih i prognanih, a jednako je teško i onima koji su ostali u Srbiji i onima koji su se vratili u Hrvatsku

Srbija i NATO (4)

14.јул 2010. Filip Švarm

Ratno krštenje u Bosni i Hercegovini

Kada je 28. avgusta 1995. od minobacačke granate na sarajevskoj pijaci Markale poginulo trideset osam osoba, a devedeset ranjeno, NATO je započeo široko bombardovanje položaja Vojske Republike Srpske. Ova operacija, nazvana "Razborita prisila", trajala je od 30. avgusta do 21. septembra 1995. NATO je u okviru nje izveo preko tri hiljade borbenih letova, a VRS je iznad Pala oborila francuski "miraž 2000K" i zarobila dva pilota

Radikalski Udbini arhivi (3)

16.јун 2010. Miloš Vasić

Prisluškivani razgovori Željka Ražnatovića Arkana

Služba nije prepuštala stihiji čak ni svoje Frankenštajnove monstrume. Kolikogod tzv. paravojne grupacije bile od koristi, postojala je opasnost da se otrgnu, obezobraze i umisle; štaviše, da posegnu za vlašću. Koliko je ta opasnost bila realna i koliko je bila ozbiljno shvaćena, može se videti iz ovih arhiva