Državna uprava

10.март 2010. Vera Didanović

Ko su i šta rade državni sekretari

Po raštrkanim kancelarijama raštrkanih zgrada Vlade Srbije u ovom trenutku sedi, prema dostupnim informacijama, 67 državnih sekretara i 108 pomoćnika ministara. Razlika između te dve funkcije nije uvek sasvim jasna – državni sekretari na pozicije dolaze na osnovu političkog dogovora, a mandat im je vezan za mandat ministra, dok bi, s druge strane, pomoćnici trebalo da budu profesionalci koji na funkcije dolaze na osnovu konkursa i to na mandat od pet godina

Koncerti – Chris Rea, Paul Young (Sava Centar), Spandau Ballet (Arena), Beograd

10.март 2010. Dragan Kremer

Teror osamdesetih

I te kako prija podsetiti se da niste uzalud voleli takve stvari. U međuvremenu, (pro)pade i Berlinski zid i mnogo šta drugo, ali kad se uverite da vam mladost nije prošla uzaludno, pedesete su sasvim prihvatljive

Tema broja – Politički lideri i Srbija (II)

10.март 2010. Momir Turudić

Vlast i partija Slobodana Miloševića

Od onih socijalista koji su sada deo vlasti, neko Miloševićevu fotografiju drži na zidu, neko ritualno jednom godišnje ode do Požarevca, a jedni i drugi se trude da Miloševića što ređe pominju, ali svi ističu da dobro sarađuju i lako se dogovaraju sa onima sa kojima sada vlast dele

Momo Kapor (1937–2010)

10.март 2010. Muharem Bazdulj

Mali traktat o ganutljivosti

U poslednjem poglavlju Zelene čoje Montenegra, knjige posvećene "uspomeni na velikog umetnika i prijatelja Zuku Džumhura (1921–1989)", Kapor direktno i bez krzmanja izlaže sve ono što mu je u poslednjih dvadeset godina donelo zao glas. Na samom kraju knjige, međutim, stoji: "Često su me pitali na čijoj bi strani Zuko bio da je živ? Zanimljivo pitanje! – odgovarao bih. – Verujte, pitaću ga čim ga budem video..."

Lisica i ždral

03.март 2010. Ljubomir Živkov

Treći čovek

Taman u sebi probudim ono malo hrišćanskih natruha te počnem na nekog pripadnika vladajuće klase gledati kao na brata u Hristu, taj se isprsi kao vojnik partije i ja kud ću, šta ću, davai nazad v ravnodushie, a tu i tamo i u netrpeljivost

Palijativno zbrinjavanje

03.март 2010. Jasmina Lazić

Pristojno do kraja

Srpske bolnice će konačno dobiti prva odeljenja za palijativno zbrinjavanje koja će porodicama obolelih omogućiti da se bar nakratko odmore

101 godina od smrti Milovana Glišića

03.март 2010. Branko Kukić

Milovan Glišić juri suštog leptira

Preko Save Savanovića, veličanstvenog vampira, Glišić je istovremeno izrazio strah od stvarnosti i od samog sebe. Nije reč ni o kakvim duhovima nad vodama niti o pukoj piščevoj izmišljotini – a daleko bilo o fantastici – nego se radi o ludoj realnosti. Savu je Glišić na svojim leđima uneo u srpsku književnost, potvrđujući staro pravilo da nijedan narod nije preživeo – bez vampira

Energetski spektakl

03.март 2010. Slobodan Bubnjević

Kućna elektrana u frižideru

Kad je naručite, dovešćete je malo većim kombijem, istovariti i instalirati pred kućom, da bi se potom celo vaše naselje iz nje napajalo strujom. Šta se krije iza kalifornijskog spektakla sa elektranama-frižiderima?

Kapitalisti, radnici i vlada

03.март 2010. Dragoljub Žarković

I bogati plaču

Ono malo krupnih domaćih kapitalista što ih ovde ima dovedeni su dotle da razmišljaju da li bi im, na osnovu ličnog bogatstva, bilo bolje da do kraja života pecaju sabljarke na Mauricijusu ili da i dalje ulažu novac u privredu Srbije

Nagrade Brand Faira – Altamed, Beograd

03.март 2010. Z. Jovanov

Revita najomiljeniji domaći brend

Napitak poznat širom sveta nastao je u saradnji srpske kompanije i Ruske akademije nauka, na pronalaženju najefikasnijih mogućnosti za očuvanje i zaštitu zdravlja ljudi koji žive i rade u ekstremno teškim uslovima

Sarajevo–Zagreb–Beograd – O kolporterima i "Vremenu"

03.март 2010. Miljenko Jergović

»Vreme« i vremena

U Sarajevu je, koji mesec nakon početka rata, Momčilo pokrenuo kolporterski biznis. Preko granica preko kojih su drugi krijumčarili oružje, alkohol, cigarete ili drogu, Momčilo je švercovao novine. I to isključivo one novine koje su ustrajavale na onim idealima zbog kojih je on iz Siska bežao baš u Sarajevo. U dugoj istoriji "Vremena", on je jedan od svetlijih i časnijih likova

Evolucija i emocije

03.март 2010. Slobodan Bubnjević

Kurs nemuštog jezika

Šta možete gestom i mimikom reći, a da vas razumeju na svim jezicima, širom planete, pa čak i na onom nemuštom, jeziku životinja? Bogato opremljeni srpski prevod najpotpunijeg engleskog izdanja Izražavanja emocija kod čoveka i životinja Čarlsa Darvina otkriva istorijsku i naučnu dramu oko bolnog pitanja koliko je čovek deo prirode, a koliko je priroda deo njega

Organizovani kriminal

03.март 2010. Miloš Vasić

Mafija bez granica

Dva slučaja, upravo u toku, najbolje ilustruju suštinsku prirodu prekograničnog organizovanog kriminala: suđenje za ubistvo Pukanića i Franjića u Zagrebu i sve zanimljivija afera Darka Šarića, od Urugvaja, preko Crne Gore, Srbije, Slovačke i – kako čujemo – Švajcarske. U Zagrebu se suđenje odvija polako; za Šarićem se traga, mada ga odjednom niko više ne poznaje, što nije čudno

Prilog kulturi sećanja

03.март 2010. Momir Turudić

Mesec mart u Srbiji

U novijoj srpskoj istoriji, najviše datuma kada se svako od nas seća gde je bio i šta je radio bilo je u martu. Tu su prve velike demonstracije opozicije 9. marta 1991, početak NATO bombardovanja 24. marta 1999, ubistvo Zorana Đinđića 12. marta 2003, smrt Slobodana Miloševića 11. marta 2006… Stariji sigurno pamte i demonstracije protiv pristupanja Kraljevine Jugoslavije Trojnom paktu 27. marta 1941. godine. Moglo bi se reći da na ovim prostorima tragične martovske Ide iz starog Rima traju celog meseca, mada značajni martovski datumi u Srbiji u XIX veku nisu tako nešto najavljivali

Film – Stara škola kapitalizma

03.март 2010. Teofil Pančić

Klasna borba na ledini

U novom Žilnikovom filmu u neku ruku i nema "prave strane", ma koliko u izobilju bilo simpatija za tranzicione gubitnike, anđele garavih lica

Vinski put – »13. jul Plantaže«, Podgorica

03.март 2010.  

Nektari najvećeg vinograda Evrope

Uz obalu Skadarskog jezera, redovi vinove loze protežu se u nedogled. Odavde vina "vranac" i "krstač", proizvedena od istoimenih autohtonih crnogorskih sorti grožđa, putuju širom sveta, koji ih prepoznaje po kvalitetu

Davno zaboravljeni susreti

24.фебруар 2010. Zorica Janković

Približavanje i udaljavanje od Evrope

"Kralj Rumunije Karol I dolazi u Beograd da pozdravi mladoga i viteškoga Kralja Srbije da u Njegovu licu počastvuje narod srpski, koga su prosvećeni narodi evropski, ceneći i uvažavajući vrline njegove, rado primili za ravnopravna člana"

Monografija – Graditelji Beograda 18151914.

24.фебруар 2010. Priredila Sonja Ćirić

Ideje novog grada

Monografija Divne Đurić-Zamolo govori o trideset pet ljudi koji su tokom XIX veka menjali izgled Beograda

Intervju – Mirjana Karanović, glumica

24.фебруар 2010. Sonja Ćirić

Život na vrtešci

"Demokratija je sistem u kome neprestano moraš da se boriš, ne možeš da čekaš da te neko spase. Sad imamo tajkune, ljude koji žele da zarade, i logično je da žele da zgaze tebe i mene da bi to ostvarili. Ali od mene i tebe zavisi da li ćemo dozvoliti da nas zgaze"

Portret savremenika – Slavoljub Đukić

24.фебруар 2010. Vera Didanović

Optimista uprkos svemu

"Ovisnik o politici" bio je u prilici da se druži sa ljudima različitih političkih uverenja. Rezultat tog druženja je osam knjiga u kojima svedoči o ključnim događajima i akterima iz druge polovine 20. i početka 21. veka

Studentske prevare

24.фебруар 2010. Jelena Jorgačević

Akcija u toku – diplome na prodaju

"Bojim se da ne položim ispit. Moguće je da je to zato što neko plaća, a ja želim da završim posao", kaže za "Vreme" Aleksandra M., koja za novac polaže za druge ispite na Defektološkom, Filozofskom i Filološkom fakultetu

Retke bolesti

24.фебруар 2010. Jasna Glišić, Mirko Rudić

Bol i tišina

Za njih je držanje kašike ili olovke, otvaranje vrata, sedenje na noši, pranje zuba, čak i rukovanje potencijalno opasno i bolno. Zbog tako osetljive kože, zovu ih još i "deca leptiri"

Pravda odozgo

24.фебруар 2010. Dejan Anastasijević

Zašto Haški tribunal nije doveo do pomirenja

Ovaj članak govori o razlozima zbog kojih je Tribunal podbacio na planu pomirenja. U prilog tome možda najbolje govore rezultati poslednjeg Galupovog istraživanju iz 2009: Srbe svojim neprijateljima i dalje smatra 83 odsto kosovskih Albanaca, 51 odsto Hrvata, skoro svaki drugi bosanski Musliman, a ovakva osećanja su u Srbiji uzvraćena. Uz to, u regionu veliki broj ljudi živi u uverenju da će doživeti još jedan rat. Tribunal svakako nije zaslužan za ovako sumorno raspoloženje, ali kada je već među svoje ciljeve zacrtao i pomirenje, ideja zaslužuje da se nađe na proveri