Moj muški život
Smeh
Čim se pojave sprdnja i podsmeh – sa autoritetom nešto nije u redu i to ozbiljno
Čim se pojave sprdnja i podsmeh – sa autoritetom nešto nije u redu i to ozbiljno
Korupcija je zaista rak-rana srpskog društva i države i nimalo nije sporno da svako ko se bori protiv nje mora dobiti podršku. Izvesno je i da Miroslav Mišković mora da odgovara za ono što mu Tužilaštvo stavlja na teret. Problem je, međutim, kada cilj antikorupcijske kampanje postane sticanje i učvršćivanje političke moći licenciranjem ko je podoban, a ko ne, ko je pošten, a ko iskvaren i potkupljen
Svega jedna petina roditelja sa srednjim obrazovanjem uspeva da obezbedi uslove za studiranje svoje dece
Jugoslavija je, u kursadžijskoj perspektivi, politički predmet analize, a ne frajerski drangularijum koji ovih dana dobro kotira na berzi jugonostalgije
Zbog nepostojanja institucionalne prevencije nasilja u sferi tzv. virtuelnog sveta, ali i zbog neiskustva i neinformisanosti roditelja o rizicima, današnjim osnovcima i srednjoškolcima nisu strani susreti sa potpuno nepoznatim osobama koje su prethodno upoznali na nekoj od društvenih mreža
Slika koju objavljujemo uz ovaj tekst pripada arhivu "Vremena" i svako ko je prenese bez naše saglasnosti biće tužen slepoj pravdi
U Narodnom muzeju u Beogradu čuva se dragocena zbirka japanske grafike
"Ako biste sve ljude na planeti podelili u tri grupe, a to su ratnici, seljaci i trgovci, mislim da bi Srbi bili napola seljaci, a napola ratnici. Stoga vi više polažete na pravdu i poštenje nego na svoj interes. Srbi vole ratničku umetnost, poput japanske Budo tradicije, a razlog tome može da bude i to što je karakter Srba sličan karakteru japanskih samuraja"
Koncert Prljavog kazališta u Beogradu, prvi put je najavljen u avgustu ove godine u okviru Birfesta, ali je odložen za 22. decembar. Štampa u Srbiji u poslednja dva meseca, na svaka dva-tri dana objavi poneki intervju ili izjavu Jasenka Houre, sve odreda pedantno ekavizirane i sa obaveznim pitanjem hoće li svirati "Ružu hrvatsku" i da li su njegove pesme provokacija za Srbe
"Jesam Balkanac i ne bih to menjao nizašta drugo. Ali istovremeno pokušavam da osvestim šta to meni znači. Ne volim fundamentalne pripadnosti bilo čemu, ne volim kada se stvari navodno ‘podrazumevaju same po sebi’. Volim Balkan, ali kako Marija Todorova kaže, bez potrebe da budem ponosan na njega, niti da ga se stidim. Ali, ajmo malo biti ponosni!"
Bilo je naivno verovati da će izgradnja novog "integrisanog prelaza" na Jarinju proći bez problema, baš kao što je naivno bilo verovati da će bilo kakav protest sprečiti njegovu izgradnju
Tužilaštvo za ratne zločine je pružalo podršku svedocima u postupku koji je Tribunal vodio protiv Haradinaja, Brahimaja i Baljaja, iako je postojao veliki otpor svedoka da svedoče zbog straha od odmazde kakva je već zadesila, ispostaviće se, najmanje 19 potencijalnih svedoka u ovom predmetu
Nesklad između dominantne želje da se živi bolje, oličene u većinskoj podršci članstvu Srbije u EU, i nedovoljne podrške da se političke i ekonomske reforme i rešavanje pitanja iz prošlosti odvijaju na način koji omogućava napredak ka članstvu, suštinska je protivrečnost koja je tokom vremena vodila osipanju podrške građana evropskoj integraciji zemlje
Jedne smo godine sve časove fizičkog potrošili na pripreme za slet do kojeg nije nikad ni došlo: bili smo poslednja rezerva za slučaj da se neka druga škola razboli
U reagovanju na moj tekst Midžić izjednačava Mladu Bosnu i Sarajevski atentat sa VMRO-ustaškom zavjerom i atentatom u Marseju. Iste su to stvari, kaže Midžić, samo što Vladu Černozemskog Crnjanski i Bazdulj ne bi glorifikovali. (To za glorifikaciju je tačno.) Iz ovog izjednačavanja proizilazi sve ostalo: Midžićevo pristajanje uz maksimu da je svaka (realno postojeća) Jugoslavija zapravo Srboslavija odnosno izjednačavanje jugoslovenstva kojeg simbolizuje, recimo, Miloš Crnjanski (ili Andrić ili čak Njegoš) sa velikosrpstvom i sa četničkom kamom. Uvođenje kame je najtelalskiji momenat u Midžićevom reagovanju; on koji ne vidi kontinuitet između dviju Jugoslavija, htio bi maltene da poveže Crnjanskog sa Srebrenicom
Ivica Dačić, premijer, ljut što nadležni u Srbiji danima ne uspevaju da očiste sneg sa ulica i saobraćajnica (B92)
"Katastrofalna posledica je i to što je skoro cela društvena privreda Republike Srbije u periodu 2002. do 2011. prodata za bednih 2,6 milijardi evra, prihod od privatizacije društvenih preduzeća u Srbiji je manji od bogatstva bilo kog ozbiljnijeg evropskog vlasnika kompanije ili ‘čuvenijeg’ ruskog tajkuna, da se i ne poredi sa bogatstvom vlasnika Majkrosofta"
"Ključni nesporazum među narodima u regionu detektuje se u dijagnozi prirode sukoba devedesetih. Da li je to bio građanski rat ili je bila agresija? Teza da je bio građanski rat ne samo da je istinita, već garantuje pomirenje bez kojeg nema napretka na ovim prostorima. Teorija da je bila agresija garantuje nove sukobe. ‘Međunarodnoj zajednici’, sili koja mešetari posljednjih 300 godina na ovom prostoru, direktno je u interesu da se na Balkanu nikad ne zakopaju ratne sjekire. Otuda njihovo insistiranje na tome da je bila agresija biva logično i razumljivo. To je osnovno ishodište posljednjih presuda Haškog tribunala. Da nikad ne dođe do pomirenja"
Hiljade zaposlenih na RTS-u rade pod rukovodstvom relativno malog broja ljudi: pored direktora Aleksandra Tijanića, jednu od najvažnijih uloga imaju Upravni odbor RTS-a i Programski savet sa 19 članova. U decembru mnogim članovima Programskog saveta ističe trogodišnji mandat. Prema Zakonu o radio-difuziji sedam članova Saveta dolaze iz redova poslanika, a 12 predlaže Republička radiodifuzna agencija (RRA) iz reda profesionalnih udruženja, naučnih ustanova, religijskih zajednica i udruženja građana. Prošle nedelje i RRA je utvrdila listu od 20 kandidata od kojih će 12 biti izabrano za članove Programskog odbora RTS-a. Ovo su detalji iz njihovih biografija.
Deset žena je zahvaljujući projektu "Soul inclusive" dobilo mogućnost da živi od svojih snova i svog umeća
"Mi jako dobro poznajemo ovo tržište, potrebe potrošača, njihove navike, tehniku prodaje, i to nam omogućava da se uspešno borimo sa svakodnevnim izazovima kao što su pad standarda građana, rast cena sirovina i energenata, valutne razlike"