Nova kriza u Libanu

29.новембар 2006. Momir Turudić

Eksplozija u osinjem gnezdu

Pitanje je da li uopšte postoji trajno rešenje za zemlju koja decenijama služi kao ispitni poligon na kome svoje interese sukobljavaju moćne komšije i velike sile koje sudbinom Libana upravljaju sa bezbedne udaljenosti

Evropska unija i Rusija

Senka političkih ubistava

Da li ta poruka u našem slučaju znači da će "svi izdajnici i glasni protivnici aktuelne politike Kremlja biti brutalno ubijeni" ili pak da će "svaki samit na kom će se tražiti uslovi za strateško partnerstvo između EU-a i Rusije u uslovima energetske ekspanzije Moskve biti osuđeni na propast"? Jedno je sigurno – Evropa ima vekovnu tradiciju carsko-džentlmenskih brutalnih zavera, od istorijskih osvajanja vlasti, zemalja i država do savremenog osvajanja tržišta i profita

Umetnost gladovanja

29.новембар 2006. Slobodan Bubnjević

Mrtva trka

Smatra se da čovek bez hrane može da preživi najviše 60 dana. Glavaš je trenutno na pola puta, on gladuje već 34 dana, a Šešelj je ušao u dvadeseti dan

Pozorište

29.новембар 2006. Ivan Medenica

Teslina pozorišna magija

Tesla Electric Company
Uloge: Livio Badurina, Hristina Popović-Mijin
Režija: Tomaž Pandur
Pandurs. Theater, gostovanje u Ateljeu 212

Lisica i ždral

29.новембар 2006. Ljubomir Živkov

Nelojalna konkurencija

Romima bi sigurno puno značilo da ako i izgube kuće i isele se iz Slovenije uđu u Mensu gde bi zauzeli četvrto mesto, odmah posle Srba

Bronza kineskih kraljeva

29.новембар 2006. Sonja Ćirić

Priče stare Kine

U Muzeju istorije Jugoslavije otvorena je kapitalna izložba koja govori o vremenu najstarijih kineskih dinastija Sja, Šang i Džou

Pola veka od presude Milovanu Đilasu

29.новембар 2006. Desimir Tošić

U sukobu sa sopstvenom istorijom

Naša sredina nikako da shvati da mi živimo u svetu međuzavisnosti, da nema "nezavisnih" ili nedodirljivih unutrašnjih ili spoljnih politika. Da to nisu mogli da razumeju jugoslovenski komunisti 1956. godine, to se možda dâ razumeti, ali kako razumeti to da današnje vlasti u Srbiji obmanjuju i svoje građane i međunarodne činioce da sve čine u cilju "evropske integracije", a da u stvarnosti i dalje vode "nezavisnu", ili žele da vode "nezavisnu" unutrašnju i spoljnu politiku

29.новембар 2006. Dejan Anastasijević

Irski model

Uhapšeni i osuđeni pripadnici IRA decenijama su koristili štrajk glađu kao metod političke borbe protiv Engleza. Čemu nas uči njihovo iskustvo

Intervju - Marina Abramović

29.новембар 2006. Jovana Stokić

Više od umetnosti

"Moj utisak je da svi koji su uspeli morali su da odu iz ove sredine, jer nisu dobili podršku koja im je potrebna. A najveća tragedija je da ima toliko talentovanih ljudi koji ne mogu da se razviju. Što se tiče mog dela, mogu samo da kažem da ne postoji nijedna publikacija na našem jeziku koja govori o mom tridesetpetogodišnjem opusu. Niko se nije potrudio da prevede neku od mojih knjiga i objavi je na srpskom. Ja sada imam šezdeset godina i nikad nisam imala retrospektivu u svojoj zemlji"

Vodič kroz mala i srednja preduzeća (8) - Čar, Kragujevac

29.новембар 2006. V. Milošević, S. Ristić

Šumadijska čar

"Moraš na neki način tržište da poznaješ. Ja sam ispitivao tržište preko svoje prodavnice. A trudio sam se, kad pustim jedan proizvod na tržište, da on bude što kvalitetniji i da što duže ostane na tržištu. Čar je već stekao neko svoje ime. Ljudi su imali poverenja u nove proizvode jer su ga stekli sa prethodnima proizvodima", objašnjava direktor Kostadinović

Vreme izazova

29.новембар 2006. Redakcija Vremena

Kolika je cena socijalne pravde

Dok u EU-u vlada prilična saglasnost da socijalna pravda deluje podsticajno za ekonomski razvoj, u zemljama u tranziciji, u koje spada i naša, ona se češće vezuje za troškove i rashode. Čak i stranke sa vidljivom socijaldemokratskom orijentacijom u svojim programima ne pokazuju jasno svojim delovanjem kom modelu teže, i na koji način misle da uključe građane u dijalog. I dok je "evropski socijalni model" nužno predmet društvenih sukoba i političkih konflikata u zemljama EU-a, u Srbiji prava debata zapravo još nije ni počela. Namera četvrte tribine koju je ove godine nedeljnik "Vreme" organizovao u saradnji sa Fondacijom "Fridrih Ebert" – u višegodišnjoj seriji debata pod nazivom "Vreme izazova" – bila je da preispita kvalitet dijaloga političkih aktera i javnosti o socijalnim temama i društvenim prioritetima u Srbiji, i da otkrije gde su se u Srbiji danas izgubile socijaldemokratske vrednosti. Na tribini koja je održana 22. novembra u Centru za kulturnu dekontaminaciju učestvovali su Zoran Lutovac iz Fondacije "Fridrih Ebert", Božidar Đelić, bivši ministar finansija, Gordana Matković, bivša ministarka za rad i socijalnu politiku, Dragoljub Mićunović, predsednik Političkog saveta Demokratske stranke, i Vladimir Todorić iz Pravnog foruma, urednik "Srpske pravne revije". Tribinu je vodila Duška Anastasijević, novinarka "Vremena".

Skupovi

29.новембар 2006. Tamara Skrozza

SAO na barikadi

Šta je to vučja glad kapitalizma? Da li je globalizacija posledica korišćenja novca? Zašto je obrazovanje u Srbiji sorosizovano i građanizovano? Ako je suditi po stavovima odavno penzionisanih profesora i nosilaca raznih drugih akademskih titula, srpskoj prosveti preti potpuna propast ukoliko ne odgovori na ta bitna pitanja...

Među povratnicima na Kosovu i Metohiji

29.новембар 2006. Dragan Todorović

Osojane i Pasjane

Albanci ih nisu napadali, tu Španci, ali ima problema, kradu šumu, stoku, kad ide negde skida točkove sa traktora

Kampanja 2007

29.новембар 2006. Milan Milošević

Izborne magle

Suđenja, svedočenja i Šešeljev slučaj kao radikalski povod za ofanzivu protiv "dosmanlija", zatvorski "test moći", "slatka jeza" i traženje socijalnih partnera

Suđenje zaverenicima za atentat na Đinđića

29.новембар 2006. Miloš Vasić

Svedočenja, hapšenja, očekivanja

Četiri radna dana Dejan Milenković Bagzi strpljivo, svojim rečima i sa razumevanjem odgovarao je na razna pitanja. Osim nekoliko pikanterija, nije rekao ništa novo o suštini stvari – atentatu na Zorana Đinđića – ali je zato uveliko potvrdio i ojačao optužnicu. Kao kolateralne žrtve tu su pomenuti neki političari, neki advokati i neki doktori, poneki udbaš i pokoji poslovni čovek. Sama okolnost da se Bagzi Milenković uopšte živ dokopao Beograda i suda veoma je značajna za ovu priču