Izbori 2007
Predsednik i dva mandatara
Tadićev DS koji je ostvario veliki uspeh, ali ne i pobedu, traži mandat za sastav vlade, a Koštuničin DSS, koji je doživeo izvestan neuspeh, ali ne i poraz, protokolarno ćuti
Tadićev DS koji je ostvario veliki uspeh, ali ne i pobedu, traži mandat za sastav vlade, a Koštuničin DSS, koji je doživeo izvestan neuspeh, ali ne i poraz, protokolarno ćuti
Demokratska stranka tvrdi da je ona glavna – 64 poslanika. Koalicija DSS–NS ima 47 mandata, ali udarne analitičke pesnice narodnjaka izvode zgodnu matematiku i tom broju dodaju Dinkićevih 17 mesta u parlamentu izvlačeći zaključak da su stranke vlade glavne
Prikupljanje podataka o građanima na jednom mestu nije novotarija: sredinom sedamdesetih godina prošlog veka započet je sličan projekat uvođenjem jedinstvenog matičnog broja građana
Ne znam da li to važi i u Čačku, ali u Beogradu je uvek bio prezren onaj ko udara na slabije, a posebno oni što se cere kad gledaju kako neki lokalni siledžija mlati klince. A kad to radi još u prisustvu vlasti, to se smatralo posebnim nitkovlukom
Na promociji DSS–NS pročitan jedan mnogo lep i poučan sastav, na PUPS-u se čulo da će dr Čović da bude novi lider ujedinjene levice, Dačić svojima isprič’o jedan vic, a kod demokrata bilo najupečatljivije...
Izgleda da se težište sukobljavanja pri kraju duge izborne kampanje u Srbiji premestilo na onu tačku u kojoj se uz dosta prelivanja dodiruju levi i desni centar, što je ipak bolje nego da protiče u znaku razrade testamenta živog haškog zatočenika Šešelja
Opšti zaključak koji se može doneti na osnovu spiska pedeset najmoćnijih u medijima jeste da najveći deo medijske moći ne leži u rukama novinara. Vodeću ulogu preuzeli su vlasnici, finansijeri i oglašivači
Čovek koji je preživeo nekoliko garnitura na čelu države, koji je na vlasti duže od Mila Đukanovića, čovek koji je upoznao sve ljude u Srbiji "od neba do pakla" našao se pred velikim izazovom jer se odlučnost publike poklopila sa očajnim rezultatima
Kakve tehnologije u 2007. godini očekuju građane Srbije, koliko ćemo plaćati video-pozive, a šta će raditi fotelja Japanca dok on gleda akcioni film
Toma Banjanin, predsednik Srpskog kulturnog kluba u Melburnu, posle tuče srpskih i hrvatskih navijača ispred glavnog terena prvog dana Australijen opena (Press)
"Neutralac s Grbavice"; "Vreme" br. 836
"Ponoš i predrasude"; "Vreme" br. 836
"Tehničar na vlasti: Hiljadu dana vlade..."; "Vreme" br. 836
Posle dugogodišnjeg ponavljanja šokantnih izjava, režiranja skandala, prikazivanja silikona i svih ostalih delova tela, Jelena Karleuša doživela je da snimak na kojem priča o svojim seksualnim preferencijama bude dočekan – tišinom. Pitanje je samo da li je javnost oguglala na J.K. kao takvu ili na sve što ona simboliše. Šta se menja na estradi
Vladimir Milisavljević, Identitet i refleksija (Problem samosvesti u Hegelovoj filozofiji), Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 2006.
S onu stranu svake nostalgije (ali i s onu stranu svake glorifikacije "novog doba") istraživanja ovog tipa nam znatno olakšavaju i odgovor na pitanje: u čemu je to ležala nužnost propasti poretka u kojemu smo nekad živeli
"Kao što sam otvoren prema pisanju tako sam otvoren i prema životu. Da nije tako, jednu od te dve stvari ne bih radio. Ili ne bih pisao, ili ne bih živeo. Ja podrazumevam i jedno i drugo"
Posle 18 godina nadanja, sukoba oko smisla života i moderne fizike, rasprava o dostupnim energijama i nedostupnim novčanim sredstvima, desetina propalih strategija i planova, u prvom i jedinom srpskom akceleratoru, velikom ubrzivaču jona, konačno su počele da se ubrzavaju stvari
Sudeći po izveštajima sa terena, Buš kao da želi da u Iraku otvori i treći front – protiv Iranaca. Pažljivo čitanje Bušovog govora, i odjeka koji je imao među tvrdokornim konzervativcima odanim njegovoj politici, ukazuje na to da je rat protiv Irana već počeo, ali za sada doduše još ne prelazi granice Iraka
Dve zemlje su za kratko vreme prešle put od ideje o zajedničkoj državi do svađe oko cene i transporta ruskog gasa i nafte preko beloruske teritorije
Tako, sa svakim novim pokušajem nalaženja rešenja, sve vidljivije postaju razlike i kompleksnost problema, upravo ono što svaku zamisao o podsticanju hrišćansko-muslimanskog dijaloga u Nemačkoj i za najdobronamernije čine sve manje rešivim