TV manijak - Domaće televizijske serije
Ajde kaži lađa…
Domaća serija uvek u sebi ima elemente realnosti koji vezuju publiku, samo je broj tih elemenata tokom godina sve manji i manji
Domaća serija uvek u sebi ima elemente realnosti koji vezuju publiku, samo je broj tih elemenata tokom godina sve manji i manji
Iskustvo gledanosti stranih serija kod nas vodi do paradoksalnog zaključka da je za neku televiziju isplativije da kupi jednu hit seriju i da je prikazuje jednom dnevno pet puta uzastopno, nego da kupi pet serija i da ih sve prikaže po jedanput u nedeljnom režimu
Globalne televizijske serije, bilo da ih konzumirate putem internetskih ilegalnih distributera, satelitskih TV kanala ili strpljivo čekate njihovo pojavljivanje na lokalnim TV stanicama, predstavljaju jedan od najzanimljivijih fenomena današnje popularne kulture
U aktuelnim svađama o motivima i posledicama 1968. još, doduše, izbija nekadašnja žestina, ali i tu se svi slažu u jednom: šteta da Nemačka danas nema tako harizmatičnog političara kakav je bio Dučke. A hepening kojim su se uskršnjeg petka stotine u Berlinu podsetile na njegov okrvavljeni bicikl na ulici posle atentata za mnoge je dokaz da je 1968. imala i dodatnu dimenziju – neku vrstu umetničkog projekta, prvi pravi postmodernizam u Nemačkoj
Dramatično upozorenje da nešto "curi" iz reaktora u Vinči sveže je koliko i vest da se raspada socijalistička Jugoslavija. Šta se, zapravo, događa u šezdesetogodišnjem nuklearnom institutu
"Riječki novi val" je predragocena zbirka koja visoko nadilazi puku nostalgiju, znalački insajderski omaž jednoj veoma važnoj Sceni, podsetnik da nismo tikve bez korena
Posle odluke o ponovnom brojanju glasova došlo je do sukoba između pristalica opozicije i policije
"Tehnike samopovređivanja"; VREME 902
"Jagnjetina, prasetina, lozovača i bakšiš"; VREME 900
Najveći je problem dužina pritvora u našoj praksi; suprotno zakonskoj intenciji, pritvor kod nas traje najduže moguće
Može se lako dogoditi da baš Ivica Dačić odluči hoćemo li drumom ka matičnom kontinentu, ili stazama i bogazama ka tundrama, stepama i tajgama paganske prapostojbine
Politički vrh bosanskih Srba ocenio je 1992. da je stvorena vojska po želji naroda, zahtevano je raspuštanje svih paravojnih formacija i funkcionisanje vojske na "sistemskim moralnim osnovama". Ratni napori pokušavaju se, dosta neuspešno, rasporediti na sve segmente društva; pokušaji suprotstavljanja ratnom profiterstvu u začetku nisu imali većih uspeha. Danas, od VRS je u sastavu Oružanih snaga BiH ostao Treći pešadijski puk, čija je aktivnost svedena na upravljanje muzejom puka
Još pre 6000 godina Srbi su, u svom Podunavlju prvi imali bikove koji su čepali zrnevlje po mulju, a onda su počeli da se šire u svim pravcima i svuda donose napredak, tako da mi celoj Evropi treba da kažemo Svi ste vi deca Srbije
U pobedonosnom obraćanju javnosti istakao da on nije onaj Berluskoni koji je pobedio na izborima 2001. godine. Da li je to baš zaista tako, teško je reći. Izvesno je, međutim, da će njegova vlada uživati komotnu većinu u oba doma parlamenta
Olimpijska baklja, ritualno upaljena u Olimpiji 23. marta, spotiče se na gotovo svakom koraku – Pariz, London, San Francisko, Buenos Ajres... Masovni protesti, policijske intervencije, hapšenja, gašenje olimpijskog plamička, menjanje predviđene maršrute, nemili su pratioci simbola zamišljenog da predstavlja nešto sasvim drugo – praznik sportskog duha, mira i tolerancije
"Olimpijski plamen" goreo je prvi put na Olimpijskim igrama u Amsterdamu 1928. i, potom, u Los Anđelesu 1932. Bio je neka vrsta slučajne i ne baš značajne oznake Igara, sve dok se nemački profesor Karl Dim nije dosetio kako bi se "olimpijski plamen" mogao upaliti u Olimpiji – na Peloponezu, tamo gde su se tokom najmanje 1200 godina održavala takmičenja koja će inspirisati moderne olimpijske igre
Voz za Dardžiling
Režija: Ves Anderson
Uloge: Oven Vilson, Džejson Švarcman, Edrijen Brodi
"Pouzdati se u nekakav kolektivni razum i kolektivnu savest gruba je greška koju sam ja, na moju žalost, dosta dugo činio"
Ovogodišnji dobitnik najveće svetske pozorišne nagrade Premio Europa per il Teatro je francuski reditelj Patris Šero. Nagradu Nove političke realnosti dobili su nemačka koreografkinja Saša Valc, poljski reditelj Kšištof Varlikovski i švajcarska trupa Rimini Protokol
Nikola Trajković, fudbaler Crvene zvezde ("Story")