Argentina

17.август 2005. Sonja Kovacs

„Obećana“ zemlja

Uki Goni, argentinski istoričar i autor knjige Istinita Odessa, tvrdi da je u Argentini pronašao podatke o boravku najmanje 300 visoko rangiranih nacista, napominjući da su dokumenta o nacistima u ovoj zemlji u dva navrata bila uništena

Ujedinjene nacije

11.август 2005. Duška Anastasijević

Potonule nade

Svetska organizacija je u jadnom stanju i dok jedni smatraju da je vredna spasavanja, drugi misle da je treba sahraniti

Intervju - Andreas Cobel, ambasador SR Nemačke

28.јул 2005. Duška Anastasijević

Vreme na izmaku

"Ako ne bude napretka u decentralizaciji na Kosovu već u narednim nedeljama, kosovski Albanci mogli bi biti neprijatno iznenađeni. S druge strane, čini mi se da vlasti u Beogradu prave taktičku grešku što blokiraju učešće kosovskih Srba u privremenim institucijama vlasti"

60 godina A-bombe - Tajni atomski gradovi

20.јул 2005. Slobodan Bubnjević

Svetlost „Menhetna“

"Ja sam smrt, koja sve uništava, onaj koji preti svetovima." Openhajmer nije bio jedini koji se osećao kao da je izazvao Sudnji dan

Intervju - Jirgen Štark, potpredsednik Bundes banke

20.јул 2005. Miša Brkić

Dajte kapitalu bolje uslove

Neophodno je objasniti građanima zašto su reforme potrebne i kakav će biti njihov uticaj na život običnih ljudi. Ključno je da sve institucije ispunjavaju svoje zadatke, da međusobno komuniciraju i koordiniraju ekonomsku politiku. To je preduslov za održavanje stabilnosti cena i za ekonomski rast koji neće biti praćen tako visokom inflacijom. Tranzicija može biti uspešna samo ukoliko postoji priliv kapitala iz sveta

Toni Bler i Evropa

29.јун 2005. Duška Anastasijević

Imperija uzvraća udarac

Ima ironije u činjenici da lideri sa Kontinenta optužuju svog britanskog kolegu za surovi evroskepticizam i egoizam, mada Britanija od Vinstona Čerčila nije imala lidera sa snažnijom vizijom ujedinjene Evrope

Avijacija

23.јун 2005. Igor Salinger

Evropski leteći autobus

Erbas je narudžbinama na salonu otvorio sebi put da treću godinu zaredom završi na prvom mestu po broju prodatih putničkih aviona

Lisica i ždral

16.јун 2005. Ljuba Živkov

Kuća časti

Najoštrije osuđujemo zločine Trećeg rajha, Svete inkvizicije, nepočinstva Godzile, Ajhmana i Nosferatua te revanšizam Muratovog obezbeđenja koje je našeg građanina lišilo života

Pisac u diplomatiji

12.мај 2005. Miroslav Karaulac

Andrić u Berlinu

Ivo Andrić je između dva svetska rata bio visoki službenik Ministarstva inostranih poslova Kraljevine Jugoslavije. Iz rukopisa knjige Andrićeve godine u diplomatiji Miroslava Karaulca, jednog od najozbiljnijih i najpouzdanijih proučavalaca dela i života Ive Andrića, "Vreme" ekskluzivno objavljuje poslednje poglavlje ove studije koje se odnosi na najkontroverzniji deo Andrićeve diplomatske karijere – njegovo službovanje u Berlinu u periodu između 1939. do 1941. godine, u kojem se otkrivaju neki do sada nepoznati detalji iz piščeve biografije

60 godina od sloma fašizma - jedno sećanje na Oslobođenje

12.мај 2005. Izbor - M. Milošević

Za pobedu, ili „Ljes rubjat, šćepki letjat“

Za svedoka tog vremena biramo neobičnu ličnost: Đorđe Lobačev, Rus, rođen u Skadru 1909, gde mu je otac bio ruski carski vicekonzul; krstio ga vojvoda grahovski i zetski knez Dimitrije Petrović Njegoš; detinjstvo i ranu mladost proveo je u Novom Sadu; diplomirao je Istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu; bio ilustrator "Politike", nacrtao je prvog srpskog strip junaka. Od oktobra 1944. do maja 1945. bio je prevodilac u štabu general-lajtanta Vladimira Ivanoviča Ždanova i s Crvenom armijom išao do Beča. Po zakonu iz 1946, izabrao je sovjetsko državljanstvo, a ostao da živi u Beogradu. (Jedan član PK Srbije, možda Pribićević, tada je rekao: "Mislim da onaj koji danas ne bi hteo da postane sovjetski građanin, ne bi mogao da bude ni jugoslovenski građanin.") U vreme Informbiroa prognan u Rumuniju, gde je crtao političku karikaturu u nedeljnom listu Kominforma "Za trajni mir i međunarodnu saradnju". Tek posle Staljinove smrti odlazi u Rusiju, jer ranije nije smeo, živeo je u Sankt Peterburgu, gde je nacrtao prvi sovjetski strip. Povremeno dolazi u Beograd posle 1964, gde je 1997. štampana knjiga njegovih sećanja Kad se Volga ulivala u Savu. Iz te knjige biramo nekoliko detalja – zato što opisuju kako je oslobađan deo grada u kome se nalazi naša redakcija i zato što lapidarno, a plastično i upečatljivo osvetljavaju mešavinu straha i egzaltacije, kovitlac Oslobođenja, kad "seku šumu, a iverje leti"

EU – godinu dana posle

05.мај 2005. Duška Anastasijević

Usporavanje evropskog voza

Mnogi će pohrliti da glasaju protiv evropskog ustava u želji da Francuska održi primat u EU-u, kakav je imala bezmalo pola veka. Oni koji će glasati "za" shvatili su da je Berlinski zid pao pre više od 15 godina, i da tek danas sagledavamo posledice tog čina. Kakav god bio ishod, Evropa će ostati tu gde jeste. Uostalom, preživljavala je tu i tamo, neko "non", "nein", "nej" i "no" mnogo puta do sada

Intervju: Hjugo Hamilton, pisac

05.мај 2005. Sonja Ćirić

Oslobađanje

"Mi nikada nećemo moći da zakoračimo u budućnost bez gledanja u prošlost. To je način da razumemo budućnost. To važi i za Nemce, i za Irce i za vas"

Zapošljavanje stranaca

05.мај 2005. Marija Vidić

Plata na putni nalog

"Sa kapitalom koji je neophodan za razvoj našeg društva i privrede pojavili su se i zaposleni koji su u stvari nelojalna konkurencija. Naši privrednici koji poštuju regulativu i ispunjavaju sve obaveze prema državi i zaposlenima, došli su u poziciju da strane privrednike doživljavaju kao neprijatelje", kaže Branislav Matić predsednik Granskog sindikata metalaca Nezavisnost

Jedno lično sećanje

20.април 2005. Ivan Ivanji

U Buhenvaldu, kraj Vajmara…

Niz velikih manifestacija, koje obuhvataju celu Nemačku, podseća generaciju koja rat nije doživela pre svega na užasne zločine nacističkog režima