Intervju - Nebojša Jojić, istraživač

30.март 2005. Aleksandar Ćirić

Sagledavanje virusa ili kako ubiti sidu

Ako se delotvorna vakcina protiv poznatih i još nepoznatih oblika side uskoro pojavi na tržištu, veliki deo zasluga za to pripašće Nebojši Jojiću, istraživaču iz Majkrosofta. U ekskluzivnom razgovoru za "Vreme", Nebojša Jojić kaže šta će to za njega značiti: "Moći ću lako da nađem saradnike na bilo kom projektu koji budem želeo da dobijem"

Bioskop sa slušalicama

16.март 2005. Biljana Vasić

U slepom oku kamere

Prvi evropski bioskop za slepe zapravo je kombinovana audio-tehnika sa elementima radio-drame – na jednom kanalu sluša se originalni ton filma, a na drugom prevod filma. Novitet u ovom bioskopu jeste detaljan opis scena, kadrova, kretnji i psihološkog stanja glavnih glumaca

Izdanja koja nedostaju

16.март 2005. Slobodan Kostić

Na razvalinama leksikografije

Duže od jednog veka radi se na Rečniku srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika. U međuvremenu je iščezao predmet ovog i sličnih projekata, dok su neka druga izdanja beznadežno zastarela jer ih je samlelo vreme

Lisica i ždral

02.март 2005. Ljubomir Živkov

Skok iz voza

Obreli ste se na slavi, u vozu, skupštini, tv-studiju - budite pripravni da guknete koju na teme iz opšte kulture

Portret savremenika - Ljubomir Tadić

02.март 2005. Vera Didanović

Od disidenta do nacionalnog radnika

Nekadašnji praksisovac i komunistički disident, današnji protivnik američke politike, Haškog tribunala i "beogradskog mondijalizma", zagovornik teze da Srpska Krajina nije definitivno izgubljena i predsednik Pokreta za zajedničku evropsku državu Srbiju i Crnu Goru, tvrdi da na njegovo opredeljenje nisu uticali patriotski razlozi, već flagrantna nepravda tzv. međunarodne zajednice koja je nasilnu secesiju priznala kao legitiman čin

Lisica i ždral

23.фебруар 2005. Ljuba Živkov

Kopile tranzicije

Raspisavši opštu i preventivnu poternicu za nesavesnim trgovcima, država rizikuje da joj se na vrat nalegne armija entuzijasta koji za dugogodišnji obaveštajni rad nisu bili plaćeni

Hladnokrvni ubica

16.фебруар 2005. Zoran Majdin

Sadizam kao profesija

Profesionalne ubice su osobe sa drugačijim moralnim načelima od uobičajenih. Funkcionišu hladno, po potrebi surovo, indiferentno prema postupcima koje mi, obični ljudi, smatramo amoralnim i neprihvatljivim. Mogu da ponište celu jednu porodicu, čak i decu, kao što se nedavno dogodilo u Horgošu

Javna istupanja

09.фебруар 2005. Biljana Vasić

Slikanje poklona

Kako je Olivera Kovačević pobrkala Borisa Stajkovca i Borisa Tadića i kako je ovaj prvi Mobtelovu kesu poslao na Kosovo

Intervju - Vladimir Beba Popović

09.фебруар 2005. Dejan Anastasijević

Insajder o „Insajderu“

"Reakcije na ono što sam rekao u ‘Insajderu’ idu u dva pravca: jedan je lična diskreditacija, u smislu da sam lažov, izmišljaju moju biografiju ili da bi me trebalo smestiti u ludnicu. Drugi pravac je da se cela priča svede na sporedne teme i da se slučajno Demokratska stranka ne uključi u traženje odgovora na postavljena pitanja"

Izložba "Prvi srpski rat plakatima"

03.фебруар 2005. Slobodan Georgijev

Prilozi za istoriju javnog života

Izloženi u galeriji Narodne biblioteke Srbije plakati iz međuratnog perioda dvadesetog veka predstavljaju dokument i sliku jednog vremena. Onda kada su stvarani bili su mali deo svakodnevice i puko sredstvo za obračun neistomišljenika

Intervju - dr Branka Prpa, direktor Istorijskog arhiva Beograda

19.јануар 2005. Slobodanka Ast

Šta je srpska tradicija

"Koliko god modernisti izgledali kao slabija strana, uopšte nije tako. Modernisti su kroz 200 godina srpske istorije u svojim redovima imali zapravo najkvalitetnije ljude srpske istorije, intelektualne i stvaralačke kapacitete"

Miss fizika

12.јануар 2005. Slobodan Bubnjević

Godina peščanika

Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je upravo započetu 2005. godinom fizike. Povod za veliki broj događaja i projekata kojim će ovu međunarodnu manifestaciju obeležiti zajednice fizičara širom sveta jeste stogodišnjica "čudotvorne" 1905. godine, tokom koje je Albert Ajnštajn objavio pet naučnih radova presudnih za sveukupan razvoj nauke i ljudske civilizacije u XX veku

Lisica i ždral

12.јануар 2005. Ljuba Živkov

Nije sprski ćutati

Evropi bismo poslali još manje, na nju gledamo kao na pokondirenu familiju koja znamo kako se obogatila a koja u svoje dvore prima sve osim nas

Hrabri novi svet

30.децембар 2004. Slobodanka Ast

Supermenov san

Da li su naučnici na putu da otkriju mitološku panaceju, lek za sve bolesti, pa i neke od najtežih, kao što su dijabetes, infarkt, paraliza kičme, Alchajmer? O ovim naučnim prodorima "Vreme" je u Londonu razgovaralo sa Beograđankom dr Jasminkom Godovac-Cimerman, profesorom na University College London

Globalno zagrevanje

30.децембар 2004. Slobodan Bubnjević

Loše vesti sa Grenlanda

NASA je početkom decembra objavila satelitske snimke jednog glečera na Grenlandu koji pokazuju da su se – usled globalnog zagrevanja – značajno povećale brzine kretanja i otapanja lednika. Debljina leda smanjuje se brzinom od 15 metara godišnje, što je dva puta brže nego što su predviđali dosadašnji klimatski modeli. U međuvremenu, u Argentini je održan samit Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama

Školovanje bogatih

22.децембар 2004. Tamara Skrozza

Srebrni pribor, hrastove obloge

Top-lista najboljih i najskupljih srednjih škola za sada zvanično ne postoji, ali svaki roditelj koji je odlučio da odreši kesu (ukoliko je uopšte ima) zna da će za svetsko školovanje svoje dece platiti i svetsku cenu: od 20-i-nešto do 40-i-nešto. U hiljadama evra

Škola na popravnom (2)

22.децембар 2004. Jovana Gligorijević

Sedi, jedan

I pored svega što isplivava na površinu kada se uzmu u obzir rezultati istraživanja srpskog obrazovnog sistema, apsolutno je neopravdano, čak nemoguće reći da su nam mlade generacije glupe. U čemu je, onda, problem i ko ih je upropastio

Dve izložbe - istorija, stvarnost, umetnost

22.децембар 2004. Sonja Ćirić

Krvavi dvadeseti vek

Dve izložbe nedavno otvorene u Beogradu svaka na svoj način svedoče o XX veku koji je za nama. To su izložbe "XX vek / Doba ratova / Stoleće zlih" u Istorijskom arhivu Beograda, i "To majka više ne rađa" u Salonu Muzeja savremene umetnosti

Filmski portret Zorana Đinđića

22.децембар 2004. Slobodan Kostić

Prepreka zaboravu

Zahvaljujući pojedinim nemačkim institucijama upravo se privodi kraju rad na zapisu koji govori o nekim momentima uzbudljive životne priče bivšeg premijera, čoveka za koga autori kažu da je iz dana u dan pokazivao kako je bolji, brži i hrabriji od većine drugih. To je ujedno priča o mentalitetu ljudi i društvu u kome je čovek poput Zorana Đinđića mogao biti ubijen