Ličnost godine 2002 - Mlađan Dinkić

15.januar 2003. Dimitrije Boarov

Čak i ja štedim u našim bankama

Redakcija "Vremena" je guvernera Mlađana Dinkića proglasila za ličnost godine 2002. pre svega zato što je u protekloj godini uspeo da od Narodne banke Jugoslavije stvori stabilnu i efikasnu instituciju, koja je uspela da stabilizuje dinar kao nacionalnu valutu i da mu obezbedi priznanje konvertibilnosti; koja je postigla dragocene aranžmane s Međunarodnim monetarnim fondom i Svetskom bankom, što joj je omogućilo da rapidno uveća državne devizne rezerve; koja je vratila poverenje u bankarski sistem Srbije – čisteći nemilosrdno sve propale i prevarantske banke sa svog novčanog tržišta; koja je u pet meseci bez ikakvih krupnijih incidenata glatko izvršila konevrziju oko 8 milijardi maraka i drugih evropskih valuta u euro ili druge svetske valute; koja je jesenas izvršila valjane pripreme za prenos platnog prometa iz državne službe u poslovne banke početkom ove godine. Ne potcenjujući napore reformista u drugim državnim institucijama i ne umanjujući značaj promena koje se odvijaju u privatizaciji i restrukturiranju naše privrede, ocenili smo da su rezultati guvernera Mlađana Dinkića u sređivanju toliko značajne, naše centralne monetarne ustanove u protekloj godini daleko isprednjačili ispred svih drugih pokušaja u drugim institucijama (da ne spominjemo one u kojima stvari uopšte ne kreću s mrtve tačke ili idu nagore) – da zaslužuju i naše skromno priznanje. Mlađan Dinkić je, to je utisak koji malo ko može da ospori, ličnost koja raspolaže i ogromnom "pozitivnom energijom" u popravljanju prilika i modernizaciji Srbije i jednostavnom "stručnom efikasnošću" koja njegove akcije čini delotvornim. (Mnogi imaju energiju bez rezultata ili stručnost bez efikasnosti ili efikasnost bez moralnih i strategijskih orijentira.) Po običaju proglašenja ličnosti godine, koji smo uveli pre godinu dana, kada smo Božidaru Đeliću omogućili da na našim stranicama ispriča svoju životnu priču, i Mlađanu Dinkiću dajemo istu priliku (uz najnužnija skraćenja snimka njegove ispovesti).

Kloniranje

09.januar 2003. Slobodanka Ast

Nova Eva

Profesor dr Vladimir Glišin, naš eminentni stručnjak za genetiku, i najnovije vesti o "kloniranoj bebi", kao i prošlogodišnju "senzaciju" o kloniranju ljudskog embriona, pa i paniku oko antraksa, odbacuje kao medijsku prašinu. "Sve vesti o ‘kloniranoj bebi’ treba primiti s ogromnom količinom soli", izjavio je lord Vinston, poznati britanski stručnjak za fertilitet

Vojkan Simić, predsednik Prvog opštinskog suda u Beogradu

09.januar 2003. Redakcija Vremena

Pravosuđe i građani

Tokom poslednje decenije prošlog veka odnos građana i pravosuđa mogao se opisati kao odnos nepoverenja. Savet za reformu pravosuđa posvetiće mu zbog toga posebnu pažnju. To naročito važi za odnos sudova i građana

Intervju - Vladan Batić, ministar pravde u Vladi Republike Srbije

09.januar 2003. Redakcija Vremena

Reforma koja traje

"Najveća vrednost projekta Strategije reforme je upravo sveobuhvatnost. Nema nijedne bitnije oblasti koja je vezana za pravosuđe, a koja nije makar notirana u ovom projektu"

Državne televizije

09.januar 2003. Biljana Vasić

Pretplati pa klati

Položaj državnih televizija u Evropi svojevrsna je mešavina poverenja i solidarnosti koje im gledaoci ukazuju pretplatom, finasiranjem iz državnog budžeta i pravnom zaštitom od političkih nasrtaja

Intervju - Bogoljub Karić, prvi srpski kapitalista

09.januar 2003. Miša Brkić

Do poslednjeg daha protiv straha

"Nisam hteo svojevremeno da učestvujem u određenim akcijama produbljivanja krize u vreme Miloševića, a da za uzvrat budem bogato nagrađen kad Milošević ode s vlasti. Nisam se 'upecao' na te buduće povlastice i onda je, kao znak osvete, veliki broj nekakvih dokumenata i materijala predat raznim službama u kojima su nas okrivili da smo navodno glavni kriminalci u Srbiji. Definitivno, velikog biznisa nema bez vlasti, ali ni obratno. Nisu mi tražili automobile iz Koštuničinog izbornog štaba, inače da jesu, dao bih. Država može sve, ko je Bogoljub Karić da joj zabrani da uzme Mobtel"

Posle "reotkupa" Telekoma Srbija od Telekoma Italija

09.januar 2003. Dimitrije Boarov

Đinđić u 063 kvizu

Kao nekakav novogodišnji poklon građanima Srbije, predsednik Vlade Srbije je 29. decembra protekle godine saopštio (na vanrednoj konferenciji za štampu) da je s Telekomom Italija, dva dana ranije postignut dogovor o reotkupu njihovog udela

99 godina leta braće Rajt

29.decembar 2002. Saša Marković

Braća lažovi u mašini težoj od vazduha

U decembru 1903. Orvil i Vilbur su odneli delove svoje letelice u Kiti Hok i tamo sklopili Flajer. Bio je to dvokrilac, sa dva prednja elevatora, dva zadnja kormila i dve elise lančanicima povezane sa motorom, pri čemu je pilot ležao na donjem krilu i konopcima kontrolisao komande. Avion nije imao točkove, kao stajni trap koristio je jednu vrstu skija postavljenih na šine koje su se mogle okrenuti u pravcu vetra prilikom poletanja. Nakon jednog neuspešnog pokušaja od 14. decembra koji je završen manjim oštećenjima na letelici, istorijski let obavljen je 17. decembra 1903. u 10.35 po jakom vetru i tmurnom vremenu

Svet – 2002. godine

U Buš-Sadamovoj senci

Reč koja je na međunarodnoj sceni obeležila odlazeću godinu svakako je terorizam, s prefiksom "anti" ili jednostavno bez njega. Poput produženog efekta terorističkog napada 11. septembra na Njujork i Vašington i prošlogodišnjeg rata u Avganistanu, najznačajniji protagonisti – a "Vreme" je odlučilo da kroz njihove portrete krokije podseti čitaoce na događaje koji su u svetu obeležili 2002. godinu – stajali su na jednoj ili drugoj strani ove zamišljene barikade. Naravno, bilo je i izbora, silazaka sa scene ili uspona na nju, jubileja... Ali, sve to uvek u velikoj senci dveju ključnih figura koje su gotovo cele 2002. dominirale naslovnim stranicama i udarnim vestima svetskih medija – Sadama Huseina i Džordža Buša, pa im i u ovoj svojevrsnoj hronologiji zbivanja, po izboru naše redakcije pripada uvodno mesto

Ekskluzivno - Tukidid, Perikle, Branimir Džoni Štulić

Demokratija i idiotizam

Heleni znaju deve tako da neću opisivati
Njihove oblike ali reći ću nešto što se
Ne znade deva na stražnjim nogama imade
Četiri buta i četiri koljena i spolovila
Okrenuta prema repu među stražnjim nogama
(Herodotova istraživanja 3.103, via Branimir Štulić)

Pet ključnih privrednih događaja 2002. godine

28.decembar 2002. Dimitrije Boarov

Ipak se kreće

Iako prosečan građanin Srbije ne deli u potpunosti zvanično mišljenje svetskih finansijskih institucija da se ekonomske reforme u našoj zemlji odvijaju brzim tempom i da daju dobre rezultate, u jednom su svi saglasni: da su se 2002. godine u privrednoj sferi dogodile one promene posle kojih više nije moguć povratak na stari sistem. Redakcija "Vremena" nudi svojim čitaocima izbor pet reformskih akcija koje su tokom protekle godine, po našoj oceni, imale presudnu ulogu

Jedna paralela

28.decembar 2002. Stojan Cerović

Beograd – Bagdad

To s Irakom, ako zaista počne negde u januaru ili februaru, malo će nas podsetiti na našu nedavnu preistoriju. Rakete će biti iste ili malo bolje, to jest gore, ali na Bagdad neće padati u ime humanosti kao na Beograd, nego iz razloga bezbednosti i nacionalnih interesa, što je razlika između demokratske i republikanske administracije. One naše krstareće rakete bile su instrument globalizacije, a iračke će predstavljati povratak staroj, dobroj, imperijalnoj realpolitici

Slučaj Mi-2

25.decembar 2002. Miloš Vasić

Nesreća kod Vrčina

Pad privatnog helikoptera prošle subote ukazuje na jedan novi aspekt naše civilne avijacije: privatno vlasništvo vazduhoplova, ali položaj pilota koji lete za privatnike. Sjajan pilot i dobri čovek Milan Mičić stradao je i ostavio ženu i dečaka od sedam godina; njegova posada takođe je imala porodice

SAD i Irak

25.decembar 2002. Duška Anastasijević

Rat na kratkom fitilju

Što su pripreme SAD za rat snažnije i nedvosmislenije, Sadam Husein pojačava napore da se prikaže kao čovek najboljih namera, naročito prema susedima i potencijalnim saveznicima u arapskom svetu. Mastilo sa udarnih američkih dnevnika koji su preneli preteće reči Kolina Pauela nije se čestito ni osušilo kada je Bagdad ponudio Kuvajtu da mu vrati umetnine i ostale dragocenosti koje je Irak zaplenio tokom rata u Zalivu

Mrena i komentari

25.decembar 2002. Teofil Pančić

Monumentalni pokušaj

Šta je tako strašno zgrešila autorka Mrene? Optužena je da je napisala "roman s ključem" u kojem su se mnogi "samootključali"