Otvoreno pismo generalu
"Ponoš i predrasude"; "Vreme" br. 836
"Ponoš i predrasude"; "Vreme" br. 836
Nedavna godišnjica Lotreamnovog i ovogodišnja proslava Bretonovog rođenja vraćaju pažnju evropske kulturne javnosti na pojavu nadrealizma i njegove preteče, i ponovo izvode iz senke pisca Maldororovih pevanja
Nenad Vukasović, advokat, predsednik "Socijaldemokratije – Nenad Vukasović", poznatiji kao branilac Zvezdana Jovanovića optuženog za ubistvo premijera Đinđića, o lošem rezultatu njegove partije na izborima (4453 glasa) ("Press")
Šta da radimo s našim stenčugama nasred puta? Ako pokušaš da ih izguraš, dreknu na tebe da si jakobinac, ako ideš legalistički, zapleteš se u kučine
Kako je i zašto zdravstveni sistem izbegao fiskalizaciju? Preko vanstandardnih usluga zdravstvene ustanove ostvaruju pozamašnu zaradu koja se uglavnom ne kontroliše
Tadićev DS koji je ostvario veliki uspeh, ali ne i pobedu, traži mandat za sastav vlade, a Koštuničin DSS, koji je doživeo izvestan neuspeh, ali ne i poraz, protokolarno ćuti
Prikupljanje podataka o građanima na jednom mestu nije novotarija: sredinom sedamdesetih godina prošlog veka započet je sličan projekat uvođenjem jedinstvenog matičnog broja građana
Ne znam da li to važi i u Čačku, ali u Beogradu je uvek bio prezren onaj ko udara na slabije, a posebno oni što se cere kad gledaju kako neki lokalni siledžija mlati klince. A kad to radi još u prisustvu vlasti, to se smatralo posebnim nitkovlukom
Posle dugogodišnjeg ponavljanja šokantnih izjava, režiranja skandala, prikazivanja silikona i svih ostalih delova tela, Jelena Karleuša doživela je da snimak na kojem priča o svojim seksualnim preferencijama bude dočekan – tišinom. Pitanje je samo da li je javnost oguglala na J.K. kao takvu ili na sve što ona simboliše. Šta se menja na estradi
Dve zemlje su za kratko vreme prešle put od ideje o zajedničkoj državi do svađe oko cene i transporta ruskog gasa i nafte preko beloruske teritorije
Da nije poginuo na Kolubari, Dimitrije Tucović bi sa šezdeset godina otišao u partizane, prema tome – iš iz Niš
"Zvezda bolje prošlosti"; "Vreme" br. 834-835
Negde između El Nihuila i Malargue sam se zaljubila – u Argentinu i Argentince. Bez ikakvog razloga, prosto zauvek
"Dugo sam tugovala za Zagrebom, jer u Beogradu nismo imali nikoga svoga. Srećom smo vrlo brzo dobili stan i počeli se kućiti"
Kakva je razlika između vesele srednjovekovne rulje koja se okuplja da gleda javno pogubljenje i današnjih TV gledalaca i korisnika interneta koji to isto gledaju kod svoje kuće
Možda bi moglo da se zaključi da je sistem samo formalno promenjen, a da je suštinski ostao isti – i dalje će na ispite izlaziti studenti koji nikada nisu videli profesora pre ispita. To je pogrešno. Biće još gore
Poslednja u prošlogodišnjoj seriji od pet tribina – u organizaciji Fondacije "Fridrih Ebert" i nedeljnika "Vreme" – sa zajedničkom temom – Put Srbije ka Evropi, održana je Paviljonu "Veljković" u Beogradu, u drugoj polovini decembra, u središnjici izborne kampanje. Učesnici tribine bili su Jelica Minić, naučni saradnik u Institutu ekonomskih nauka, Srećko Mihailović, sociolog sa Instituta društvenih nauka, i Jovo Bakić, asistent na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Tribinu je vodio Dragoljub Žarković, glavni urednik "Vremena". Glavno pitanje bilo je koliko je i kako tema evropskih integracija prisutna na izbornom tržištu političkih ideja i koliko je ta tema prisutna u srpskoj javnosti
Nedavno sam se sreo sa svojom generacijom koja je završila Akademiju 1986. Slavili smo zajedno. Došle su kolege iz Makedonije, a to veče smo imali pozive kolega iz BiH, iz Hrvatske, od ljudi koji iz tehničkih razloga nisu mogli da dođu. Ipak, konstatovali smo da niko iz naše generacije nije optužen za ratne zločine. To je bila lepa vest i na neki način satisfakcija
Predstavnici norveškog Telenora na aukciji za kupovinu Mobija 63, koja je održana 31. jula 2006, izlicitirali su, u konkurenciji sa austrijskim Mobilkomom, cenu od 1513 miliona evra, od čega je Srbija inkasirala 1155 miliona evra, a austrijski biznismen Martin Šlaf postao teži za približno 360 miliona evra
Brana Crnčević, književnik i kandidat za poslanika na listi SRS-a ("Glas javnosti")
Suočeni sa zadatkom da pripovedaju priče o nečemu što preti da poništi i uništi sve priče, pisci reaguju na različite načine: DeLilu i Osteru zajedničko je to što nastoje ne samo da pobegnu od takozvane velike istorije, već i da je poreknu i obesmisle, pre no što ona uspe da obesmisli njih
MUP i tužilaštvo treba da gone sve mafije jer se protiv kriminala treba boriti gde god ga ima. Nije fudbal jedina sfera, ali ja svakako podržavam svaku akciju državnih organa u tom smislu jer to može samo da koristi sportu. Lično, o toj vrsti kriminala više sam slušao nego što imam konkretne podatke
U godini 2006. u Beogradu je ponavljano Kosovo, Kosovo, Kosovo, a u Briselu Hag, Hag, Hag. U tom procepu 2006. je ličila na "čekanje Godoa", sudeći bar po čekanju na događaj koga nema – potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU-om, a vize i da ne pominjemo... Nade su bile porasle 26. januara 2005. kada je usvojena Studija o izvodljivosti i 15. decembra 2005, kada su pregovori počeli, i Koštuničina vlada se hvalila da je uspela ono što nije uspela prethodna reformska vlada. U aprilu 2006. Brisel zamrzava pregovore sa Srbijom zbog neizvršavanja haške obaveze. To je izazvalo parlamentarnu krizu u Srbiji koja je trajala sve do raspisivanja izbora (ostavka Miroljuba Labusa, rascep u G17 plus, rekonstrukcija vlade, odložena demisija ministara G17 plus). Pokušaji da se pregovori nastave uz primenu od Evropljana odobrenog Akcionog plana za saradnju s Hagom nisu uspeli, pa se obećavajući uspeh pretvorio u neuspeh Koštuničine vlade. Došlo je nekoliko uteha: verbalna podrška Srbiji stigla je iz Brisela sredinom decembra; prijem Srbije u Partnerstvo za mir 14. decembra (vojska i kabinet predsednika Tadića ovo su ocenjivali kao značajan napredak, što je ljutilo Karlu del Ponte i nekoliko prohaških komentatora u Beogradu); otvorena je kancelarija NATO-a u Beogradu, (što je ljutilo radikale i socijaliste), i ulazak Srbije u predsoblje za ulazak na tržište Evropske unije potpisivanjem ugovora o pristupanju asocijaciji CEFTA, koja čini bescarinsku zonu od oko 30 miliona ljudi, što je vlada prilično reklamirala, a što je opet, iz nekih protekcionističkih razloga, ljutilo radikale.