Vukovar, mrtvorođenče

18.mart 2009. Stojan Cerović, 1992

Korov i trava

Vukovarskim grobovima, ili invalidima koji demonstriraju u Beogradu, izbeglicama, beskućnicima, gladnima, niko ne može reći prosto: "Izvinite. Zeznuli smo se. Malo smo se opustili pa smo izgubili iz vida neke detalje. Ispalo je da i Hrvati znaju da pucaju. A ono za Karlobag bilo je više u šali." Ali, što je nesreća veća, žrtve su lakovernije, prihvataju svako objašnjenje, pošto je najteže podneti besmisao velikog stradanja

Cane, majstor

18.mart 2009. Stojan Cerović, 1992

U vlasti harmonikaša

Nikome ko se bavi politikom i društvom ne bih preporučio da bude sasvim neosetljiv na činjenicu što najbolji deo mladih ljudi živi u paralelnom svetu koji se gotovo nigde ne dodiruje s ovom realnošću kojom se danas uzalud bavi cela međunarodna zajednica

Lord Oven, dreser

18.mart 2009. Stojan Cerović, 1992

Novi svetski nered

Sada, usred zločinačkog, genocidnog rata, niko nema smisla za apstraktnu pravdu, a racionalna i pametna rešenja deluju nestvarno, smešno i gotovo uvredljivo. Srpski i hrvatski ratni vođi bi, naime, prihvatajući ovaj bosanski ustav, morali potpisati da su idioti

Vuk Mićunović, opozicionar

18.mart 2009. Stojan Cerović, 1992

Borci i baštovani

Ovaj režim nalazi se pod sankcijama Ujedinjenih nacija i pod istragom za ratne zločine. To je jedina izborna tema, koju valja razviti tako da svi budu svesni toga šta to znači i o čemu se zapravo glasa

Slobodan Milošević, brka

18.mart 2009. Stojan Cerović, 1992

Uvod u treći život

Niko, naravno, predsedniku Srbije ne može osporiti pravo da se na izborima kandiduje, pa ni da pretenduje na višu, federalnu funkciju. Svejedno, nisam u stanju da sebi predstavim mentalni sklop čoveka koji traži nagradu od naroda koji bi morao da preklinje za oproštaj

Alija Izetbegović, očajnik

18.mart 2009. Stojan Cerović, 1992

Žrtva zakona rata

To što je Izetbegovićev očajnički pokušaj spasavanja Bosne očigledno propao, ne znači, međutim, da je išta drugo uspelo i pobedilo. Bosna nije ni sačuvana ni podeljena

London, avgusta '92.

18.mart 2009. Stojan Cerović, 1992

Gorki plodovi

Premijer Milan Panić zadužen je da pokaže dobru volju i svakome obeća sve što mu zatraži. U pismu Savetu bezbednosti ponudio je sve što bi se od Srbije moglo zahtevati, čak i poštovanje "Titovih granica", što je termin koji najdublje vređa srpski nacionalizam i koji nije slučajno izabran

Zoran Sokolović, redar

18.mart 2009. Stojan Cerović, 1992

Čuvar šake peska

Ma koliko Ćosić i Panić nastojali da obezbede mirnu transformaciju, ma koliko da je posebno Ćosić čovek kontinuiteta koji Miloševiću ne bi želeo da učini ništa nažao, stanaru iz Tolstojeve 33 sve to ne može a da ne izgleda kao smak sveta. Zašto bi on otišao kada još ima svog Sokolovića, a oni koji ga guraju nemaju ništa više nego oni goluždravi studenti koji su hteli da mu priđu blizu

Dobrica Ćosić, regent

18.mart 2009. Stojan Cerović, 1992

Stvarno i nemoguće

Od svega što je Milošević počinio, Ćosiću se nije dopala jedino njegova arogancija prema opoziciji. Shvatio je da je tenzija strahovito narasla i da bi Srbi mogli početi da pucaju jedni na druge. Za razliku od Miloševića, on zaista ume da sluša i da razgovara; radije pridobija ljude nego što se otvoreno konfrontira, tako da bi mogao da ublaži barem lične netrpeljivosti

Vreme 86 - Ratko Mladić, topnik

18.mart 2009. Stojan Cerović, 1992

S Pala u Beograd

Ni Mladiću neće poći za rukom da u istoriju uđe kao heroj i dobar Srbin, mada su ovdašnji istoričari umeli da naprave slične alhemičarske podvige. Ali, ovoga puta istorija će se morati pisati u skladu s međunarodnim standardima, jer svet je postao nepopravljivo providan, jer svi znaju sve i nikome se ne dopušta da ostane zatvoren u mračnoj avliji

Vreme 85 - Radoman Božović, izvršilac

18.mart 2009. Stojan Cerović, 1992

Muke sa formatom

Uz medijsku podršku i pomoć raznih stručnjaka, premijer je, međutim, prvo pokušao da smiri javnost i dočara sva moguća vađenja i rezervne izlaze u situaciji kada se već zemnja našla izložena tolikim nepravdama. Nametnuto je pitanje kako preživeti sankcije, kao da je reč o elementarnoj nepogodi, a one su uvedene da bi nas navele na pitanje: zašto? Zbog koga?

Vreme 83 - Ibrahim Rugova, Albanac

18.mart 2009. Stojan Cerović, 1992

Kolevka se ljulja

Od svih mogućih srpskih poteza na Kosovu, ono što sigurno ne dolazi u obzir jeste da će Milošević ikada sesti za sto s Ibrahimom Rugovom. To bi mu ličilo na jedan od onih užasnih snova koji ponekad sanja odrastao čovek: kako se ponovo vratio u osnovnu školu i sedi u klupi s decom

Svetska kriza i popularna kultura

18.mart 2009. Jelena Maksimović

Milioneri iz blata

Svi znaju da će svet iz globalne krize izaći drugačiji. Ali kako će proći kultura? Odakle će doći naši novi idoli i ideali

Društvo – vrednost rada u Srbiji

18.mart 2009. Andrej Fajgelj

Pusto tursko, pravoslavno i komunističko

Navršilo se 20 godina izlaženja "Republike", glasila građanskog samooslobođenja, čiji je moto "protiv stihije straha, mržnje i nasilja". Posle 400 redovnih i oko 100 vanrednih brojeva "Republike" i preko 30 knjiga s prilozima oko 3000 autora, list objavljuje sledeću belešku: "Mahom je poznato i kroz šta smo sve prolazili, kao zemlja i ljudi. Ne znamo pak kakva je korist od našeg dosadašnjeg rada, a još manje čemu ubuduće možemo da se nadamo." Potpis N. P. – Nebojša Popov, osnivač i glavni urednik "Republike". Mi iz "Vremena" verujemo da odgovor na prvi deo tog pitanja mora ukazati na dalekosežni značaj u "Republici" blagovremeno i "protiv vetra" objavljenih temeljitih analiza srpske strane rata, socijalnog i moralnog sunovrata devedesetih i društvenih sukoba u drugoj polovini XX veka. Umesto kurtoazne zahvalnosti za taj intelektualni i moralni podvig, koja bi mogla ličiti na neku novu "partizanštinu", i "solunaštvo", pa tako i uvrediti ukus ovog savesnog i skromnog istraživača naše zbilje, iz "Republike" prenosimo velike delove analize krize radne etike u Srbiji, naizgled običnu mirnodopsku temu, u uverenju da upravo ona ukazuje kako temeljnost može da učini mnogo za ljudsko dostojanstvo, pa možda krije i odgovor na pitanje: "Kakva je korist od našeg dosadašnjeg rada?" (Priredio: M. M.; Oprema i međunaslovi redakcija "Vremena")

Kultura sećanja – NATO bombardovanje Srbije (1999-2009) VII

18.mart 2009. Redakcija Vremena

Zašto smo se posvađali oko bombardovanja

U leto i jesen 2002, od početka avgusta do kraja novembra, na stranicama "Vremena" vođena je polemika u kojoj su se, po jednoj od čaršijskih ocena, obračunavali dojučerašnji istomišljenici. Po drugima, to je bila neka vrsta reprize "sukoba na književnoj ljevici"; treći su insistirali na oksimoronu "obračun čitalaca s redakcijom"... Povod za tu dugotrajnu – i, ako je dopušteno reći, višestruko značajnu raspravu – bio je tekst glavnog urednika "Vremena" Dragoljuba Žarkovića, reakcija na izjavu predsednice Helsinškog odbora Srbije Sonje Biserko po kojoj "srpska elita preko nezavisnih medija, B92 i ‘Vreme’, čini sve da zločin ne samo relativizuje već i deetnifikuje" (citat iz analize polemike Olivere Milosavljević, objavljene u "Helsinškim sveskama" br 16, dostupne na veb-sajtovima Helsinškog odbora i emisije RTV B92 "Peščanik"). Po istoj analizi, teme polemike bile su izveštavanje novinara lista "Vreme" iz Haga, Haški tribunal, NATO intervencija, 5. oktobar 2000, pare i finansijeri... U ovom nastavku feljtona povodom desetogodišnjice bombardovanja objavljujemo izvode iz polemike koji se neposredno tiču NATO intervencije "Milosrdni anđeo".

Lisica i ždral

11.mart 2009. Ljubomir Živkov

Nova vrsta

Sve do slučaja Stanišić Jovice znao sam tačno šta treba da osećam prema našima a šta prema sudu koji je produžena ruka da ne kažem čija

Intervju – Ivan Tasovac, direktor Beogradske filharmonije u ostavci

Ko, kako i koliko?

"Usvajanje ili neusvajanje ostavke ne znači ništa. Vlada treba da dâ odgovor šta će biti sledeći prioriteti u kulturnoj politici. Da li je prioritetno da država stane iza svojih nacionalnih institucija ili da finansira privatne producente, vašare, parade, jedan potpuno populistički pristup. Nije ovde reč o ekonomskom pitanju, ovo je pitanje političke odluke, da li je ovoj zemlji potrebna institucija kao što je evropski uspešna filharmonija ili joj nije potrebna"

Zakon o diskriminaciji

11.mart 2009. Jovana Gligorijević

Evropa ili ovce

Predlog zakona o zabrani diskriminacije povučen je iz procedure, a o tome da li će i kada biti vraćen u Skupštinu nema pouzdanijih informacija, osim pretpostavki i nagađanja pojedinih predstavnika vladajuće koalicije

Lisica i ždral

04.mart 2009. Ljubomir Živkov

Poslednje upozorenje

Slabo nastanjena, poluosvetljena zaravan podno autoputa "Bratstvo i jedinstvo" jedna je od velikih evropskih raskrsnica

Poljoprivreda

04.mart 2009. Zoran Majdin

Duvanska rašomonijada

"Mi smo sadili duvan zbog premije, inače po ovoj ceni ja ne bih sadio nikada, ne ja, nego svi... Niko, bre, niko", kaže Danilo Stojković, uzgajivač duvana iz Preševa

Kriminal

04.mart 2009. Vladimir Stanković

Fudbal i kokain

Španska policija je u operaciji Ciklon zaplenila 600 kilograma kokaina a među 11 uhapšenih su i jedan Francuz srpskog porekla i jedan bivši fudbaler Crvene zvezde

Zoom

04.mart 2009. Dragoljub Žarković

Mrk pogled na herojstvo – Upotreba Slobodana Miloševića, formalno nevinog sve do prošlog četvrtka kada su osuđena petorica ljudi iz državnog vrha

U martu se obeležava i godišnjica smrti Slobodana Miloševića i godišnjica ubistva Zorana Đinđića. Već vidim kako se ikonoborci sukobljavaju oko dva mitska imena srpske nove politike, dve sudbinski tragične figure, s potpuno različitim predznacima a s istom merom pragmatičnosti primenjene na realizaciji dve suprotne političke opcije