SAD – Slučaj tri otmice

15.maj 2013. Jovana Gligorijević

Tamnica u Klivlendu

Rasplet dostojan tek trećerazrednog horora pokazuje da su Mišel Najt, Amanda Beri i Džina Dedžizus prošle kroz decenijsku agoniju u kandžama poremećenog sadiste

Avganistan – borba za dušu nacije

15.maj 2013. Enzo Mangini

Rubab i rock and roll

Razlika između studenata koji pohađaju kurseve persijske poezije i onih koji prisustvuju rok koncertima, ne može biti očiglednija. Čini se da postoji unutrašnja borba za budućnost avganistanske duše. Ipak, sve više ljudi shvata da ne moraju da se odreknu tradicije i kulturnog nasleđa da bi bili "moderni i demokrate". A šta će biti kada se krajem naredne godine NATO povuče iz Avganistana, niko ne zna

Intervju – Goran Musić, ekonomista

Gde je nestala radnička klasa

"Strane direktne investicije se nekritički prizivaju kao jedina poluga rasta. Niko ne postavlja pitanje da li će šire stanovništvo zaista profitirati od dolaska stranih kompanija. Dovoljno je osvrnuti se na životni standard ljudi u Bugarskoj i Rumuniji da bismo shvatili da ulazak u EU i uspeh velikog biznisa ne povlači za sobom automatski i blagostanje običnih građana. Istina je da je državni aparat Srbije danas u potpunosti zavisan od projekata i donacija koje odobrava EU na isti način kao što su domaći tajkuni zavisni od stranih banaka"

Kultura sećanja – 70 godina bitke na Sutjesci

09.maj 2013. Filip Švarm

Smrt fašizmu – sloboda narodu

Nemci su na Sutjesci imali oko hiljadu mrtvih, partizani sedam i po hiljada – i pobedili. Komanda Druga čete Trećeg bataljona Četvrte crnogorske proleterske brigade poslala je svoju poslednju poruku Vrhovnom štabu: "Dogod budete čuli na Ljubinom Grobu pucanje naših pušaka, Nijemci neće proći. A kad toga ne bude, znajte da na njemu nema više živih proletera." Proleteri su izginuli. Nemci nisu prošli. Partizani su probili obruč

Knjige

09.maj 2013. Lino Veljak

Suočavanje s prošlošću

Knjiga Ulriha Šilera Njemačka i "njezini" Hrvati. Od ustaškog fašizma do Tuđmanovog nacionalizma rekonstruiše linije kontinuiteta nemačko-hrvatskih odnosa – od odnosa Hitlera i Pavelića do odnosa Kola (i Genšera) i Tuđmana

Intervju – Goran Marković, reditelj

09.maj 2013. Tamara Nikčević

Šezdesetosmaši su krivi za sve

"Moj filmski stil je mešavina tragičnog i komičnog, humora i užasa. Valjda je to deo mene; biće da sam i sam takav... Uzgred, mislim da je smeh oblik jaukanja. Čovek se ne smeje nečemu što ga ne dotiče; i obratno: smešno mu je ono što ga boli, ma koliko, inače, bilo krvavo" "Deo šezdesetosmaša je postao vlast: Bil Klinton, Joška Fišer... O našim šezdesetosmašima-kolaborantima, koji su se utopili upravo u ono protiv čega su se borili ‘68, da i ne govorim. A mi ostali? Naša jedina krivica je što smo – izgubili... Da, mi smo gubitnici"

Regionalna SEHA rukometna liga

08.maj 2013.  

Brend u nastajanju

Dolaskom novog generalnog sponzora – energetskog giganta Gasprom – regionalna liga SEHA dobija finansijsku stabilnost i ulazi u evropski rukometni vrh kada je reč o kvalitetu takmičenja

Rat u Siriji

08.maj 2013. Momir Turudić

»Crvene linije« na Bliskom istoku

Posle više od dve godine krvavog građanskog rata u Siriji koji je već koštao života više od 70.000 ljudi, situacija u ovoj zemlji se dodatno zaoštrava. Dok sukobi zaraćenih strana besne nesmanjenom žestinom, sve češće se pominje mogućnost strane intervencije zbog navodne upotrebe hemijskog oružja od strane vladinih snaga. Tokom prošle nedelje, izraelska avijacija je dva puta bombardovala ciljeve unutar Sirije

Srpska pravoslavna crkva

25.april 2013. Jelena Jorgačević

Kako je otišao Vasilije Kačavenda

Sredinom prošle godine trojica đaka Cetinjske bogoslovije požalili su se svojim duhovnicima na episkopa Kačavendu, čijoj su Eparhiji pripadali. Optužbe su bile strašne, a đaci uplašeni. Tvrdili su da ih je vladika seksualno napastvovao i da ih ucenjuje, jer ne pristaju na njegove ponude. Uprava Cetinjske bogoslovije je njihove izjave dostavila Sinodu. Tako je unutar crkvenih zidova slomljena tišina o vladiki Vasiliju Kačavendi

Iz knjige Naš bratŽivot kapetana Flore Sends

25.april 2013.  

Invazija, 1915.

Flora Sends (1876–1956) bila je jedina žena iz Zapadne Evrope za koju je poznato da se borila u sastavu jedne redovne vojske u Prvom svetskom ratu. Na početku rata došla je u Srbiju kao bolničarka Crvenog krsta, da bi oktobra 1915. stupila u srpsku vojsku kao dobrovoljac. Učestvovala je u bitkama u Makedoniji, bila ranjena i odlikovana Karađorđevom zvezdom s mačevima, učestvovala u povlačenju preko Albanije, proboju Solunskog fronta i stigla do oficirskog čina. Između dva svetska rata živela je u Beogradu i imala je status ratne heroine. U aprilu 1941. ponovo je obukla uniformu u nameri da se bori protiv nacista, preživela je gestapovski zatvor u Beogradu i godine okupacije, da bi posle oslobođenja napustila Srbiju i vratila se u Englesku. U izdanju "Lagune" upravo je objavljena knjiga britanske publicistkinje Luiz Miler pod naslovom Naš bratŽivot kapetana Flore Sends, koja donosi detaljnu biografiju ove fascinantne žene. Uz dozvolu izdavača, iz knjige donosimo odlomak koji govori o okolnostima pod kojim je Flora Sends stupila u srpsku vojsku

Božiji zakonodavac

25.april 2013. Ivan Ivanji

Mojsije i njegov faraon

Iako želimo da pođemo od pretpostavke da je Mojsije iz Starog zaveta istorijska ličnost, o njemu ne postoji nijedan siguran dokument, a pojavio se u relativno prosvećenoj, kulturnoj sredini, koja je ostavila brojne zapise, verodostojne podatke

Zrenjanin

25.april 2013.  

Pouzdan partner

"Zrenjanin od svih gradova u Vojvodini najviše liči na srednju Evropu. Zbog reke koja prolazi kroz grad, arhitekture... Po svom položaju bi trebao da predstavlja srce Banata kao što je to i bio pre dvadeset godina. Probaćemo da ga vratimo na staro i da ga pokrenemo što pre", rekao je mr Ivan Bošnjak

Kragujevac

25.april 2013.  

Grad optimizma

"Pre mnogo godina prvi smo uveli neke odluke koje su tek sada aktuelne i postepeno su se stvari kretale uzlaznom linijom. Uz pomoć hrabrosti, božje volje i sreće ostvarili smo sve što smo zamislili", rekao je Veroljub Stevanović

Na licu mesta – Audicija za ulične svirače

25.april 2013. Ljubomir Živkov

Mi imamo talenat

Kako su svirali, a kako pevali ljudi koji zarađuju na beogradskim ulicama, kako se klasifikuju po futrolama instrumenata, zašto su dominirali rok, bluz i klasika i šta će o svemu reći stručni žiri

Jelovnik rimskog legionara

25.april 2013. Aleksandar Ćirić

Dvopek, slanina i sirće

"A i vojnici mu se rugahu, i pristupahu k njemu i davahu mu ocat" (Luka 23; 36). "I davahu mu da pije vino sa smirnom, a on ne uze... A jedan otrča te napuni sunđer octa, pa nataknuvši na trsku pojaše ga govoreći: stanite da vidimo hoće li doći Ilija da ga skine" (Marko 15; 23, 36). "I došavši na mjesto koje se zove Golgota, tj. košturnica, dadoše mu da pije ocat pomiješan sa žuči, i okusivši ne htje da pije... I odmah otrča jedan od njih te uze sunđer, i napuni octa, pa natače na trsku, te ga pojaše" (Matej 27; 33-34, 48). "Ondje stajaše sud pun octa; a oni napuniše sunđer octa, i nataknuvši na trsku, prinesoše k ustima njegovijem. A kad primi Isus ocat reče: svrši se. I preklonivši glavu predade duh" (Jovan 19; 29-30)

Intervju – Čedomir Jovanović, predsednik Liberalno demokratske partije

24.april 2013. Jovana Gligorijević

Zašto me napadaju hijene

"Ako je Aleksandar Vučić koordinator službi bezbednosti, ko je odgovoran za eksploziju nasilja u našem svakodnevnom životu? Ako upravlja radom Saveta za nacionalnu bezbednost, ko je odgovoran za haos u tim službama? Za haos u policiji? U kojoj to zemlji komandant Žandarmerije polemiše sa tabloidima preko Fejsbuka? U kojoj to zemlji pitanje direktora policije postaje pitanje života i smrti, opstanka vlade, kao što je bilo ovde kod nas? U kojoj zemlji se prebijaju vodeći političari? Zašto Vučić ćuti o događajima u Segedinu?"

Nova knjiga Emira Kusturice

24.april 2013. Muharem Bazdulj

Crna slova, beli papir

Sto jada (Novosti, Beograd, 2013) je naslov nove knjige Emira Kusturice. Nakon velikog uspeha autobiografije Smrt je neprovjerena glasina, slavni režiser je napisao knjigu priča. Četiri priče (od ukupno šest) kao da čine konture labavog romana koji izvire sa margina Kusturičinog životopisa, ali dve, možda najbolje, deo su nekog drukčijeg i neobičnijeg književnog sveta

Zemlja ljudi – Ada Kale

24.april 2013. Momir Turudić

Ostrvo iz duše

Ima nešto zajedničko kod svih koji su zauvek izgubili zemlju ili mesto u kome su rođeni. Nije to samo žal za detinjstvom i zlatnom mladošću, kada je svakome trava bila zelenija i sve nevinije i lepše. Više je neka obogaljenost duše, osećanje da njen nedostajući komad boli kao da još postoji, mada se zna da ga više nema ili da se nepovratno promenio

Intervju – Boris Vlastelica, Repetitor

24.april 2013. Dragan Ambrozić

Tri slobode

"Naše društvo je društvo nostalgije. Tako se i na rokenrol gleda kao na deo zlatne prošlosti, nečega što je bilo, a ne nečega što je sad. Međutim, to je još jedna iluzija, jer novih bendova ima zaista mnogo, postoji široka i mnogobrojna scena koja se međusobno podržava"

Nuspojave

18.april 2013. Teofil Pančić

Za Pajtića dva putića

Kako je jedan oprezni centrumaš najednom isfabrikovan u Demona zemlje Srbije? Nije se promenio Pajtić, nego je suštinski promenjen pejzaž u kojem deluje

Lice i naličje »Osovine zla«

18.april 2013. Momir Turudić

Različiti ciljevi, isti neprijatelji

Veze između zemalja Osovine, i prvog i drugog ešalona, uglavnom su više neprijateljske nego prijateljske. Irak i Iran su ratovali od 1980. do 1988, uz preko milion žrtava; Sirija je podržala napad zapadne koalicije na Sadama Huseina; Iran je podržao pobunu protiv Gadafija. Razlozi neprijateljstava su mnogostruki, od ideoloških do ličnih

Miting vojvođanske opozicije

18.april 2013. Dimitrije Boarov

Narod se, zasad, nije dogodio

Ono što naprednjaci i socijalisti imaju u Vojvodini je ili politički potrošeno i/ili kompromitovano, a "narodna energija" je slaba ako se poziva na red i mir i ako moraš ići na miting sa cvećem (naročito lalama, kad dospeju), a nema šanse da posle nekakvog lupanja grada dođeš bar do nekih novih patika iz obližnje autonomaške radnje. U stvari, narodni bes zbog siromaštva uvek se može okrenuti i protiv vlasti koja ga podjaruje na nacionalnim i državnim pitanjima